Evropa

Evropa pregovara o miru bez Kaje Kalas: Kako je šefica diplomatije EU ostala po strani?

Komentari
Evropa pregovara o miru bez Kaje Kalas: Kako je šefica diplomatije EU ostala po strani?
Evropa pregovara o miru bez Kaje Kalas: Kako je šefica diplomatije EU ostala po strani? - Copyright AP/Evgeniy Maloletka, Altaf Qadri,Pool, Omar Havana, Ukrainian Emergency Service via AP

veličina teksta

Aa Aa

Izostavljanje Kaje Kalas iz pregovora o okončanju rata u Ukrajini otvorilo je pitanje ne samo njenog političkog uticaja već i same uloge šefice diplomatije Evropske unije. Iako je odlučno pokušala da se nametne kao evropska predstavnica u razgovorima sa Moskvom, lideri EU nisu podržali njenu kandidaturu. Umesto toga, formiran je pregovarački tim od sedam predstavnika, u kojem nema mesta za visoku predstavnicu. Dok pojedini diplomati njenu izolaciju pripisuju političkim greškama i načinu rada, drugi ukazuju na širi problem - činjenicu da ključne odluke o ratu i miru sve više preuzimaju šefovi država i vlada.

Otkako je preuzela funkciju šefice diplomatije Evropske unije, Kaja Kalas suočila se sa brojnim neuspesima, odbijanjima i političkim udarcima. Ipak, ovaj ju je posebno pogodio.

Prošle nedelje Kalas je otputovala u Dablin, gde je prisustvovala neformalnom samitu evropskih lidera i odlučno se založila za to da postane specijalna izaslanica Evrope u tekućim pregovorima čiji je cilj okončanje ruske invazije punog obima na Ukrajinu.

Svoj argument pred liderima predstavila je kao nešto što se samo po sebi podrazumeva: upravo ste mene izabrali za tu ulogu.

"U junu 2024. godine lideri su doneli odluku o tome ko će predstavljati EU kada je reč o bezbednosti i spoljnoj politici. Tada se razgovaralo i o tome da će se tokom ovih pet godina voditi pregovori sa Rusima", rekla je Kalas, osvrćući se na raspodelu najviših funkcija na početku aktuelnog mandata evropskih institucija, te dodala:

"Ukoliko lideri žele da promene taj dogovor, naravno da mogu, jer je to njihova odluka. Ipak, smatram da bi trebalo da usmerimo energiju na suštinska pitanja".

Međutim, evropski lideri nisu prihvatili njen predlog i odlučno su ga odbacili. Prema rečima izvora upoznatih sa razgovorima iza zatvorenih vrata, italijanska premijerka Đorđa Meloni ocenila je da Kalas nema dovoljan institucionalni autoritet i usprotivila se njenoj kandidaturi.

Samit je završen dogovorom o proširenom zajedničkom evropskom timu za pregovore, koji će ukupno imati sedam predstavnika. Među njima, međutim, nema Kaje Kalas.

Tanjug/AP/Ezra Acayan

Kaja Kalas

Kao dodatni udarac, mesto Evropske unije u pregovorima podeljeno je između Evropskog saveta i Evropske komisije. Predstavljaće ih visoki zvaničnici iz kabineta predsednika Evropskog saveta Antonija Košte i predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen. Evropska služba za spoljne poslove (EEAS), institucija koju Kalas predvodi, ostala je izvan procesa.

Na pitanje o njenom izostavljanju, ni Košta ni fon der Lajen nisu stali u njenu odbranu.

Ostavljena po strani i politički marginalizovana, Kalas se sada suočava sa realnošću u kojoj je upravo ona, kao visoka predstavnica EU, kojoj je evropskim ugovorima povereno vođenje zajedničke spoljne i bezbednosne politike Unije, isključena iz najvažnijeg diplomatskog procesa na evropskom kontinentu još od završetka Hladnog rata.

Reč je o toliko očiglednoj i dubokoj protivrečnosti da se dovodi u pitanje sama suština funkcije koju obavlja. Pojedini zvaničnici u Briselu smatraju da je ono što se dogodilo u Dablinu prirodna posledica niza pogrešnih poteza i nespretnih izjava zbog kojih je Kalas postala sve kontroverznija, ali i sve usamljenija figura u prestonici evropske diplomatije.

Kalas je izazvala nezadovoljstvo svojim izjavama koje su odstupale od usaglašenih stavova o osetljivim pitanjima, poput Kine i Izraela, kao i pokretanjem inicijativa bez prethodnih konsultacija sa državama članicama ili uz minimalne konsultacije. Među njima je i formiranje ekspertske grupe za odbranu, čije je pokretanje u septembru otkazano u poslednjem trenutku, nakon protivljenja Italije, Francuske i drugih zemalja.

Nezadovoljstvo njenim radom podstaklo je i pozive na reformu. Nemačka je, na primer, predložila da Kalas bude stavljena pod nadzor Ursule fon der Lajen, po uzoru na hijerarhiju u nacionalnim vladama, u kojima je ministar spoljnih poslova podređen premijeru.

Jedan visoki diplomata ukazao je na to da se Kalas tokom ove godine protivila direktnim pregovorima sa Rusijom, da bi potom sama sebe predložila za specijalnu izaslanicu zaduženu za odnose sa Moskvom.

"Da je zaista razgovarala sa ljudima i konsultovala se sa njima, znala bi u kom pravcu se stvari razvijaju. Sada su je događaji pretekli", rekao je diplomata.

Ipak, priznao je da Kalas, kada je reč o suštini, nije u potpunosti u krivu.

"Od ovih pregovora ionako neće biti ništa. Nema šanse da Rusija konstruktivno učestvuje u njima", ocenio je on.

I drugi diplomata izneo je kritike na račun Kalas, ocenivši da je njen nastup u Dablinu bio veoma "nespretan". Posebno je problematičnom ocenio njenu izjavu: „Rusi me ne žele“ za specijalnu izaslanicu.

Ovaj diplomata smatra da je Kalas zadržala način rada koji je imala dok je bila premijerka Estonije. Tada su joj otvoreni i čvrsti stavovi prema Rusiji doneli političku popularnost širom Evrope. Međutim, na njenoj sadašnjoj funkciji takav pristup lako može da se obije o glavu.

"To nije bio pravi pristup. Dovela je sebe u tešku poziciju. I dalje razmišlja iz perspektive nekadašnje premijerke i zaboravlja da je njena uloga zapravo da usklađuje stavove ministara spoljnih poslova. Njen posao je da pronađe najmanji zajednički sadržalac među državama članicama", rekao je diplomata.

Osuđena na neuspeh

Predlog visoke predstavnice bio je osuđen na neuspeh iz razloga koji prevazilaze lične odnose, stil rukovođenja i političko iskustvo.

Rat Rusije protiv Ukrajine postao je centralno pitanje evropske političke agende. Odbrana, bezbednost, trgovina, energetika, finansije, tehnologija, sankcije i pristupanje EU – sve je to povezano sa Ukrajinom. Milijarde evra obezbeđene su za budžetsku, vojnu i humanitarnu pomoć. Način na koji će se rat završiti oblikovaće Evropu za generacije koje dolaze.

Zbog toga su se evropski lideri izuzetno aktivno uključili u ovaj sukob, uz brojne posete Kijevu i sastanke na najvišem nivou. Odluka lidera Francuske i Velike Britanije da pokrenu inicijativu "Koalicija voljnih" možda najbolje ilustruje njihovu ličnu posvećenost ovom pitanju.

Međutim, takvo angažovanje išlo je na štetu ministara spoljnih poslova i značajno suzilo prostor za njihovo delovanje. Ministri se često nađu u međusobnim raspravama i pregovorima bez donošenja konkretnih odluka, koje na kraju donose državni i vladini lideri.

U slučaju mirovnih pregovora, lideri su se zapravo oslonili na svoje savetnike za nacionalnu bezbednost, koji su deo njihovih najužih timova. Čak je i američki predsednik Donald Tramp ovaj zadatak poverio dvojici specijalnih izaslanika koje je lično odabrao - Stivu Vitkofu i Džaredu Kušneru - umesto državnom sekretaru Marku Rubiju, koji je, u poređenju sa Vitkofom i Kušnerom, zauzimao oštriji stav prema Rusiji. Kalas, čija je funkcija po rangu uporediva sa Rubijevom, suočila se sa sličnom situacijom.

Ranije ove godine Kalas je predstavila listu maksimalističkih zahteva za koje je smatrala da bi evropske zemlje trebalo da insistiraju da ih Rusija ispuni u okviru pregovora.

Iako je dokument bio poverljiv, visoka predstavnica ga je toliko puta citirala, uključujući i tokom prošlonedeljnog samita u Dablinu, da je praktično postao javan. Dok su ministri spoljnih poslova dugo raspravljali o tom dokumentu, evropski lideri ga nikada nisu uzeli u razmatranje i nastavili su svoje razgovore kao da on ne postoji.

"Činjenica je da nijedan ministar spoljnih poslova nema očiglednu vodeću ulogu u ovom procesu. Ne zato što su ministri spoljnih poslova nevažni, već zato što odluke o kojima je reč daleko prevazilaze okvire tradicionalne spoljne politike", rekao je treći diplomata, te dodao:

"Ovo je, doslovno, pitanje za šefove država i vlada. Oni su ti koji mogu da obezbede političku usklađenost u različitim oblastima i na kraju preuzmu odgovornost za preuzete obaveze".

Četvrti diplomata bio je još sažetiji, poručivši da bi Evropa trebalo da usmeri energiju na uspostavljanje "doslednog i jedinstvenog stava" u pregovorima, umesto da se bavi "neproduktivnim raspravama" o imenima.

Doduše, priča o marginalizaciji visoke predstavnice EU mnogo puta je ispričana i ranije, ali se do sada nije pokazala kao tačna – ili barem ne u potpunosti. Preovlađujuće mišljenje odgovornost za takvu situaciju pripisuje složenoj institucionalnoj strukturi EU, definisanoj evropskim ugovorima. Oni predviđaju visoku funkciju čiji je nosilac ograničen principom jednoglasnosti i nema ovlašćenja da nametne sprovođenje svojih odluka, što se smatra osnovnim uzrokom problema.

Ipak, većina diplomata saglasna je da način rada estonske političarke dodatno otežava njen položaj. Nedostatak podrške Evropske komisije, u kojoj obavlja funkciju potpredsednice, kao i država članica, čije bi stavove trebalo da zastupa, čini je ranjivom na kritike. Kada se suoči sa negativnim reakcijama, prepuštena je sama sebi.

Van Brisela, međutim, Kalas i dalje uživa popularnost, a njeni direktni i odlučni stavovi o Rusiji često nailaze na pohvale i postaju viralni na društvenim mrežama. Njeni branioci kao argument u prilog njenom radu navode i činjenicu da je Kremlj otvoreno ne podnosi.

Na pitanje Euronewsa da li se kaje što se tako odlučno založila za mesto specijalne izaslanice, Kalas je ostala pri svom stavu.

"Ostajem pri onome što sam rekla i spremna sam da obavljam taj posao", poručila je, pozivajući evropske lidere da poštuju ugovore EU na isti način na koji poštuju vladavinu prava.

Ipak, dodala je:

"Na neki način je i olakšanje što više ne razgovaramo o tome ko će biti izaslanik."

Bonus video:

Euronews Serbia

Komentari (0)

Evropa