Tehnologija

Hakeri preuzeli kontrolu nad frižiderima u supermarketima: Može li sledeća meta biti vaš pametni uređaj

Komentari
Hakeri preuzeli kontrolu nad frižiderima u supermarketima: Može li sledeća meta biti vaš pametni uređaj
Hakeri preuzeli kontrolu nad frižiderima u supermarketima: Može li sledeća meta biti vaš pametni uređaj - Copyright Euronews/Napravljeno pomoću ChatGPT

veličina teksta

Aa Aa

Šta je zajedničko frižiderima u supermarketima, vodovodima i elektranama? Svi oni imaju sisteme koji mogu da postanu meta hakerskih napada.

Tako su nedavno sajber napadači uspeli da podignu temperaturu u rashladnim uređajima prodajnih lanaca širom Evrope i izazovu milionsku štetu.

Sredinom oktobra, u oko 700 prodavnica u Francuskoj, temperatura u rashladnim uređajima podignuta je na približno 50 stepeni, zbog čega je uništena velika količina hrane, a šteta se procenjuje na desetine miliona evra. Početkom novembra slični napadi pogodili su supermarkete u Belgiji, Estoniji, Finskoj, Irskoj, Italiji i drugim evropskim zemljama.

Francuska je za jedan od napada optužila Iran, odnosno hakersku jedinicu Šahid Kaveh, za koju tvrdi da se direktno finansira iz Teherana. Slučaj je izazvao i diplomatske tenzije između dve zemlje, dok je iransko Ministarstvo spoljnih poslova odbacilo optužbe kao neosnovane.

Ovi incidenti ponovo su otvorili pitanje bezbednosti sistema od kojih zavisi svakodnevni život. Ranije tokom godine zabeleženi su i napadi na više od 30 lokalnih vodovodnih sistema u američkoj saveznoj državi Minesoti, kao i na manju britansku elektranu, koja je zbog sajber napada morala da obustavi rad na četiri dana.

Marko Gulan, konsultant za sajber bezbednost sa fokusom na kritičnu infrastrukturu i industrijsku automatizaciju, upozorava da napadi na ovakve sisteme beleže veliki porast i da je posebno zabrinjavajuće to što se sve češće biraju mete čije ugrožavanje može da izazove ozbiljne društvene posledice.

"Ovaj napad je pokazao ono na šta godinama upozoravamo: ovakvi sistemi nisu ni dimenzionirani ni predviđeni da budu izloženi internetu", kaže Gulan.

Objašnjava da je reč o takozvanim OT sistemima (operational technology), odnosno tehnologijama koje upravljaju fizičkim procesima i industrijskom opremom, a ne o klasičnim IT uređajima. Problem je u tome što su mnogi od njih godinama povezani na internet, iako za takav način rada prvobitno nisu bili projektovani.

Razlog je, između ostalog, praktične prirode. Proizvođači često sami održavaju opremu, a udaljeni pristup omogućava im da obavljaju servisiranje bez dolaska na lokaciju, čime se smanjuju troškovi. Međutim, takvi uređaji imaju dug životni vek - 15, 20, pa čak i 40 godina. Kada se oprema koja nije predviđena za internet poveže na mrežu, bez odgovarajućih bezbednosnih mera, postaje ranjiva.

"Možete zamisliti šta se dogodi kada takve uređaje, u talasu masovne digitalizacije, prisilno povežemo na internet, a onda je zapravo relativno jednostavno kompromitovati ih", upozorava Gulan.

Napadi na kritičnu infrastrukturu uglavnom zahtevaju mnogo novca i vremena, ali pojedini mogu biti iznenađujuće jednostavni. Upravo takvi incidenti pokazuju koliko se dugo zanemaruju osnovni bezbednosni propusti.

Problem nisu samo hakeri već i proizvođači opreme

Gulan naglašava da digitalizacija sama po sebi nije problem, već način na koji se sprovodi. Povezivanje uređaja na internet ne mora biti rizično ukoliko se primenjuju odgovarajuće bezbednosne procedure.

"Proizvođač opreme nije napravio onu prvu sigurnosnu proveru, a to je da, kada jednom uređaj implementirate u sistem, morate da promenite fabrički postavljenu lozinku. To nije opcija, nego obaveza", ističe on.

Pexels.com/fajri nugroho

 

Dodatni problem je što uređaji povezani na internet mogu lako da se pronađu i identifikuju pomoću platformi kao što je Shodan, koja omogućava pretragu uređaja dostupnih na mreži.

Gulan podseća da napad na francuske supermarkete nije bio izolovan slučaj. Nekoliko nedelja ranije gotovo identičan napad pogodio je američku kompaniju koja snabdeva vojsku hranom, a ubrzo potom meta su bili i sistemi za hlađenje u kojima su čuvani krv i krvna plazma za transfuziju.

"Čini mi se da posle prvog sajber napada nije napravljena izolacija. Još je mnogo uređaja ostalo izloženo internetu", ocenjuje Gulan.

Ukoliko se ne sprovedu ozbiljne promene, upozorava, mogli bi da budu ugroženi čitavi sistemi kritične infrastrukture, uključujući snabdevanje električnom energijom i vodom. Takav razvoj događaja mogao bi da dovede u pitanje nacionalnu bezbednost i da otvori prostor za eskalaciju sukoba između država u sajber prostoru.

Zašto je teško utvrditi ko stoji iza napada?

Iako se u javnosti pojedini sajber napadi često povezuju sa određenim državama, Gulan upozorava da je za pouzdano utvrđivanje odgovornosti potrebno vreme i detaljna digitalna forenzika.

"Teško je ući u trag, odnosno mora da prođe određeno vreme, jer je potrebno prikupiti mnogo artefakata u digitalnoj forenzici", objašnjava on.

Zbog toga smatra da je prerano donositi konačne zaključke i upirati prstom u određene države, posebno u trenutku izraženih geopolitičkih tenzija. Kako navodi, drugi talas napada na supermarkete ne dovodi se nužno u vezu sa Iranom, već se govori i o proruskoj grupi APT57.

Gulan ukazuje i na to da pojedine države koriste sajber kriminal kao način finansiranja svojih aktivnosti. Među njima navodi Severnu Koreju i Iran, ali i pojedine ruske kompanije. Dodatni problem je što napadači mogu lako da negiraju odgovornost, dok je delovanje u sajber prostoru teško povezati sa konkretnim mehanizmima kolektivne odbrane, poput člana 5 NATO saveza.

Zbog toga sajber prostor vidi kao oblast u kojoj države mogu da napadaju jedna drugu, uz relativno mali rizik od neposredne vojne eskalacije.

Da li su ugroženi i naši pametni uređaji?

Opasnost se ne odnosi samo na velike sisteme i industrijska postrojenja. Sve veći broj uređaja u domaćinstvima povezan je na internet, od televizora i frižidera do robotskih usisivača i kućnih sistema za nadzor.

Gulan smatra da je u ovom slučaju posebno važno pitanje privatnosti. Podseća da je Samsung još 2017. godine upozoravao korisnike na mogućnost da senzori i kamere u televizorima prikupljaju podatke, zbog čega je potrebno voditi računa o tome šta se sve nalazi u uređajima koje unosimo u domove.

"Što više stvari budemo izlagali internetu, to će biti veći problem", kaže on.

Objašnjava da rizik ne mora da se završi na prikupljanju podataka. Ako napadač uspe da pristupi jednom uređaju, može da pokuša da se proširi na druge sisteme povezane na istu mrežu.

Kao primer navodi slučaj provale u jednu od velikih kockarnica, kada su napadači pristupili mreži preko senzora u akvarijumu. Nakon toga su se širili kroz sistem sve dok nisu došli do drugih delova infrastrukture i izazvali ozbiljnu štetu.

Ipak, Gulan smatra da je važno razlikovati opravdan oprez od paranoje.

"Zabrinutost - da, međutim, paranoja - ne. Tehnologija ide napred i što pre naučimo da se nosimo sa tim rizicima, to će biti bolje", poručuje.

Kako se zaštititi i na šta obratiti pažnju

Kada je reč o zaštiti običnih korisnika, Gulan savetuje da se pažnja posveti već prilikom kupovine uređaja. Najjeftiniji proizvodi nisu uvek i najbolji izbor, posebno kada je reč o bezbednosti i zaštiti podataka.

Euronews Srbija

Marko Gulan

"Znam da iz perspektive korisnika kupiti uređaj za dolar ili dva, odnosno evro ili dva, može da deluje kao dobra investicija. Međutim, kod uređaja koji koštaju sumanuto malo, treba da vodimo računa o tome da mi postajemo proizvod, odnosno da to postaju naša privatnost i naši podaci", objašnjava naš sagovornik.

Kada je reč o obavezama proizvođača, Gulan ističe značaj evropskog Zakona o sajber otpornosti (Cyber Resilience Act), koji bi trebalo da uvede strože bezbednosne zahteve za digitalne proizvode i uređaje.

Time bi se, između ostalog, sprečile situacije u kojima oprema decenijama radi sa nepromenjenim fabričkim lozinkama i bez adekvatne zaštite.

Ipak, odgovornost nije samo na proizvođačima i regulatorima. Korisnici bi, smatra Gulan, trebalo da počnu kritički da razmišljaju o tehnologiji koju svakodnevno koriste i da se zapitaju da li im je svaki pametni uređaj zaista neophodan.

"Vreme je da polako počnemo malo više kritički da razmišljamo i da se pitamo ne da li možemo da koristimo tehnologiju, nego da li nam je ona u datom trenutku života potrebna", zaključuje on.

Više o hakerskom napadu na frižidere u evropskim supermarketima pogledajte u novoj epizodi emisije "Van kocke" u priloženom videu.

Bonus video:

Komentari (0)

Magazin