Nauka

Vera i veštačka inteligencija: Može li tehnologija da odgovori na najdublja ljudska pitanja?

Komentari
Vera i veštačka inteligencija: Može li tehnologija da odgovori na najdublja ljudska pitanja?
Vera i veštačka inteligencija: Može li tehnologija da odgovori na najdublja ljudska pitanja? - Copyright Euronews Srbija

veličina teksta

Aa Aa

Može li veštačka inteligencija jednog dana da postane nečiji lični bog, da li bismo se molili rečima koje je napisao algoritam i gde su granice između tehnološke pomoći i ljudske potrebe za verom? O tim pitanjima govori novo izdanje emisije „NovUm“, autora i voditelja Marka Čadeža, koje istražuje odnos veštačke inteligencije, religije i čoveka, ali i tehnološku infrastrukturu koja omogućava razvoj ove tehnologije.

U fokusu današnje emisije "NovUm" je pitanje da li veštačka inteligencija može da zameni ono u šta verujemo ili može samo da nam pomogne da bolje razumemo verske tekstove i pronađemo odgovore na pitanja koja nas vekovima zaokupljaju.

Euronews Srbija

„Kada nam je najteže, da li tražimo odgovor ili nekoga ko će biti uz nas dok ga tražimo?“, jedno je od pitanja koje Čadež postavlja na početku emisije.

O odnosu vere i novih tehnologija govori protojerej Oliver Subotić, sveštenik Srpske pravoslavne crkve, koji se bavi proučavanjem odnosa čoveka, vere i veštačke inteligencije. On ističe da i sam svakodnevno koristi savremene AI alate, između ostalog za učenje stranih jezika, proveru činjenica i različite poslove, ali naglašava da tehnologija ne može da zameni ljudsku inteligenciju i duhovni život.

Euronews Srbija

 

Subotić upozorava da bi u budućnosti mogli da se pojave različiti kultovi i oblici virtuelne religije, ali smatra da će odnos pojedinca prema takvim pojavama zavisiti od toga koliko je ukorenjen u veri i aktivnom crkvenom životu.

„Liturgija sve određuje“, poručuje Subotić, objašnjavajući da vera podrazumeva živ odnos sa Bogom, molitvu i fizičko prisustvo na liturgiji, što tehnologija ne može da nadomesti.

Državni data centar u Kragujevcu – tehnološko srce Srbije

Emisija donosi i obilazak državnog data centra u Kragujevcu, jednog od najznačajnijih tehnoloških objekata u Srbiji, u kojem se čuvaju podaci i nalazi infrastruktura za rad najmoćnijih računara u zemlji.

Pored data centra u Beogradu, u kojem se čuvaju podaci sistema eUprave, kragujevački centar predstavlja važnu rezervnu lokaciju u slučaju velikih nepogoda, zemljotresa ili drugih vanrednih situacija. Njegova izgradnja zahtevala je ispunjavanje strogih bezbednosnih uslova, a tokom pripreme zemljišta pronađeni su i neaktivirani projektili iz Drugog svetskog rata, čije je uklanjanje bilo neophodno za nastavak radova.

Posebna pažnja posvećena je neprekidnom radu sistema, zbog čega objekat ima višestruke rezervne sisteme za napajanje električnom energijom i hlađenje. Prema rečima zaposlenih, data centar za šest godina rada nije imao nijedan prekid.

Euronews Srbija

 

Jedan od izazova predstavlja i velika potrošnja električne energije, s obzirom na to da je objekat projektovan na 14 megavata. Ipak, u centru navode da se deo otpadne toplote nastale radom servera ponovo koristi, između ostalog za zagrevanje administrativnog prostora, dok je planirano da se višak toplote ustupi lokalnoj zajednici za potrebe grejanja Kliničkog centra.

Razvoj infrastrukture odvija se u fazama, a nakon proširenja kapaciteta i nabavke novih superkompjutera, u planu je izgradnja posebnog data centra, takozvane AI fabrike, snage oko 40 megavata. Taj objekat trebalo bi da bude namenjen najnovijim grafičkim procesorima i tehnologijama koje su još u razvoju.

Više od milion sajber napada mesečno

Razvoj digitalne infrastrukture donosi i sve veće bezbednosne izazove. Prema podacima predstavljenim u emisiji, broj pokušaja sajber napada na državnu infrastrukturu Srbije značajno je porastao poslednjih godina – sa nekadašnjih 50.000 do 150.000 mesečno na oko milion.

U odbrani sistema učestvuje tim od dvadesetak ljudi koji koristi i alate veštačke inteligencije za prepoznavanje sumnjivih aktivnosti i blokiranje potencijalnih napada.

Sagovornici navode da je veštačka inteligencija verovatno odgovorna za veliki deo pokušaja napada, dok je zbog korišćenja različitih IP adresa često teško utvrditi njihovo stvarno poreklo. Kao primer navode da je u jednom mesecu najviše napada registrovano sa brazilskih IP adresa, što, međutim, ne znači da su napadi zaista potekli iz Brazila.

Veštačka inteligencija kao nova nacionalna snaga

O globalnom razvoju AI tehnologije govori se i kroz razgovor sa predstavnikom kompanije Asus, snimljen na sajmu GITEX u Istanbulu. On ukazuje na značaj saradnje sa kompanijom Nvidia i razvoj hardvera koji omogućava primenu veštačke inteligencije na različitim nivoima – od velikih data centara do uređaja namenjenih pojedinačnim korisnicima.

Euronews Srbija

 

Posebno ističe da računarska moć postaje pitanje nacionalne snage, navodeći primer Tajvana, koji je izgradio centralni AI data centar za potrebe obrazovanja, vojske, bolnica i drugih sektora.

U kompaniji Asus veruju da bi u budućnosti svako domaćinstvo moglo da ima sopstvenu AI mašinu, čime bi se veštačka inteligencija iz velikih tehnoloških centara preselila i u svakodnevni život ljudi.

AI kao pomoć malim biznisima

Emisija donosi i praktičan primer primene veštačke inteligencije u poslovanju, namenjen malim preduzetnicima koji nemaju budžet za angažovanje reklamnih agencija.

Na primeru pekare prikazano je kako uz pomoć Google alata i jedne fotografije proizvoda može da se napravi kratak reklamni video. Postupak podrazumeva fotografisanje proizvoda, unošenje slike u AI alat i precizno opisivanje željenog svetla, pokreta kamere i atmosfere.

Kako bi se izbegle greške u prikazu naziva, cena i ćiriličnih slova, preporuka je da se tekst i logotipi naknadno dodaju u programima za obradu videa, poput Canve ili CapCuta.

Poruka ovog primera je da veštačka inteligencija ne mora da zameni reklamne agencije ili ljude koji proizvode, već može malim biznisima da omogući kvalitetnu promociju koju ranije možda ne bi mogli da priušte.

Novo izdanje „Novuma“ tako povezuje naizgled različite teme – veru, duhovnost, sajber bezbednost, državnu infrastrukturu i svakodnevnu primenu veštačke inteligencije – otvarajući pitanje kako da iskoristimo mogućnosti nove tehnologije, a da pritom sačuvamo ono što nas čini ljudima.

Bonus video:

Euronews Srbija

Komentari (0)

Magazin