Mit ili stvarnost: Zašto se plašimo petka 13. i kako na ovaj datum gledaju teolog i numerolog
Komentari
Da li je petak 13. zaista "baksuzan" dan ili samo mit koji smo sami stvorili? Odgovore iz ugla vere i simbolike brojeva za Euronews Srbija dali su teolog i veroučitelj Nataša Filipović i numerolog Miša Zomboran.
Iako se petak 13. u popularnoj kulturi često doživljava kao simbol nesreće, taj datum sam po sebi nema nikakvo negativno značenje, već mu ga pripisuje sam čovek.
"Ni sam broj 13, ni petak kao dan, pa ni njihovo spajanje nisu oduvek i svuda bili simboli nesreće. Ono što u jednoj kulturi izaziva strah, u drugoj nema nikakvo posebno značenje, a ponekad se smatra i srećnim brojem. Strah očigledno nije u samom broju, niti u danu, već u značenju koje mu čovek pripisuje", objašnjava teolog i veroučitelj Nataša Filipović.
Ona podseća da je sujeverje vezano za petak 13. nastalo u zapadnoj tradiciji i da se proširilo putem književnosti, filma i popularne kulture, dok u drugim delovima sveta važe sasvim drugačija verovanja.
"U Italiji je to, recimo, petak 17, dok u jevrejskoj tradiciji broj 13 ima izrazito pozitivno religijsko značenje. Tumačenja u hrišćanstvu, poput onih da je Juda bio 13. apostol na Tajnoj večeri ili da je petak dan Hristovog stradanja, jesu kasnija tumačenja za koja nema pouzdanih istorijskih dokaza. U hrišćanstvu petak jeste dan stradanja, ali nije nesrećan dan, jer na Veliki petak uvek gledamo kroz prizmu vaskrsenja", ističe Filipović.
Euronews Srbija
Govoreći o granici između religije i praznoverja, Filipović naglašava da u osnovi svakog sujeverja leži ljudski strah i potreba da se kontroliše neizvesnost.
"Čovek teško podnosi neizvesnost i želi da zna šta će mu se dogoditi. Kada ne možemo da kontrolišemo budućnost, pokušavamo to da uradimo makar simbolično, a sujeverje nam pruža upravo taj privid kontrole. Sama reč sujeverje potiče od slovenskog korena 'suj', što znači nešto prazno, isprazno i uzaludno. To nije prost nedostatak vere, već pogrešno usmerena vera u nešto čemu se pripisuje magijska moć", kaže ona.
Pravoslavna crkva ne deli dane na srećne i nesrećne, već svaki dan posmatra kao prostor za lični susret čoveka sa Bogom, objašnjava sagovornica.
"Vreme nije prazan niz dana od kojih su jedni povoljni, a drugi nisu. Iako u kalendaru imamo važne praznike i dane posta, to ne znači da su ti dani magijski povoljni. Kada ljudi kažu da na veliki praznik ne sme da se uključi mašina za veš, to je vera usmerena u strah, a ne u suštinu praznika. Svaki dan ima onaj smisao koji mu mi damo", navodi Filipović.
Prema njenim rečima, sujeverje može postati ozbiljna prepreka istinskoj veri, naročito kada se i sam odnos prema Bogu svede na magijski nivo.
"To se dešava kada molitvu, post ili odlazak na liturgiju počnemo da doživljavamo kao garanciju da će nam se ispuniti želje ili da ćemo se zaštititi od zla. Tada se gubi suština hrišćanstva, a to je poverenje u Boga. Poverenje ne znači slepo prepuštanje, već preuzimanje slobode i odgovornosti za sopstveni život. Sujeverje je zapravo bekstvo od te slobode - lakše je nadati se nekom srećnom broju nego preispitivati sebe i svoje izbore", zaključuje Nataša Filipović.
Za razliku od uvreženog mišljenja da petak 13. donosi nesreću, numerologija ovaj datum posmatra sasvim drugačije. Diplomirani numerolog Miša Zomboran poručuje da nema razloga za paniku, ali upozorava na to koliko iracionalni strah može da utiče na ljude i ekonomiju.
"Petak 13. apsolutno nije nikakav bauk, ali ono što možete da pročitate na internetu nimalo nije za šalu. Kada u Sjedinjenim Američkim Državama na taj dan zabeleže gubitak između 700 i 900 miliona dolara, jasno vam je koliko to utiče na čovekov razum. U nekim zemljama postoji i zvanična fobija od ovog datuma - paraskevidekatriafobija", objašnjava Zomboran.
Euronews Srbija
On ističe da se u atmosferi straha ljudima najlakše manipuliše i podseća da se u Italiji, recimo, petak 13. smatra srećnim danom, dok se tamo zazire od petka 17.
"Ne znači da na petak 13. ili tokom retrogradnog Merkura ne treba da izlazimo iz stana. To neće delovati bukvalno na svakoga. Ja sam baš danas bio na šalteru broj 13 i bilo mi je zanimljivo", dodaje kroz osmeh.
Iako se broj 13 često izbegava u avionima, hotelima ili na ličnim dokumentima, Zomboran objašnjava da numerologija sve svodi na devet osnovnih brojeva i da se broj 13 zapravo posmatra kroz brojeve jedan, tri i njihov zbir - četiri.
"Broj 13 je u stvari 1 i 3, a njihovim sabiranjem dobijamo broj 4. Iako četvorku mnogi vezuju za Saturn i smatraju je teškim brojem, ona je zapravo izuzetno dobra za posao i nosi dobre poslovne prilike i uspehe. Svaki broj ima i dobru i lošu stranu - trojka je dobra, ali ume da bude impulsivna, dok jedinica ide iz krajnosti u krajnost. Ne smemo ništa da generalizujemo, jer smo svi različiti i neće svakome danas da se pokvari automobil", ističe Zomboran.
Govoreći o ljudima koji određene brojeve doživljavaju kao nevidljivu amajliju, numerolog kaže da je u redu imati neku svoju malu radost, ali upozorava da opsesivno uklapanje brojeva može da napravi problem.
"Ovim bavim 20 godina, pa ne želim sve da uklapam. Ako pošto-poto jurite neki svoj broj, žurite, ne gledate semafor ili se posvađate sa ljudima jer insistirate baš na tom broju, samo sebi pravite problem. Ako vam zapadne sedište broj 13, prekrstite se, kažete "Bože pomozi, biće sve dobro" i idete dalje“, savetuje on.
Na pitanje koliko su numerologija i religija spojive, Zomboran odgovara da je i sam vernik i da u svom radu uvek na prvo mesto stavlja veru i struku.
"Brojevi postoje vekovima i ovaj posao je čista matematika, a ne nagađanje ili ulepšavanje onoga što neko želi da čuje. Duhovnost i vera mi dosta pomažu. Uvek kažem – prvo vera i Bog, zatim lekari i nauka, pa tek onda sve ostalo", zaključuje Miša Zomboran.
Bonus video:
Komentari (0)