Hakerski napad na Binance: Kako su ukradene milijarde dolara i ko stoji iza napada
Komentari
Najveća svetska berza kriptovaluta Binance našla se na meti ogromnog hakerskog napada u kojem su ukradene kriptovalute vredne više milijardi dolara. FBI za napad optužuje Severnu Koreju, čije se hakerske grupe već godinama dovode u vezu sa velikim krađama digitalne imovine, ali iz te zemlje demantuju takve navode.
Binance je saopštio da je početna istraga ukazivala na mogućnost da je bezbednosni incident povezan sa kompromitovanjem laptopa jednog zaposlenog, ali da su kasnije otkrivene i dodatne tačke upada u sistem. Direktor kompanije Ričard Teng poručio je da sredstva korisnika nisu korišćena za pokrivanje gubitaka i da je kompanija preuzela odgovornost za nadoknadu štete.
Međutim, stručnjak za sajber bezbednost Vladimir Radulović, za Euronews Srbija upozorava da se značaj sajber napada ne može procenjivati isključivo prema količini ukradenog novca.
Najveća krađa ne znači nužno i najznačajniji napad
"Iznos je strašan i definitivno je po tome ovo najveći napad", kaže Radulović, ali dodaje da rekordna vrednost ukradene imovine ne znači automatski da je reč i o jednom od najznačajnijih sajber napada u istoriji.
Kao primer navodi slučaj SolarWinds, u kojem su napadači kompromitovali softverski lanac snabdevanja, a među pogođenima su bile i američke državne institucije i kompanija FireEye, jedan od vodećih aktera u oblasti sajber bezbednosti. Napadači su tada došli do alata koje je kompanija koristila za bezbednosne operacije.
"Ti napadi su čak i sofisticiraniji nego ovaj, ozbiljniji. Ovo jeste najveći iznos i jeste ozbiljna kompanija, ali ne bih rekao da je ovo jedan od najznačajnijih napada, iako nam je svakako nepojmljiv taj iznos", kaže Radulović.
Iako se u prvim izveštajima pominjalo da je napad na Binance možda počeo kompromitovanjem laptopa zaposlenog, stručnjak za sajber bezbednost objašnjava da takve operacije obično podrazumevaju mnogo više koraka.
Prema njegovim rečima, oko 90 odsto sajber napada ima ljudsku komponentu, a ljudi, uprkos sve naprednijim bezbednosnim sistemima, ostaju jedna od najslabijih karika.
Napadači najpre proučavaju zaposlene, njihove objave na društvenim mrežama, interesovanja i navike, kako bi odabrali osobe koje će pokušati da prevare. U ovom slučaju, kako navodi Radulović, programeru je navodno ponuđen novi posao, a čitav proces - od kompanije i konkursa do razgovora za posao i testova - bio je lažiran. U tome su korišćeni i alati veštačke inteligencije.
Tanjug AP/Matt Slocum
"To je društveni inženjering. Kada dođete do osobe koja je u sistemu i uđete u njen računar, ona vrlo često nema velike privilegije", objašnjava on.
Napadači zatim pokušavaju da kroz niz dodatnih ranjivosti i kompromitovanih uređaja dođu do drugih delova sistema. Kreću se od servera do servera i od računara do računara, tražeći pristup ključnim komponentama. U slučaju Binance-a, cilj je, prema opisu napada koji Radulović analizira, bio da se dođe do ključnog koda i ubaci zlonamerni softver koji bi manipulisao načinom na koji se koriste kripto-novčanici i omogućio transfer sredstava.
Reč je, naglašava, o veoma složenoj operaciji koja može da uključi veliki broj ljudi, specijalizovane alate i pažljivo planirane korake, iako sve ponekad počinje naizgled bezazlenom greškom jednog zaposlenog.
Iz Pjongjanga tvrde da nisu odgovorni za napad
FBI je odgovornost za napad pripisao Severnoj Koreji, čije se hakerske grupe već dugo povezuju sa velikim krađama digitalne imovine, ali je Kim Jo Džong, moćna sestra severnokorejskog lidera Kim Džong Una, oštro uzvratila, nazvavši takve tvrdnje "apsurdnom retorikom".
U saopštenju objavljenom u utorak, Kim Jo Džong navela je da Sjedinjene Američke Države šire dezinformacije pripisujući Severnoj Koreji odgovornost kako za hakersku krađu sa platforme Binance, tako i za prošlogodišnji napad na platformu Bybit, u kojem je ukradeno 1,5 milijardi dolara.
"To je ozbiljna politička provokacija", rekla je ona. "Sjedinjene Države dovode u zabludu međunarodnu javnost predstavljajući stvari kao da su svi sajber zločini u različitim delovima sveta naše delo."
Tanjug/AP/Jorge Silva
Brzo i direktno reagovanje ličnosti koja ima toliku političku težinu kao Kimova sestra predstavlja neuobičajenu pojavu. Režim u Pjongjangu retko odgovara na optužbe da je umešan u sajber kriminal.
Kada se takvi odgovori ipak daju, saopštenja najčešće izdaju zvaničnici nižeg ranga, rekao je za The Wall Street Journal Hong Min, viši istraživač pri Korejskom institutu za nacionalno ujedinjenje, istraživačkom centru koji finansira vlada Južne Koreje.
"Ne želi da Sjedinjene Države dodatno učvrste sliku o Severnoj Koreji kao akteru koji deluje izvan zakona", rekao je on.
Radulović upozorava da je utvrđivanje ko zaista stoji iza sajber napada veoma složen proces.
Atribucija, odnosno pripisivanje napada određenom akteru, podrazumeva tehničku analizu, ali i pravne i političke procene. Napadači mogu da prikrivaju tragove i namerno ostavljaju lažne pokazatelje koji istragu usmeravaju u pogrešnom pravcu.
Ipak, vremenom se uočavaju obrasci koji istražiteljima pomažu da povežu različite incidente - od načina na koji je napad izveden do tehnika prikrivanja tragova.
Doći do kriptovaluta samo je jedan deo operacije. Mnogo je složenije pretvoriti ih u novac koji može da se koristi u realnoj ekonomiji, objašnjava Radulović.
"Većina menjačnica je na zapadu, koje su pouzdane i mogu velike novce da iznesu, ali one traže identifikaciju. Onda ćete ići na alternativne menjačnice, pa čak i crno, crno tržište, koje s jedne strane nema tolike finansije da vam odmah da, pa ćete to da rasporedite na mesece, pa ćete imati ljude koji će to izvlačiti iz nekih bankomata ili iz nekih kazina, prati u Hong Kongu pare i tako dalje, a onda ćete i veliki deo toga ostaviti kao neku vrstu poreza na to crno tržište", objašnjava Radulović.
Tako iznos koji napadači ukradu nije nužno jednak sumi koju na kraju uspeju da zadrže i iskoriste.
Da li je Binance uspeo da zaštiti korisnike?
Veliki napadi često ne izazivaju samo finansijsku štetu već i gubitak poverenja u kompanije koje čuvaju ili obrađuju digitalnu imovinu. Radulović podseća da su se i velike kompanije iz drugih sektora, uključujući energetiku i zdravstvo, suočavale sa ozbiljnim sajber incidentima, nakon kojih su teško uspostavljale normalan rad i komunicirale sa korisnicima.
Unsplash/Kanchanara
"Binance je očigledno jako dobro uvezan i u saradnji sa drugim tržištima. Oni su tri milijarde gotovo odmah vratili, a s druge strane, oni su očigledno ozbiljna kompanija koja, evo pokazuje se, garantuje jedan prema jedan za svu imovinu koju korisnici uključe. Oni imaju žive pare kao neku vrstu rezerve u nekom sefu i bili su u mogućnosti da, eto, tih tri milijarde ukradenih vrate, da niko od korisnika ne oseti problem", ističe naš sagovornik.
Prema njegovim rečima, ovaj slučaj pokazuje da kompanije mogu da ublaže posledice ozbiljnih napada ukoliko imaju dovoljno resursa, odgovarajuće mehanizme zaštite i spremnost da preuzmu odgovornost prema korisnicima.
Sajber napadi postaju deo geopolitičkih sukoba
Radulović ističe da sajber napadi sve češće prevazilaze okvire finansijskog kriminala i postaju sredstvo političkog i vojnog pritiska.
Kao primer navodi napade na ukrajinski energetski sistem, koji su od 2015. godine dovodili do prekida u snabdevanju električnom energijom, kao i napad na američku kompaniju Colonial Pipeline, koji je poremetio snabdevanje gorivom.
"Države sve više to rade i ne prezaju od toga koga napadaju, čak i ako je to kritična infrastruktura.
Ono što je najzanimljivije, koriste organizovane hakerske grupe, kao što je, recimo, severnokorejski Lazarus, koja nije očigledno povezana sa državom, nego može da radi i kao kriminalna grupa, može biti angažovana i od strane države, i onda je to užasno teško dokazati", kaže stručnjak za sajber bezbednost.
Zbog toga je, zaključuje on, sve teže pouzdano utvrditi ko stoji iza pojedinih napada i kakvi su njegovi krajnji ciljevi.
Više o hakerskom napadu na Binance pogledajte u novoj epizodi emisije Van kocke u priloženom videu.
Bonus video:
Komentari (0)