Arheološka senzacija u Avganistanu: Ispod ruševina Kabula otkriveno blago staro preko 2.000 godina
Komentari
Visoko iznad južne ivice starog dela Kabula uzdiže se impozantna tvrđava Bala Hisar, koja je preživela vekove invazija, ustanaka i sukoba koji su ostavili ožiljke na Avganistanu i doveli ovu citadelu na ivicu propasti.
Danas, zahvaljujući opsežnom višegodišnjem projektu organizacije Fond Aga Kan za kulturu (AKTC), Bala Hisar prolazi kroz pažljivu konzervaciju. Cilj je da lokalitet bude pretvoren u javni arheološki park sa uređenim vrtovima, restoranima i muzejem.
Uprkos decenijama zanemarivanja i ratova, arheološka blaga koja postepeno izranjaju unutar zidina ove strateški važne tvrđave u avganistanskoj prestonici otkrivaju više od dva milenijuma burne istorije te zemlje, piše Associated Press.
"Kao podmornica koja izranja iz okeana"
Iskopavanja otkrivaju zadivljujuće bogatstvo nalaza, od dokaza o drevnom ljudskom naseljavanju do ostataka budističkog manastira i luksuznih kupatila mogulske palate.
"Nikada nismo mislili da ćemo pronaći toliko toga", rekao je arheolog Babak Rafijei-Alavi, stojeći na jednom od iskopavališta u Bala Hisaru, dok su radnici pažljivo pretraživali zemlju malim alatkama. "To je kao podmornica koja izranja iz okeana."
Tanjug/AP
Radovi u pet odvojenih arheoloških rovova doneli su otkrića drevnog novca, fragmenata budističkih statua, glazirane islamske keramike, uljanih lampi, bezbroj komada grnčarije, kao i ostatke palata, manastira i stambenih objekata.
"Na pojedinim delovima očekivali smo da pronađemo nešto. Ali ne ovo", rekao je Rafijei-Alavi povodom otkrića ostataka mogulske palate sa muralima, konstrukcijom nalik prestolu i bazenom u obliku zvezde uklesanim u stenu na vrhu brda.
"Niz bisera" drevnih naselja
Položaj Bala Hisara, čije ime na dari jeziku znači "Visoka tvrđava", ključan je za njegov značaj. Utvrđenje se spušta niz istaknuti greben planine Kuh-e Šer Darvaza i dominira starim delom Kabula, što mu je kroz istoriju omogućavalo kontrolu pristupnih puteva gradu.
Bala Hisar je takođe bio važno versko naselje i politički centar moći na ključnoj trgovačkoj ruti koja je povezivala Indijski potkontinent sa Centralnom Azijom i drugim regionima. Kako kaže rukovodilac projekata kulturnih službi Aga Kana Mustafa Nuri, lokalitet je bio "deo niza bisera ovakvih kulturnih i ljudskih naselja".
Tanjug/AP
Kroz vekove, lokalitet je služio kao tvrđava, kompleks palata, arsenal, administrativni centar, zatvor i vojni garnizon.
"Bala Hisar oličava svaku fazu avganistanske istorije, sve do američkog prisustva i perioda nakon njega", rekao je Nuri.
Od nekadašnjih kraljevskih palata i budističkih manastira danas su ostali samo tragovi. Ono što je ostalo nepromenjeno jeste njegova uloga strateške odbrambene tačke, od prvog veka pre nove ere preko Mogulskog carstva, anglo-avganistanskih ratova, sovjetske invazije, građanskog rata i koalicije predvođene Sjedinjenim Državama. Deo nižih zona lokaliteta i dalje koristi avganistanska vojska.
"Praktično, ko god je kontrolisao Bala Hisar, kontrolisao je Kabul i čitav region", objasnio je Nuri.
Tvrđava vekovima trpela razaranja
Iako je Bala Hisar tokom vekova više puta rušen i obnavljan, najteži udarac pretrpeo je 1879. godine, kada su britanske trupe, iz osvete zbog ubistva britanskog izaslanika sera Luisa Kavanjarija i članova njegove pratnje unutar tvrđave, uništile veliki deo kompleksa.
Danas ovaj prostrani lokalitet i dalje nosi ožiljke godina zanemarivanja i brojnih sukoba u Avganistanu.
Tanjug/AP
Delovi odbrambenih zidina su se urušili. Na padini koja vodi ka najvišoj tački tvrđave nalazi se zarđali sovjetski tenk, jedan od nekoliko koji se još nalaze unutar zidina. U podnožju brda leže uništeni i propali ostaci sovjetske vojne opreme. U blizini su poređeni i komadi teškog naoružanja koje su američke snage ostavile nakon povlačenja 2021. godine i koje je sada u vlasništvu avganistanske vojske.
Rafijei-Alavi navodi da su američke snage 2008. godine sravnile sa zemljom deo prostora unutar zidina, pri čemu su "uništili mnoge arheološke slojeve".
Ambiciozni planovi za arheološki park
Planiranje ambicioznog projekta konzervacije koji vodi AKTC počelo je 2017. godine, dok su radovi startovali naredne godine. Nakon početnih istraživanja i dokumentovanja terena, uključujući upotrebu georadara i trodimenzionalnog laserskog skeniranja, sprovedene su hitne mere stabilizacije kako bi se sprečilo dalje urušavanje istorijskih utvrđenja.
U iskopavanjima je u početku učestvovala i Francuska arheološka delegacija u Avganistanu, ali je rad privremeno obustavljen nakon što su talibani preuzeli vlast 2021. godine.
Francuski stručnjaci se nisu vratili, ali je AKTC nastavio da deluje i od 2022. godine sprovodi najobimnije radove do sada, rekao je Nuri.
Koristeći kamen iz lokalnih izvora, delovi odbrambenih zidina se obnavljaju. U skladu sa međunarodnim standardima konzervacije i restauracije, novi segmenti se namerno razlikuju od originalne konstrukcije i blago su uvučeni ili istureni u odnosu na stare delove, objasnio je Nuri.
Metalna ojačanja sada drže jednu od spoljašnjih kula, koja se prethodno raspolovila i bila pred urušavanjem.
Tanjug/AP
Glavni cilj projekta jeste pretvaranje Bala Hisara u javni arheološki park.
Obim lokaliteta i ambicija projekta, koji uključuje i program obuke za avganistanske studente arheologije, predstavljaju "dugoročnu obavezu koja se meri decenijama, jer nije reč samo o konzervatorskim radovima, već i o izuzetno bogatom arheološkom nalazištu", naveo je Nuri.
Jedan od arheoloških rovova već je dostigao dubinu od 11 metara, a mnogo toga tek treba da bude otkriveno.
"Gde god kopate u Bala Hisaru, pronaći ćete nešto, jer je ovo mesto naseljeno duže od 2.000 godina", rekao je Rafijei-Alavi.
Talibanska vlada "posvećena očuvanju istorije"
Avganistanske vlasti navode da žele da sačuvaju kulturno nasleđe i istorijske lokalitete zemlje, što predstavlja radikalan zaokret u odnosu na prethodni period talibanske vladavine od 1996. do 2001. godine.
Tanjug/AP
Talibani su 2001. godine minirali dve džinovske statue Bude iz šestog veka uklesane u litice kod Bamijana u centralnom Avganistanu. Istovremeno su opljačkali Nacionalni muzej Avganistana u Kabulu i uništavali drevne artefakte, posebno statue koje su smatrali neislamskim.
Danas, međutim, aktuelna talibanska vlast tvrdi da je posvećena zaštiti nacionalnih spomenika.
"Prepoznajemo značaj očuvanja drevnih lokaliteta naše zemlje", rekao je portparol Ministarstva informisanja i kulture Hubaib Gufran. "Na ostatke prošlih civilizacija gledamo kao na dragocene izvore znanja i pouka. U potpunosti razumemo njihov značaj."
Vlada daje prioritet obnovi spomenika koji su ugroženi, poput Bala Hisara, "kako bismo nasleđe prošlih i sadašnjih civilizacija mogli da prenesemo budućim generacijama u što očuvanijem stanju", zaključio je Gufran.
Bonus video:
Komentari (0)