Evropa

Države EU savetuju kako smanjiti potrošnju energije: Isključite svetlo i klimu, stružite tanjire, kupite sveće

Komentari

Autor: Euronews Srbija / Tanjug

09/08/2022

-

20:04

Države EU savetuju kako smanjiti potrošnju energije: Isključite svetlo i klimu, stružite tanjire, kupite sveće
Države EU savetuju kako smanjiti potrošnju energije: Isključite svetlo i klimu, stružite tanjire, kupite sveće - Copyright profimedia, Unsplash

veličina teksta

Aa Aa

Nakon što je objavljen u zvaničnom administrativnom glasniku EU u ponedeljak, Plan Evropske unije o smanju potrošnje gasa stupio je na snagu. Sporazumom se od svih zemalja EU traži da dobrovoljno smanje potrošnju gasa za 15 odsto, pri čemu bi Evropska komisija to mogla da proglasi obavezom u vanrednim okolnostima. 

Izvesna izuzeća postoje za pojedine zemlje i industrije, dok Mađarska i Poljska nisu odobrile finalnu verziju zakona. Prema oceni energetskih stručnjaka Irska je od svih evropskih država najgore pripremljena zemlja za energetsku krizu. Širom Evrope i pre stupanja na snagu ovog sporazuma građanima su stigle smernice kako da štede energiju spremajući se za "najhladniju zimu".

Nemačka najažurnija u pripremama za zimu

U štednji prednjači Nemačka, koja je, spremajući se za preteću energetsku krizu, među prvima krenula sa konkretnim merama za smanjenje potrošnje energije. S obzirom na to da se oslanjala na Rusiju za više od polovine svog gasa pre invazije Moskve na Ukrajinu 24. februara, posebno je ranjiva na poremećaje i već je zabeležila pad u snabdevanju, prenosi Rojters.

Bavarska je dogovorila načine da smanji potrošnju energije za 15 odsto između avgusta i kraja marta, uključujući isključivanje termostata u javnim zgradama. Prema programu u pet tačaka koji je u utorak odobrila Vlada ove nemačke države, javne kancelarije moraju biti zagrejane na maksimalno 20 stepeni Celzijusa, a voda u kupatilu se neće zagrevati zimi.

Vlada će u određeno vreme gasiti ili paliti svetla u hodnicima javnih zgrada i van njih. Cilj mera u jugoistočnom regionu je da se pomogne da se popune skladišta gasa u zemlji kako bi se izbegle nestašice tokom zimskog vrhunca, navodi se u saopštenju državnog kancelara, prenosi Rojters.

Hanover je još krajem jula najavio mere uštede energije, kao što je ukidanje tople vode u tuševima i kupatilima u gradskim zgradama i rekreativnim centrima. Takođe, opštinske zgrade grejaće se samo od 1. oktobra do 31. marta na sobnoj temperaturi ne višoj od 20 stepeni Celzijusa, uz zabranu upotrebe mobilnih klima uređaja i grejača. Jaslice, škole, starački domovi i bolnice biće izuzeti od mera štednje.

Berlin je kao meru štednje struje isključio reflektore, a gašenje reflektora u svojoj gradskoj većnici na trgu Marienplac preduzeo je i Minhen, u kom će u opštinskim kancelarijama biti samo hladne vode, a planira se i isključenje fontana.

I uprava minhenskog Fudbalskog kluba Bajern usvojila paket mera za štednju energenata.
Prema pisanju "Sport Bilda", odlučeno je da se "gase" svetla na Bejernovom velelepnom stadionu "Alijanc areni", pa će tako crveno spoljašnje osvetljenje biti uključeno samo tri sata pošto padne mrak, a do sada je to bilo šest sati. Grejanje travnjaka biće prebačeno sa gasa na pumpe na topao vazduh, za koji će struju proizvoditi solarni paneli na stadionu.

Rad klima uređaja biće umanjen, a lože će biti hlađene, odnosno grejane, samo kada korisnici unapred najave da će ih koristiti. U toaletima posetioci stadiona moći će da koriste samo hladnu vodu.

Austrijska vojska upozorava na "blekaut" u zemlji u narednih pet godina

Ministarstvo energetike Austrije, zbog moguće nestašice gasa, građanima preporučuje da se kraće tuširaju, kako bi trošili što manje tople vode, i da koriste hladnu vodi za pranje ruku, zuba ili sudova.

Na sajtu Ministarstva može se pročitati i savet da za piće građani koriste hladnu umesto tople vode, da sastružu ostatke sa sudova umesto da ih potapaju u toplu vodu, kao i da kuvaju sa zatvorenim poklopcem, jer se time uštedi do 40 odsto energije.

Merama štednje priključio se i austrijski lanac supermarketa "Špar" u Austriji, naloživši smanjenje osvetljenja u svojih 800 objekata.

U objektima "Špar", "Eurošpar", "Interšpar" i "Maksimarkt" ranije nego do sada gase se svetla, spoljašnje osvetljenje svetli znatno kraće - kratko pre otvaranja i posle zatvaranja, čime se očekuje značajno smanjenje potrošnje struje za oko milion kilovat sati godišnje.

Prema proceni austrijske vojske verovatnoća da će u Austriji u narednih pet godina doći do "blekauta", odnosno kraha električne mreže, je 100 odsto. "Blekaut" bi pogodio gotovo celokupno snabdevanje u zemlji, a to znači da zapravo ništa ne bi funkcionisalo.

Povod za zabrinutost daje zastarela elektroenergetska mreža u Austriji. Prenosna mreža datira još iz sredine prošlog veka. Udruženje trgovaca se priprema upravo za takvu situaciju.

Dva velika poremećaja u evropskom sistemu snabdevanja električnom energijom proteklih godina su udruženje trgovaca Austrije podsetila da ne postoji stopostotna bezbednost snabdevanja.

Udruženje trgovaca je sa Austrijskim društvom za pripremu na krize izdalo priručnik za slučaj "blekauta".

Posledice "Blekauta" bile bi po društvo, privredu i trgovinu katastrofalne, navodi to udruženje. Ukoliko bi u Austriji na 24 sata nestala struja, šteta po privredu bi bila najmanje 1,2 milijardi evra.

Švajcarske vlasti: Kupujte sveće

Građani Švajcarske bi trebalo da razmisle o tome da u kući imaju sveće za slučaj višesatnog prekida snabdevanje strujom, poručuje šef energetskog regulatora (Elcom) Verner Luginbil za „Noje Ciriher Cajtung“ (NZZ).

U Švajcarskoj se pripremaju za mogući haos u vezi sa strujom od jeseni, pa se građanima poručuje da, na zimu, moraju računati, u najgorem slučaju, sa isključenjem struje.

Ukoliko dođe do nestašice struje, švajcarske vlasti su pripremile mere, kao što je smanjenje uličnog osvetljenja, gašenje osvetljenja izloga radnji, ali i svetlećih reklama.

Razmatra se i uvođenje zabrane korišćenja uređaja za pravljenje snega, kao i prodaja grejalica na struju.

U Španiji grejanje zimi ne iznad 19 stepeni 

Španska Vlada je prošle nedelje objavila planove sprečavanja da kancelarije, prodavnice i druga mesta postavljaju klimatizaciju ispod 27°C tokom leta, kao deo napora da se smanji potrošnja energije u zemlji i ograniči zavisnost od ruskog gasa.

Nova pravila bi takođe sprečila podizanje temperature grejanja iznad 19°C zimi. Iako vlada čvrsto stoji na planu u celini, pred talasom kritika, posebno iz ugostiteljskog sektora, pomalo popušta.

Objavljena je nova lista ustanova koje će biti izuzete od pravila, koja uključuje bolnice, univerzitete, škole, vrtiće, ali i frizerske salone. Barovi, restorani i određene prodavnice takođe će moći da koriste klimu "na oko 25 stepeni", a ne na 27 stepeni koliko je prvobitno najavljeno.

Izmenjena pravila bi trebalo da se odnose na radna mesta na kojima osoblje ima „uslove za fizičku vežbu“, za razliku od sedećih radnih mesta kao što su kancelarija ili prodavnica gde zaposleni ne obavljaju mnogo fizičke aktivnosti. Ta mesta će i dalje morati da se pridržavaju prvobitnih ograničenja za klimatizaciju od 27°C.

Letonija ograničila cene drvenih briketa i peleta

Vlada Letonije odobrila je danas izmene zakona o merama za smanjenje uticaja vanrednog poskupljenja energenata, koje izmedu ostalog uključuju i nadoknadu troškova za grejanje domaćinstava.

Ukupan iznos podrške povećan je sa prvobitno predvidenih 350 miliona evra na 442,25 miliona evra, navodi se na sajtu vlade. Kako prenosi agencija Interfaks, reč je o podršci građanima koji za grejanje koriste struju, prirodni gas, drveni briket, pelet i ogrev.

"Uzimajući u obzir nagli rast cena drvenih briketa i peleta, kao i njihovog učešća u grejanju domaćinstava, određen je limit na 300 evra po toni", navodi se u saopštenju.

I zemlje u regionu pripremaju smernice

Grad Zagreb odlučio je da u četiri zgrade Gradske uprave temperatura hlađenja bude povećana sa 22 na 25 stepeni Celzijusa, i pored toga uveo noćni režim hlađenja, pre dve nedelje. Očekuje se da će tako biti ostvarena ušteda u količini utrošene energije od barem 20 odsto.

Glavne preporuke hrvatske Vlade se odnose na grejanje i hlađenje prostorija – najviša temperatura za grejanje treba da bude 21 stepen, a za hlađenje ne treba da bude niža od 25 stepeni.

Premijer Albanije Edi Rama još u julu je upozorio albansku javnost da su moguće restrikcije električne energije jer, kako je rekao, Albanija nije uspela da nabavi dovoljno struje.

Nakon razgovora sa gradonačelnicima u Pogradecu, Rama je rekao da je Vlada pripremila plan za vanredne uštede električne energije kojim su predviđene i redukcije u slučaju potrebe, preneo je list Albanian post.

Irska "najgore pripremljena" u Evropi za energetsku krizu

Irska je "najgore pripremljena zemlja u Evropi" za energetsku krizu, a mogućnost da se ove zime nestanu električne energije pojavila bi "katastrofalna", upozorio je energetski stručnjak.

Zemlja bi čak mogla biti prinuđena da ograniči upotrebu električne energije kako bi sprečila nestanke struje u zimskim mesecima jer privremeni generatori za hitne slučajeve možda neće biti u funkciji na vreme, saopšteno je juče, prenosi Biznis plus.

Govoreći juče, energetski stručnjak Don Mur je rekao: „Doveli smo se u ovu poziciju, najgore pripremljenu zemlju u Evropi, i to nešto govori.

Mur je rekao da njegov komitet godinama pokušava da upozori ljude na to koliko je energetska bezbednost Irske ranjiva u slučaju krize – posebno kada je u pitanju gas.

„Nemamo skladište gasa u Irskoj. Gasno polje Kinsale je sada iscrpljeno. Vlada je pre nekoliko godina imala opciju da ga zapravo koristi kao skladište gasa. Nemačka užurbano puni svoje skladište gasa u ovom trenutku. Imaju skladište gasa od 100 dana. Austrija ima skladište gasa od skoro godinu dana. Mi, na samom kraju gasne mreže, odlučili smo da rizikujemo i nemamo ga. Drugo pitanje je što smo jedina zemlja u Evropi sa obalom koja nema postrojenja za uvoz tečnog prirodnog gasa. To bi nam pružilo alternativu gasovodima kroz Veliku Britaniju. Vlada je odlučila da nema LNG", rekao je on.

Prirodni gas obezbeđuje preko 50 odsto električne energije u Irskoj, prema statistikama EirGrid-a. Rat u Ukrajini doveo je do opterećenja gasom, što je dovelo do toga da EU traži od država članica da smanje potrošnju gasa za 15 odsto. Irska je dobila izuzeće.

Istovremeno, Grčka je, zajedno sa Španijom, Italijom i Portugalom, uspela da obezbedi klauzulu koja omogućava da se deo prirodnog gasa koji koriste elektrane i koji je neophodan za stabilnost sistema izuzme iz ograničenja od 15 posto u slučaju vanredne situacije u sektoru proizvodnje električne energije.

Mađarska i Poljska protiv plana štednje

Zemlje članice EU su 5. avgusta zvanično usvojile plan za vanredne situacije koji se odnosi na smanjenje potrošnje gasa, kako bi uštedele gorivo za zimu zbog neizvesnosti s ruskim isporukama, uprkos protivljenju Poljske i Mađarske finalnoj verziji zakona.

U uredbi se navodi da će zemlje EU „uložiti sve svoje napore" da smanje potrošnju gasa od avgusta ove do marta iduće godine za „najmanje 15 odsto" u odnosu na njihovu prosečnu potrošnju u pretphodnih pet godina.

Ako Evropska komisija uoči „ozbiljnu nestašicu gasa" ili se pojavi izuzetno velika potražnja za gasom, može zatražiti od zemalja EU objavu opšte opasnosti u bloku. Time bi smanjenje potrošnje gasa postalo obavezujuće, uz ograničene izuzetke.

Mađarska, koja je u pregovorima o kupovini dodatnih količina gasa iz Rusije, bila je jedina zemlja koja se usprotivila sporazumu prošle nedelje, dovodeći u pitanje legitimitet pravila EU koja utiču na energetsku bezbednost zemlje.

Poljska je takođe bila protiv konačnog zakona, mada je u načelu podržala sporazum. Varšava je ocenila da nedostaje pravni osnov za taj zakon i da bi odluke koje se tiču energetskog miksa zemalja članica trebalo da se donose uz jednoglasno odobrenje svih država EU.

Poljska ministarka za klimu i životnu sredinu Ana Moskva izjavila je juče za poljsku medijsku kuću Šeći da Evropska komisija neće moći da natera Poljsku da se povinuje novom planu EU za smanjenje potrošnje gasa, kao i da Poljska neće deliti svoje rezerve gasa sa drugim članicama bloka.

Njihovo protivljenje ipak nije sprečilo usvajanje plana, kojem je bila potrebna podrška najmanje 15 zemalja da bi postao zakon.

Pre početka vojne operacije u Ukrajini, Rusija je obezbeđivala 40 posto ukupnih potreba EU za gasom. Moskva je od tada smanjila dotok gasa u Evropu, što je otežalo zemljama bloka da popune skladišta uoči zime i podstaklo opštu jagmu za kupovinom neruskog goriva i za preduzimanjem mera za ograničavanje potrošnje gasa.

Komentari (0)

Evropa