Aktuelno iz kulture

Pola veka "Radovana Trećeg": Kako je "kralj improvizacije" domaćeg glumišta oživeo čoveka iz Zavičaja

Komentari

Autor: Euronews Srbija

27/12/2023

-

21:40

Pola veka "Radovana Trećeg": Kako je "kralj improvizacije" domaćeg glumišta oživeo čoveka iz Zavičaja
Pola veka "Radovana Trećeg": Kako je "kralj improvizacije" domaćeg glumišta oživeo čoveka iz Zavičaja - Copyright Plakat

veličina teksta

Aa Aa

Pedeset godina od premijere kultne predstave "Radovan Treći" biće obeleženo u subotu, 30. decembra u 12 časova u Ateljeu 212, kada će sećanje na čuveni komad podeliti autor Dušan Kovačević, glumac Milan Caci Mihailović i Vladimir Đuričić, direktor Narodnog pozorišta Timočke krajine "Zoran Radmilović".

Jedna od najčuvenijih predstava Ateljea 212 "Radovan Treči" Dušana Kovačevića, bolna komedija o samoizdaji, priča o čoveku iz Zavičaja i o neprilagođenosti, pre pola veka premijerno je izvedena 30. decembra 1973. na Velikoj sceni, u to vreme najpopularnijeg pozorišta Jugoslavije, u režiji Ljubomira Mucija Draškića.

Ansambl je prevodio neponovljivi Zoran Radmilović u naslovnoj ulozi, a u originalnoj podeli bili su i Maja Čučković (Rumenka), Vesna Pećanac, Tatjana Beljakova (Georgina), Mira Banjac, Tatjana Beljakova, Ljiljana Dragutinović (Katica), Milutin Butković (Stanislav), Bora Todorović, Milan Mihailović, Zoran Ratković (Jelenče), Taško Načić, Danilo Stojković (Kelner), Danilo Stojković (Vasilije).

Dušan Kovačević pisao komad imajući na umu Zorana Radmilovića

Autor komada Dušan Kovačević je na festivalu Grad teatar Budva prošlog leta ispričao da  je Zorana Radmilovića smatrao jednim od najzanimljivijih i najdarovitijih ljudi iz sveta pozorišta koje je Srbija imala.

"Dok sam pisao 'Radovana Trećeg' razmišljao sam o njemu i prilagođavao ga njegovom temperamentu i načinu igre. Kada ga je pročitao i kada smo se prvi put našli da pričamo on mi je rekao: 'Ja ću ovo da igram, a šta će biti - ko to zna'. Tako je i bilo, prvih nekoliko predstava on se pronalazio u celoj toj priči, da bi u jednom trenutku preuzeo celu priču u svoje ruke i krenuo da igra po onome po čemu je poznat", ispričao je Kovačević, koji je Radmilovića zvao "džezerom" među glumcima, zbog njegove neverovatne veštine improvizacije.

Dramski pisac je takođe otkrio da je čuveno 250. izvođenje predstave bilo snimano krišom, da Radmilović to ne zna.

"Postavili smo skrivenu kameru na balkonu pozorišta. Kada smo se spremali da obeležimo 300. izvođenje, on je odigrao 299 predstava, ali je bio bolestan. Otišao je u bolnicu i nije izašao iz nje. Mi smo onda napravili omaž njemu, postavili smo televizor na scenu. Glumci su igrali svoje uloge, on je igrao na ekranu i tako je odigrana ta 300. predstava bez njega", prisetio se Kovačević.

U autorskom timu su bili asistenti reditelja Milorad Berić, Aleksandar Gruden, scenograf Todor Lalicki i kostimograf Vesna Radović.

Poslednje izvođenje je bilo 9. juna 1985. godine. Zoran Radilović je preminuo 21. jula te godine.

Uvek iskren, glumac je za "Tv Novosti" prokomentarisao navode da tu predstavu izvodi sa "mnogo radosti" i da "publika to oseća".

"Ta radost je u 90 odsto slučajeva privid, namerno pravljena. I možda zato što je dobro pravljena, hajde sada da budemo neskromni, izgleda kao prava. Odigrana je. Ja sebe svesno nateram da budem radostan. Znam da je to korisno za predstavu, za gledalište. Nateram sebe na to u osam i pet minuta. Dođem obično na 'Radovana' besan, ljut, mrzim ovaj komad kao što sam mrzeo 'Ibija'. Druge predstave uglavnom igram rutinski, a ovde se od mene očekuje više. To je jedno opterećenje, takoreći ogromno. Znam da moram večeras da tu nešto izmislim jer su došli ljudi koji gledaju i po 20 puta, karta na crno košta i po 60 starih hiljada, i sad čekaju to. Kao kad odeš u operu da čuješ ariju", rekao je .

Velikan domaćeg glumišta

Zoran Radmilović je rođen u Zaječaru 11. maja 1933. Završio je zaječarsku gimnaziju i bio je član dramske sekcije koju je vodio Milan Srdoč. Na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju diplomirao je 1963. godine.

Prinstscreen YouTube/ RTS Kulturno-umetnički program - Zvanični kanal

 

Od 1962. do 1968. godine, Zoran Radmilović je bio član Beogradskog dramskog pozorišta, a 1968. godine je postao stalni član Ateljea 212 i u njemu je nastupao do smrti.

Dobitnik je Oktobarske nagrade grada Beograda i glumačkog priznanja "Dobričin prsten".

Kada je doneta odluka da se u Zaječaru organizuje pozorišni festival koji nosi njegovo ime ispravljena je nepravda prema još jednom Zaječarcu prema kome se njegov grad dugo nije odnosio kako treba.

Nagradu za najbolje glumačko ostvarenje "Zoran Radmilović", veoma omiljenu i cenjenu među glumcima, do sada su dobili: Milan Gutović, Lazar Ristovski, Žarko Laušević, Anica Dobra, Lidija Stevanović, Dragan Mićanović, Goran Šušljak, Rastko Lupulović, Branimir Popović, Sergije Trifunović, Anita Mančić, Nebojša Dugalić, Nebojša Glogovac, Vladimir Šurčubić, Bojan Dimitrijević, Miodrag Pejaković, Nenad Jezdić, Irfan Mensur, Pavle Pekić, Igor Ðorđević, Petar Kralj, Branimir Brstina, Svetlana Bojković, Borko Perić, Rade Šerbedžija, Boris Isaković i dr.

Takođe, ulica u kojoj se nalazi Radmilovićeva rodna kuća dobila je njegovo ime, kao i zaječarsko pozorište, a pre 13 godina u blizini pozorišta, kod gradske biblioteke, podignut mu je doličan spomenik.

Predstava "Radovan Treći" ovog puta u režiji Vita Taufera ove godine je obnovljena u Narodnom pozorištu Sombor, a uloge su poverene Ninoslavu Đorđeviću, Biljani Keskenović, Mariji Maši Labudović, Danici Grubački, Srđanu Aleksiću, Nemanji Bakiću, Lazaru Nikoliću i Pavlu Popoviću.

Preporuka za vas

Komentari (0)

Kultura