Aktuelno iz kulture

Kruna Mihaila I Vojisavljevića i sevastokratski venac Stefana Prvovenčanog u Istorijskom muzeju Srbije

Komentari
Kruna Mihaila I Vojisavljevića i sevastokratski venac Stefana Prvovenčanog u Istorijskom muzeju Srbije
Tanjug/Istorijski muzej Srbije/Goran Ristović Pokimica - Copyright Tanjug/Istorijski muzej Srbije/Goran Ristović Pokimica

Autor: Tanjug

28/07/2025

-

14:03

veličina teksta

Aa Aa

Rekonstruisana kruna kralja Mihaila I Vojisavljevića i sevastokratski venac Stefana Prvovenčanog, samo su deo značajnih predmeta kojima je obogaćena izložba "Čekajući stalnu postavku" Istorijskog muzeja Srbije, saopštili su danas organizatori.

Kako je istaknuto u saopštenju Istorijskog muzeja Srbije, ovi predmeti, među kojima su i oklop i mač cara Dušana i ručno rađena odežda kralja Stefana Prvovenčanog, kraljice Kataline i despota Jovana Olivera, predstavljaju vizuelni, spoljašnji simboli vlasti i društvenog statusa.

Rekonstrukciju mogućeg izgleda krune Vojisavljevica izradila je zlatarska radionica Marsela i Simona Čivljaka po ugledu na ktitorsku fresku iz Crkve Svetog Mihaila u Stonu na Pelješcu.

Kruna, kako je objašnjeno, ima formu venca na čijim vrhovima se nalaze četiri krsta, a pecifična je po tome što se ovakav oblik sreće u kratkom istorijskom periodu samo kod vladara Engleske, Nemačke i Norveške.

Urađena je od pozlaćenog srebra i ukrašena slatkovodnim biserima, kao i zelenim
ahatom, zelenim oniksom, žadom, hrizoprasom, plavim sintetičkim safirom i ametistom,
obrađenim u obliku ovala, pravougaonika i kruga.

Rekonstrukciju mogućeg izgleda sevastokratorskog venca izradio je filigranista Goran Ristović Pokimica po uzoru na fresku u manastiru Studenica.

Kruna prvog krunisanog kralja dinastije Nemanjić urađena je od pozlaćenog srebra i raskošno dekorisana turmalinima, granatima, rubinima, ametistima i slatkovodnim biserima.

Rekonstrukciju oklopa cara Dušana iz vremena bitke kod Velbužda 1330. godine izradio je arhitekta Stevan Stevanović na osnovu predstave na žitijnoj ikoni Stefana Dečanskog u manastiru Dečani i brojnih analogija sa predstavama vitezova izrađenih u bronzi i kamenim efigijama sa prostora Balkana, Južne Italije i Španije.

Tanjug/Istorijski muzej Srbije/Goran Ristović Pokimica

 

Rekonstrukciju mača cara Dušana, po uzoru na fresku iz Manastira Svetog Đorđa u Pologu u Severnoj Makedoniji, izradio majstor kovač mačeva Slobodan Marinić.

Oklop je delom prekriven finim brokatnim tkanim platnom sa autentičnim motivom, dok su ukrasi na oklopu i maču pozlaćeni, a istaknut je i ispis na staroslovenskom jeziku: "U Hristu blagoverni Stefan car".

Rekonstrukcija odežde kraljice Kataline je izrađena po uzoru na fresku iz Crkve Svetog Ahilija u Arilju, zadužbini njenog muža kralja Stefana Dragutina.

Jahačka odežda Jovana Olivera izrađena je po ugledu na ktitorski portret u njegovoj zadužbini manastiru Lesnovo u Severnoj Makedoniji, a odežda kralja Stefana Prvovenčanog po uzoru na fresku iz manastira Mileševa.

Odežda jednog od najuglednih velmoža i vojskovođa cara Dušana, a nakon proglašenja carstva 1346. godine i titularnog despota, raskošno je ukrašena biserima koje je poklonio poznati kolekcionar antikviteta i umetničkih dela Vitor Ristović u spomen na svog sina Vidoja.

Odežde su rad kostimografkinje Jelene Stokuće i tima saradnika, i predstavljene su na posebno dizajniranim lutkama koje je uradio vajar Darko Kuzmanović.

Iz Istorijskog muzeja Srbije podsećaju da je izložba "Čekajući stalnu postavku" i nakon otvaranja povremeno obogaćivana novim predmetima, što je dodatno privlačilo interesovanje posetilaca.

Među njima se izdvajaju olovni pečat velikog župana Stefana Nemanje iz druge polovine XII veka, kristalni bokal sa grbom Kraljevine SHS, novčići vladara iz dinastije Nemanjić, karaf kralja Milana Obrenovića, fotografija kraljice Natalije u bogato dekorisanom emajliranom ramu i Orden Miloša Velikog IV reda.

Kako je istaknuto, izložba je koncipirana tako da daje uvid u pojedine celine buduće stalne postavke, a prezentovani su, između ostalih, i predmeti koji su pripadali rodonačelnicima i njihovim naslednicima iz dinastija Karađorđević i Obrenović.

Svake subote od 13 časova u Muzeju se realizuje program "Subota u Istorijskom muzeju", koji predstavlja raznovrsni prateći program ove izložbe.

Prateći program je namenjen svim uzrastima i obuhvata stručna vođenja kroz aktuelnu izložbu, kreativne radionice za decu, a više informacija o programu dostupno je na sajtu i društvenim mrežama muzeja, zaključuje se u saopštenju.

Komentari (0)

Kultura