Aktuelno iz kulture

Nađa Velimirović: Knjiga "Majstori na petoparcu" je hronografija budućnosti

Komentari
Nađa Velimirović: Knjiga "Majstori na petoparcu" je hronografija budućnosti
TANJUG/ MILOŠ MILIVOJEVIĆ - Copyright TANJUG/ MILOŠ MILIVOJEVIĆ

Autor: Tanjug

19/10/2025

-

12:40

veličina teksta

Aa Aa

Spisateljica Nađa Velimirović izjavila je da je njena knjiga "Majstori na petoparcu" hronografija budućnosti, inspirisana stvarnim ličnostima, među kojima je srpski srednjevekovni časovničar Lazar Hilandarac.

Velimirović je rekla Tanjugu da je za knjigu bila inspirisana ljudima "treće dobi" koji svake nedelje ujutru igraju mali fudbal na terenu na Bežanijskoj kosi.

Prema njenim rečima, većinom su to mašinski i građevinski inženjeri, koji su gradili u Jugoslaviji, Rusiji, Iraku i Libiji sedamdesetih i osamdesetih godina.

Velimirović je dodala da su tu i lekari, učitelji, profesori, ljudi sa margine, koji su nekada bili u kriminalu, i predstavljaju "zanimljiv spoj iskrenog prijateljstva koje se odvija posle utakmica, u jednom fudbalskom agapeu".

"Oni su sami po sebi veoma inspirativni, ali da ne bi priča bila banalna, želela sam da uvedem jednu poziciju filozofske dekonstrukcije vremena. Da priču ispričam kao inverznu istoriju ili kao hronografiju budućnosti", navela je Velimirović.

Priču o njima priča istorijski lik Lazar Hilandarac, iz 1410. godine, koji je bio jedan od velikih mehaničara i stručnjaka za inovacije i časovničarsko umeće, navela je spisateljica.

Lazar je na poziv Vasilija Velikog u Moskvu otišao da uradi prvi veliki mehanički časovnik na Spaskoj kuli u Kremlju, a Velimirović je istakla da je to bio "prvi časovnik koji meri vreme ne samo putem kazaljki, nego i putem diskova".

TANJUG/ MILOŠ MILIVOJEVIĆ

 

"Koristio je heliocentrični Aristarhov sistem, koji je tada bio revolucionaran dva veka pre švajcarskog časovničarskog umeća i pre Kopernikanskog obrta. On priča priču o našim junacima savremenog i svakodnevnog života", rekla je spisateljica.

Velimirović je navela da smo "sistemski prevareni putem medija, obrazovanja, javnog mnjenja da je vreme kom ne pripadamo u nekom smislu presudno i važnije", i da "njihov pogled na svet mora da zauzme veći deo prostora našeg izučavanja".

"Mi kao narod i pojedinci imamo toliko intenzivno i ekstremno životno istorijsko iskustvo da smatram da je veoma značajno da ga uobličimo u jezik, kroz filozofiju, nauku i literaturu, i ovo je pokušaj toga", navela je Velimirović.

Prema njenim rečima, treća stavka koja se javila kao inspiracija u toku pisanja je poigravanje sa stereotipima starenja, fudbala kao muške igre i muškog i ženskog pisma.

Velimirović je istakla da su "Majstori na petoparcu" "potpuno muška knjiga pisana ženskom rukom".

Knjigom "Majstori na petoparcu" čitalac će moći da napravi ozbiljan kritički iskorak iz agresivnog modela koji vulgarizuje mladost i seksualizuje je na površan način potencirajući je kao vrstu igre društvene moći, navela je autorka.

Velimirović je dodala da knjiga daje mogućnost čitaocu da "iskorači iz prinudne forme shvatanja vremena", koje je filozofski konstrukt, odnosno filozofska dimenzija i "nije objektivan kvalitet stvarnosti i sveta".

TANJUG/ MILOŠ MILIVOJEVIĆ

 

Treća stavka je prisnost "od koje smo sistemski otuđeni na globalnom planu u protekle tri, četiri decenije", a možda jeste tajna naše vitalnosti.

"Upravo su moji junaci dobar primeri toga kako se ne vulgarizuje nešto, kako se čuva vitalnost i kako se čuva prostor za generacije koje dolaze", objasila je spisateljica.

Velimirović je podsetila da je njena prva knjiga "Sacramentum animi: tajna ukradenih ispovesti” (2014) bila filozofsko-teološki triler.

Kako je navela, knjiga "Ljudi koji su izgubili svet" (2024) je žanrovski eksperiment, gde su prozno-poetske jedinice spojene sa filozofsko-naučnim radovima iz oblasti filozofije, filozofije, medicine i teologije.

Prema njenim rečima, knjiga je napisana sa ciljem da se prikupe sredstva za opremanje dečje onkologije u Tiršovoj, a tada je donela odluku da uporište njenog rada bude društveno-aktivni model književnosti koja akcent stavlja na čitaoce.

Velimirović je dodala da se kroz stvaranje logističke grupe ljudi deo prihoda usmerava na socijalne grupe kojima je to neophodno.

Komentari (0)

Kultura