Deset godina od smrti Ljube Popovića: Slikar koji je svojim delima istraživao pitanja života i smrti
KomentariNa današnji dan navršava se deset godina od smrti slikara, crtača i grafičara Ljubomira Ljube Popovića.
Veliki umetnik je odrastao u Valjevu, gde je i sahranjen, i gde je osnovao Modernu galeriju u kojoj je zaveštao značajan deo svoje zaostavštine.
Tu su njegove prepoznatljive slike koje krasi izuzetan kolorit, erotičnost, mračni senzibilitet, istraživanje mogućnosti nastanka života, izvesnosti smrti, fenomena lepote.
Ljubomir Popović, u umetničkom svetu poznat kao Ljuba, rođen je 14. oktobra 1934. godine, u Tuzli (Kraljevina Jugoslavija), od majke Spasenije iz svešteničke porodice i oca Alekse, imućnog trgovca koji je posedovao imanje s krčmom i dućanom, na drumu između Tuzle i Zvornika.
U Valjevu je završio osnovnu školu i gimnaziju i dobio status selektora i dobavljača filmova za valjevski bioskop.
Kao izuzetan đak dobio je i malu stipendiju i mogućnost da svoje crtačko umeće usavrši na beogradskoj Akademiji za primenjenu umetnost. Promašivši rok za polaganje prijemnog ispita, upisuje se na istoriju umetnosti i, istovremeno, tokom cele školske godine, studiozno izučava crtež u večernjoj školi crtanja u Šumatovačkoj ulici.
Prinstscreen YouTube/Pariski krug
Naredne godine upisao je Akademiju za primenjenu umetnost gde su nastale njegove studije aktova u prirodnoj veličini kao i prve uljane slike sa čudnovatim prikazama. Iskorak u slikarski individualizam je loše viđen od strane profesora i Ljuba biva izbačen sa treće godine studija.
Studiranje nastavlja zahvaljujući podršci Marka Čelebonovića, koji ceni njegov rad i prima ga u svoju klasu, na četvrtu godinu Akademije za likovnu umetnost. Zbog odlaska Čelebonovića u Pariz, Ljuba završava petu godinu u klasi Đorđa Andrejevića Kuna, a potom i dvogodišnji specijalni tečaj (današnji master) kod Mila Milunovića.
Na jednoj od studentskih izložbi Ljubini radovi privlače pažnju Leonida Šejke, osnivača pokreta Mediala koji neformalno postoji već nekoliko godina. Ljuba će prvi put zajednički izlagati sa grupom 1960. godine, u Galeriji grafičkog kolektiva.
Euronews Srbija
U jesen 1963. godine definitivno je napustio Beograd i otišao u Pariz, ponevši sa sobom samo jedan blok sa crtežima i nekoliko oslikanih platana smotanih u rolnu. Prvih meseci izdržavao se radeći molerske poslove, štedeo novac i napokon se, po preporuci Marka Čelebonovića i Mila Milunovića, javio Žinet Sinjak, ćerki slikara Pola Sinjaka, koja ga upoznaje sa Reneom de Solijeom, eruditom i uglednim teoretičarem umetnosti. Rene de Solije će 1971. godine objaviti monografiju o Ljubi - prvu ikad objavljenu monografiju u Francuskoj o nekom našem slikaru.
Njegovim posredovanjem Ljuba stupa u kontakt sa pariskim galeristom Marselom Zerbibom, koji mu otkupljuje platna donesena iz Beograda, pronalazi atelje i počinje da organizuje izložbe u Parizu i Briselu.
Sarađujući sa Zerbibom, poklonikom nadrealizma i zaštitnikom njegovih sledbenika, postepeno se upoznaje sa mnogim važnim akterima pariske umetničke i intelektualne scene. Uskoro će o njemu pisati Andre Pjer de Mandijarg, Alen Žufroa, Etijambl, Patrik Valdberg, Alen Boske, Gustav Rene Hoke… Zahvaljujući Zerbibu, Ljuba stupa u kontakt i sa pariskom galeristkinjom Tesom Erold, sa kojom će raditi i ostati prijatelj sve do poslednjih dana života.
Euronews Srbija
Ljubina internacionalna karijera obeležena je velikim brojem samostalnih i kolektivnih izložbi (Pariz, Brisel, Njujork, Ženeva…), izlaskom trinaest monografija, bogatom filmografijom i velikim brojem članaka u umetničkim i književnim časopisima.
Paralelno sa aktivnostima na međunarodnom planu, Ljuba je na upečatljiv način obeležio i kulturni prostor svoje zemlje i svog rodnog kraja. Na njegovu inicijativu osnovana je Moderna galerija Valjevo.
Preminuo je 12. avgusta 2016. godine, u Beogradu, a sahranjen u Valjevu, na brdu iznad kuće u kojoj je proveo detinjstvo.
Komentari (0)