"Zašto bi se mi ustručavali da kažemo da je to naše?": Ljuba Manasijević o reakcijama na pesmu "Sa Kosova zora sviće"
Komentari
Ljubomir Ljuba Manasijević, izvođač i kompozitor, stvaralac je koji je podario srpskom narodu sveprisutnu i svima poznatu pesmu "Sa Kosova zora sviće", koja je ovih dana izazvala buru reakcija u Briselu jer je izvedena na Forumu za proširenje kao numera koja predstavlja tzv. Kosovo, govorio je za Euronews Srbija o ovom događaju, ali i o svojoj karijeri, inspiraciji i koncertu u čast 35 godina rada na sceni.
Na reakcije u Briselu zbog izvođenja "Sa Kosova zora sviće" kaže da pesma nije nastala iz animoziteta.
"Spominjem samo ono što je istorijski tačno i što se desilo tog navečerja pred Vidovdan 1989. godine u manastiru Gračanica. Ako to nekome smeta, meni je žao, ali Srbija je moja otadžbina, volim je i uvek ću je voleti. Svako ko voli svoju otadžbinu ima pravo na to. Zašto bi se mi ustručavali da kažemo da je to naše?", rekao je Manasijević.
Podseća da je 1989. godine, povodom 600-godišnjice Kosovskog boja, bio u timu slikara Milića od Mačve prilikom otvaranja izložbe, kada je nastala pesma "Nebo je visoko, Srbijo".
"Bio sam pet dana u manastiru Gračanica pred Vidovdan. Svi smo bili jako uzbuđeni i iščekivali smo taj dan. Crkveni horovi su pevali non-stop, prenosili smo se u srednji vek", kaže Manasijević.
Hiljade ljudi u porti upalilo je po jednu sveću, a Gračanica je bila sva u sjaju. Tu sliku opisao je u pesmi: "Gračanica sva u sjaju dočekuje Vidovdan", koju je naslovio "Sa Kosova zora sviće".
Pesma nije nastala trenutno.
"Ovo je nešto što je nastalo iz jedne dubinske sfere doživljaja, svesnog, ali i podsvesnog. Nastalo je osećanjem koje je vezano za nešto što i nije više zemaljsko samo, nego i nebesko", kaže Manasijević.
Čak je i instrumentalna verzija izazvala negodovanje.
"Zamislite bez teksta da vam smeta melodija. A mi ovde slušamo melodije raznih naših bivših neprijatelja i komšija. Srbi imaju jednu veliku širinu koju drugi nemaju", kaže on.
Koncert u čast 35 godina karijere
Manasijević je govorio i o tome kako će koncertom u Beogradskom teatru 78 pod nazivom "Vostani Serbie iznad Istoka i Zapada" obeležiti 35 godina stvaralaštva. Ističe da se raduje velikom koncertu i da je svaki nastup nov i drugačiji.
Repertoar predstavlja muzičko putovanje od Nemanjićke Srbije do danas. Godine 1997. snimio je CD "Iznad Istoka i Zapada" sa temama srednjovekovne muzike i pesama, na kome su učestvovali ansambl "Renesans", "Muzika Antika" i Vera Zloković, a aranžmane uradio profesor Ljuba Dimitrijević.
"Približili smo srednji vek ovom današnjem vremenu sa originalnim instrumentima ili njihovim kopijama. Ljudi, a sad i mlađi, počeli su da pevaju neke pesme sa tog CD-a, kao recimo ‘Simonidu’", rekao je Manasijević.
Na koncertu će izvesti "Iznad Istoka i Zapada", baladu "Kralju Urošu i Jeleni Anžujskoj", "Car Lazare sitnu knjigu piše" i još nekoliko srednjovekovnih kompozicija, a potom etnomuziku i svoje kompozicije iz 20. veka: "Vostani Serbie", "Sa Kosova zora sviće" ili "Oj Kosovo, Kosovo" i ostale.
Prihvatanje pesama i reakcije
Manasijević kaže da je veliko zadovoljstvo što su pesme prihvaćene, posebno od mladih.
"Naša istorija nije tako dobro predstavljena i proučena. Cilj mi je bio da saznaju što više o našoj istoriji, kulturi, tradiciji i veri. Sve je to vezano. Treba govoriti o tome ko smo, šta smo i odakle smo", kaže Manasijević.
Ne izdvaja jednu kompoziciju kao onu na koju je najponosniji.
"Oj, Kosovo" je sada jako popularna, dok je "Vostani Serbie" bila poznatija u devedesetim. Svaka pesma ima svoje vreme. Ističe "Nebo je visoko, Srbijo" kao početnu koja je pokrenula niz – došla mu je noću dok je bio u Americi. Posebno draga mu je "Iznad Istoka i Zapada" i balada o kralju Urošu i Jeleni Anžujskoj, najbliža srednjem veku i evropskim stvaraocima poput "Green Sleeves". "Vostani Serbie" nosi naziv prema pesmi Dositeja Obradovića posvećenoj Karađorđu, sa refrenom "Vostani Serbie, davno si zaspala, u mraku ležala, sad se probudi".
Koncert je zakazan za 27. novembar.
Bonus video:
Komentari (0)