Aktuelno iz kulture

Kako je umetnost kroz istoriju prikazivala ideal muške lepote?

Komentari

Autor: Euronews Srbija, S. R.

29/11/2021

-

21:00

Kako je umetnost kroz istoriju prikazivala ideal muške lepote?
Kako je umetnost kroz istoriju prikazivala ideal muške lepote? - Copyright profimedia

veličina teksta

Aa Aa

Kako izgleda "idealan" muškarac? Iako to pitanje u današnjem društvu može da zvuči gotovo uvredljivo, ljudska vrsta je oduvek uspostavljala standarde lepote, koji su se menjali sa razvojem civilizacije. 

Umetnost, kao najmoćnije sredstvo prenošenja ideja kroz vekove, beležila je sve suptilne promene u percepciji lepote koje su često poticale iz filozofskih zaokreta, a ne puke mode, što naročito važi za standarde muške lepote.

Pre šestog veka pe nove ere, ljudske figure u umetnosti bile su gotovo apstraktne i obično predstavljane simbolički. 

Najstarija poznata skulptura muškarca - "Čovek iz Urfe" - gotovo da liči na današnje predstave o vanzemaljcima.

Na tragu starih Egipćana i stari Grci su pre svoje potrage za neuhvatljivom lepotom, muškarce (kao i žene) slikali i vajali tako da su ih lišavali bilo kakvih individualnih karakteristika. 

Vladavina mladosti

Misteriozni osmeh, jedna noga u iskoraku, ruke mirno položene sa strana i vitka silueta oslikavali su mnoge muškarce kroz istoriju, jer su simbolizovale opštu ideju mladosti i lepote. Takve statue dobile su naziv "kurosi" po reči za "mladost" i mogle su da oslikavaju i bogove i obične ljude.

Međutim, stari Grci su u jednom trenutku napustili "egipatsku školu" i počeli da proučavaju ljudsku muskulaturu.

profimedia

Mironov "Bacač diska"

Voleli su sport i cenili atletsku građu, što su počeli da pokazuju kroz svoju umetnost, a njihove statue sportista i božanstava kroz istoriju su najčešće predstavljale ideal muškog tela. 

Grci su cenili mišićavost, ali ne preteranu, jer je ona bila tek odraz zdravlja muškog tela. Podjednako važno bilo je da idealan muškarac bude lep i iznutra i zato je znanje u kombinaciji sa zdravim, lepim telom, bilo je simbol savršenstva.

Golotinja u umetnosti nije smatrana vulgarnom i nedoličnom, nego kao prikaz ideala kom svaki muškarac treba da teži. Izuzetak u spomenicima kulture koji su nam ostali iz tog perioda, su predstave Herakla, čija je nadljudska snaga bila njegova glavna moć, pa su njegovi mišići na skulpturama natprirodno uvećani.

Lepota je moć, a moć je lepota

U vreme kada je Rimska imperija počela da diktira standarde lepote u Evropi, počela je da se rađa ideja političke moći oličene u nečijem izgledu.

profimedia

Car Karakala

Zato su mnogi portreti iz rimske ere bili vrlo realistični i bez ustezanja predstavljali telesne nedostatke, znake starenja i različite deformitete. 

Lepota je mogla da se nadoknadi bogatstvom i moći i toga su rimski vladari bili i te kako svesni. 

Međutim, dolazak hrišćanstva značajno je uticao na prikaz muške lepote u umetnosti. Mišići i zdravlje postali su sekundarni u odnosu na duhovnu čistotu, oličenu u tananoj, asketskoj figuri, najčešće odevenoj u skromne haljine, bez golotinje, izuzev u kontekstu stradanja i isposništva.

profimedia

"Univerzalni čovek", ilustracija iz Hildegardine "Liber Divinorum Operum"

Čuveni srednjevekovni crteži časne sestre Hildegarde Bingenske prikazivale su čoveka u harmoniji sa svemirom. Čovek je bio u središtu kosmosa, a njegova duša najvažniji deo njegove lepote. Naravno, to zne znači da umetnici tog doba nisu cenili lepotu, ali znači da su simboliku tražili u sasvim drugačijoj estetici. 

Vitruvijev čovek i anatomija

Istovremeno, (spori) napredak medicine podrazumevao je interesovanje za ljudsku anatomiju u čisto naučnom smislu.

profimedia

Da Vinčijev "Vitruvijev čovek"

Tako je Leonardo da Vinči nacrtao ono što je smatrao savršenim muškarcem, koji je danas poznat kao "Vitruvijev čovek". 

Muška figura sa dva para ruku i nogu opisana savršenom kružnicom i kvadratom bila je zasnovana na naučnim dokazima i proučavanjima ljudske anatomije. 

Leonardove beleške otkrivaju da je on proučavao proporcije koje je opisao Vitruvije u svom delu "De Architectura" i čak ih unapredio.

Još jedan poznati primer savrešenog muškarca iz tog perioda je Mikelanđelov David, iako u njegovoj lepoti nema ničeg matematičkog. 

Visoka mermerna statua visoka preko pet metara, prikazuje biblijskog Davida kao mladog nagog muškarca, verovato dok se priprema za borbu protiv svog smrtnog neprijatelja Golijata. 

profimedia

"Univerzalni čovek", ilustracija iz Hildegardine "Liber Divinorum Operum"

Mikelanđelov David je povratak klasičnom idealu lepote, iako prema proporcijama odstupa od realistične ljudske figure. Šake i glava su mu blago preuveličani u odnosu na ostatak tela, a polni organ manji, u skladu sa starogrčkom idejom da je umanjen taj deo tela znak civilizovanosti. 

Mikelanđelo kao izvanredan vajar namerno je napravio takve "propuste", jer Davida ne čini savršenim njegova proporcija, nego njegov stav, gestikulacija i značaj.

Lepota je "nerad"

Kao i stari Rimljani, renesansni muškarci iz cele Evrope nisu se stideli da pokažu svoje nedostatke, ukoliko su imali moć i bogatstvo. Umesto savršene mladosti, ideal su postali zreli muškarci, sitih, zaobljenih stomaka koji su na sebi i oko sebe nosili simbole svog uticaja. 

Kako je počela da se izdvaja srednja klasa, koja je polako prikupljala svoje bogatstvo i ulagala u umetnosti i talentovane umetnike, nije ih zanimalo da ih oslikavaju kao idealizovane muškarce, nego moćne individue. 

profimedia

"Univerzalni čovek", ilustracija iz Hildegardine "Liber Divinorum Operum"

Želeli su da ostanu prepoznati i upamćeni, a ne da predstavljaju neku uopštenu ideju lepote i savršenstva. 

Vidljiva muskulatura je bila odraz mukotrpnog rada, a ne zdravlja. Idealni muškarci bili su mršavi (jer su imali novac i nisu morali da rade teške fizičke poslove), ali i bledi, jer nisu morali da provode vreme na suncu. 

Od 17. veka pa nadalje, raskošno odevanje u blještave odevne kombinacije i nošenje upadljivih predimenzioniranih perika i cipela sa visokim potpeticama, bilo je preduslov muške lepote.

profimedia

Kralj Luj XIV

Sve se promenilo dolaskom industrijske revolucije. Idealan muškarac nije imao vremena da se doteruje i bilduje - svoje vreme koristio je da zarađuje novac, a zato se i svedeno i jednostavno oblačio. 

Međutim, novija istorija prkosi svim standardima lepote, odbacujući evropocentričnu estetiku, a muškarci počinju da se bave svojom lepotom na sasvim drugačiji način.

Generacija Z favorizuje androgini izgled, zajedno sa popularizacijom azijske, a naročito južnokorejske kulture.

Tanjug AP/Jordan Strauss/Invision/AP

Članovi grupe BTS

Na dalekom istoku ideal muške lepote je postao ženstven, što se vidi i u anime kulturi, kao i u muzici, filmu... Članovi jedne od trenutno najpopularnijih grupa na svetu - BTS, poznati su po živopisnoj garderobi i šmikanju i utiču na percepciju lepote čitave generacije mladih muškaraca širom sveta. 

Bilo da se šminkaju, razvijaju muskulaturu u teretani, neguju asketski, skroman izgled produhovljenih i obrazovanih ljudi ili se bave istraživanjem pojmova izvan estetskih okvira, standard lepote današnjih muškaraca (kao i žena), danas može da se jednostavno svede na - autentičnost.

Komentari (0)

Kultura