Aktuelno iz kulture

Direktorka Istorijskog muzeja Srbije: Prenamena Železničke stanice je ogroman posao

Komentari

Autor: Tanjug

07/01/2022

-

18:26

Direktorka Istorijskog muzeja Srbije: Prenamena Železničke stanice je ogroman posao
Dušica Bojić - Copyright Tanjug/Jadranka Ilić

veličina teksta

Aa Aa

Za Istorijski muzej Srbije (IMS) ova godina je veoma važna i proteći će, kako je najavila direktorka te ustanove Dušica Bojić, u pripremama za buduće preseljenje ovog muzeja u zgradu Glavne železničke stanice u Beogradu.

Ona očekuje da do kraja marta bude završena projektna dokumentacija, nakon čega kreće javna nabavka za izvođačke radove, koja bi mogla da počne od jula.

"Mi ćemo se potruditi, 2022. je predviđena da se priprema materijal, da se radi konzervacija, da sve to bude kako treba u momentu kada budemo ušli u zgradu", rekla je Bojić za Tanjug.

Prema njenim rečima, od kako se znalo da će IMS dobiti Železničku stanicu traju radovi na stalnoj postavci, "rade se idealne rekonstrukcije srednjovekovnih kruna i garderobe, prikuplja materijal, sređuje i konzervira za momenat kada objekat bude završen".

Ustanova trenutno smeštena na Trgu Nikole Pašića u Beogradu zaključkom Vlade Srbije krajem novembra 2020. godine dobila je dve trećine prostora nekadašnje Glavne železničke stanice u Beogradu, otvorene 1884. godine. Pošto su dobili uslove od Zavoda za zaštitu spomenika Beograda u ISM-u su krenuli sa realizacijom projektne dokumentacije.

Bojić ističe da je do sada urađen muzeološki projekat, a javna nabavka za idejno rešenje, idejni projekat i izvođački projekat bi trebalo da se završi do polovine januara. Nakon toga bi trebao da bude odabrana firma koja će "da projektuje sve što se isprojektovati treba - arhitekturu, građevinu, enterijere, vodovod, kanalizaciju, struju, grejanje i sve što prati čitavu priču".

"Tempo koji smo u muzeju isplanirali sa komisijama koje imamo vezano za projektnu dokumentaciju je da se do kraja marta završi projektna dokumentacija, onda ide javna nabavka za izvođački deo priče. Tu ide još mesec javne nabavke za firmu koja će izvoditi radove, rekonstrukciju, restauraciju i adaptaciju prostora stanice u IMS", rekla je Bojić.

Prema njenim rečima, posao oko javne nabavke može da se završi do juna i da se u julu počne sa izvođenjem radova.

Direktorka IMS je rekla da se u međuvremenu, finansijskim sredstvima za tehničke popravke i održavanja, u Železničkoj stanici radi na uklanjanju gipsanih plafona, podignutih parapeta i drvenih oplata, odnosno "svega što onemogućava projektante da vide gde su plafoni, gde su podovi, gde su zidovi".

Bojić je ocenila da je Glavna železnička stanica kao "objekat jako devastiran".

"Pošto objekat nikada nije imao parno grejanje ne postoji linija parnog grejanja. Uvek se grejao na struju. Svi koji su ulazili u njega hteli su da smanje gabarite, podizali su parapete, spuštali plafone i pravili zidne oplate. Sada da bi uveli projektante vi to morate da skinete", objasnila je Bojić.

Tanjug/Strahinja Aćimović

Zgrada Železničke stanice biće preuređena za potrebe Istorijskog muzeja Srbije

Prema njenim rečima, radovi bi mogli da se završe u prvim mesecima 2023. godine i tada bi mogao da se kupuje mobilijar za stalnu postavku.

"Mi ćemo prvo svakako otvoriti vestibil, tu je centralni izložbeni deo srednjeg veka, tu će biti Rim, neolit, praistorija", rekla je Bojić.

Prema njenim rečima, u delu Železničke stanice prema centralnom trgu nalaziće se odeljenje za etnologiju sa starim i novim zanatima, sa kostimima i narodnim nošnjama iz svih delova Srbije, a deo zgrade prema peronima u prizemlju i na spratu biće vezan za dinastije Karađorđević i Obrenović.

"Iz centralne sale će se izlaziti na peti sprat putem liftova zato što je komunikacija u samoj zgradi jako loša i jako teško može da se napravi hodna linija", napomenula je Bojić.

Direktorka IMS je rekla da ih u 2022. godini očekuje i "ogroman posao i što se tiče projektne dokumentacije i što se tiče izvođenja na samom objektu, da bi se uradio tako da prenamena može da bude relativno kvalitetna".

Prema njenim rečima, postoje mogućnosti da "Kraljev salon", odnosno "Titov salon" bude prostor za tematske izložbe i gostujuće izložbe, a velika sala gde su bile menjačnice se pretvara u multimedijalnu salu gde će biti održavane konferencije, okrugli stolovi, promocije knjiga...

Bojić je ocenila i da muzej u zgradi nekadašnje Železničke stanice neće dobiti širi prostor u odnosu na postojeći.

"To je vrlo mala kvadratura, to moram da naglasim - 4.180 kvadrata ukupne površine sa kancelarijama, depoima i izložbenim prostorom, bez spoljnih zidova. U odnosu na stanje sada na Trgu Nikole Pašića, gde imamo samo galeriju, tehničku službu, sekretarijat, direktorsku kancelariju i finansije - razlika je u 20 kvadrata", navela je Bojić.

Prema njenim rečima, svečano otvaranje bi moglo da bude krajem 2023. godine, ali samo centralnog dela pošto nije sigurna da će do tada biti sređene sve sale.

Komentari (0)

Kultura