Aktuelno iz kulture

Veče opere u Mađarskom kulturnom centru: Nagrađeni pevači pred beogradskom publikom

Komentari

Autor: Tanjug

08/02/2022

-

15:57

Veče opere u Mađarskom kulturnom centru: Nagrađeni pevači pred beogradskom publikom
Veče opere u Mađarskom kulturnom centru: Nagrađeni pevači pred beogradskom publikom - Copyright Tanjug/Rade Prelić

veličina teksta

Aa Aa

Svečani koncert mladih operskih pevača, nagrađenih takmičara 11. konkursa "Jožef Šimandi" u Segedinu, održan je u prostoru Mađarskog kulturnog centra "Collegium Hungaricum" u Beogradu, kao obeležavanje dugogodišnje uspešne kulturne saradnje Mađarske i Srbije.

Na koncertu su nastupali soprani Žužana Kapi i Nevena Ðoković, kao i pijanisti David Kozma i Vladimir Gligorić.

Autori koncepta i inicijatori projekta su poznata srpska mecosopranistkinja i pedagog Tamara Marković i direktorka centra "Collegium Hungarikum" Klara Sentđerđi.

Tanjug/Rade Prelić

Marija Temeši

Tako je izuzetno plodna saradnja dve zemlje nastavljena ove večeri u vidu značajnog muzičkog projekta u realizaciji agencije "CODA Artists" iz Beograda i "Collegium Hungaricum" centra.

"Oduvek sam volela da pevam, i trudila sam se da budem solista opere, ali mi je davno profesorka pevanja rekla da je bolje da se bavim nečim drugim. Tako sam ja ostala ljubitelj opere, sa ove druge strane, organizator, ali sam dugo pevala u horu”, održala je kratak pozdravni govor direktorka "Collegium Hungaricum" Klara Sentđerđi.

Poznati sopran Marija Temeši, prvakinja Državne opere iz Budimpešte i šef katedre za solo pevanje na Muzičkoj akademiji u Segedinu, izrazila je veliko zadovoljstvo što se ovaj pionirski projekat odigrava upravo u Beogradu, kao prilika da se umetnici predstave publici, sa 11. međunarodnog takmičenja operskih pevača "Jožef Simandi”.

Tanjug/Rade Prelić

 

"Slušajte operske pevače sa ljubavlju. Umetnici su već nastupali u Beču, Moskvi, sada smo stigli i u Beograd. Drago mi je što na ovaj način pružamo doprinos uspešnim kulturnim odnosima Srbije i Mađarske", izjavila je Temeši, koja će već sutradan u prostoru mađarskog centra održati besplatnu pevačku radionicu za studente i učenike.

Master klas je planiran da se održi u više termina, od 10 do 11.30, od 12 do 13.30, zatim u 16 do 17.30 i na kraju u periodu od 18h do 19.30 časova.

Nažalost, usled korona virusa, nisu mogli da nastupe najavljeni operski umetnici iz Mađarske sopran Andrea Lošoncki i tenor Balaž Pap, nagrađeni takmičari konkursa u Segedinu, održanog u junu 2021.

Tako su u tandemu izvanredan sopran Žužana Kapi i pijanista David Kozma izveli u početku čuvene pesme “Lorelaj” tačnije "Die Loreley" (Second version, 1841) i "Enfant, si j''étais roi" (second version, 1844) mađarskog kompozitora Franca Lista (1811-1886).

List je tokom svoje plodne karijere napisao blizu 70 pesama sa klavirskom pratnjom, uglavnom na nemačkom i francuskom jeziku, mada su sačuvani i Petrarkini soneti na italijanskom i nekoliko pesama na maternjem, mađarskom jeziku.

Tanjug/Rade Prelić

 

Naizmenično su se smenjivali i drugi par umetnika ove noći, a ovaj prvi tandem je dočarao još sledeće kompozicije, odnosno odlomke opera "Čarobna frula" (1791), uloga Pamine, od Volfganga Amadeusa Mocarta (1756-1791), "Depuis le jour" iz opere od četiri čina "Louise" (1900) francuskog autora Žorža Šarpentjera (1846 - 1905), i deo "Quando m'en vo" - uloga Musete iz italijanske opere "Boemi" (1895) Ðakoma Pučinija (1858-1924).

Pijanista David Kozma je odsvirao i dva remek dela kao solista, instumentale bez vokala - komad za solo klavir "Jeux d'eau" (1901) čuvenog Morisa Ravela (1875-1937) i uvek zahtevan, težak i izazovan "Prelude in B-minor, Op. 32 No. 10" (1910) ruskog kompozitora Sergeja Rahmanjinova (1873 - 1943).

Tandem, sopran Nevena Ðoković i pijanista Vladimir Gligorić, priredio je tri kompozicije, koje je solistkinja izvela na veoma uzvišen način, gde joj je frekvencija glasa bila snažna i vanserijska, kao da nastupa pred nekoliko desetina i stotina gledalaca, a u intimnoj atmosferi je bilo svakako manje ljudi.

Publika je bila oduševljena efektnim koncertom koji se činio kao put kroz istoriju muzike od punih sat vremena, gde je program bio osmišljen da svih deset numera prolete kao tren, jer su odabrane relativno kratke kompozicije koje drže pažnju ljubitelja klasike i opere.

Preporuka za vas

Komentari (0)

Kultura