Aktuelno iz kulture

Kakve tajne krije misteriozni sarkofag pronađen u temeljima Notr Dama?

Komentari

Autor: Art News

19/04/2022

-

07:00

Kakve tajne krije misteriozni sarkofag pronađen u temeljima Notr Dama?
profimedia - Copyright profimedia

veličina teksta

Aa Aa

Olovni sarkofag otkriven ispod temelja Notr Dama uskoro će biti otvoren, što bi trebalo da barem delimično razotkrije tajne pronađenog drevnog groblja ispod te katedrale u Parizu.

Sarkofag "izvanrednog naučnog značaja" pronađen je ispod poda te bogomolje zajedno sa grobnicama za koje se smatra da potiču iz 14. veka.

Do sada su istraživači sarkofag ispitivali endoskopskom kamerom i videli lobanju, jastuk od lišća, fragmente tekstila kao i nekoliko predmeta.

Profimedia

 

Kristof Besnijer, stručnjak francuskog Nacionalnog arheološkog instituta rekao je za Rojters da je postavljanje biljaka ispod tela preminulih pre nekoliko vekova bilo uobičajeno prilikom sahranjivanja verskih poglavara, a pošto su biljke još tu, postoji nada da je i telo, kao i ostali sadržaj sarkofaga, dobro očuvan.

Francuski nacionalni arheološki institut objavio je tokom konferencije za štampu da je sarkofag blago savijen i iskrivljen od dugog stajanja pod debelim temeljima katedrale, a uskoro će biti poslat u Institut za forenzičku medicinu u Tuluzu, gde će biti detaljno analiziran.

Sarkofag je pronađen nakon procesa restauracije Notr Dama, nakon razornog požara koji je pogodio taj hram pre tri godine. 

Završetak radova i otvaranje katedrale planirano je za 2024. godinu, piše Art News.

Istorija Notr Dama

Notr Dam je katedrala posvećena Bogorodici, koja se nalazi u "srcu" Pariza, a čija je gradnja započeta 1163. za vreme biskupa Morisa, a dovršena 1345. kao prvo remek-delo gotičke umetnosti. 

Bila je mesto brojnih značanijh događaja francuske istorije. Tokom srednjeg veka bila je župna crkva, te je 1239. godine u nju pristigla relikvija koja se prema verovanju rimokatoličkih hrišćana smatra Hristovom trnovom krunom koju je nosio na raspeću. Vekovima je katedrala bila jedna od najvećih građevina zapadne civilizacije. 

Tanjug AP/Thibault Camus

 

Pretpostavlja se da je na njenom mestu na početku hrišćanstva, kao priznate vere s početka 4. veka postojao rimsko-galski hram posvećen bogu Jupiteru, o čemu svedoči takozvani "Stub lađara" iskopan 1711. godine. 

Bila je inspiracija brojnim umetničkim delima među kojima je i knjiga Viktora Igoa "Zvonar Bogorodičine crkve". 

Od početka 21. veka katedralu godišnje posećuje oko 14 miliona turista i hodočasnika, što je čini jednom od najposećenijih građevina u celoj Evropi. 

Požar u katedrali izbio je 15. aprila 2019. godine oko 18.50 ispod krova, a ugašen je petnaest sati kasnije.

U požaru su izgoreli krov i kula na krovu, a unutrašnjost katedrale, gornji zidovi i prozori su teško oštećeni. Veću štetu sprečio je kameni plafon.

Preporuka za vas

Komentari (0)

Kultura