Personalizovana borba protiv raka: Da li nova ruska vakcina daje nadu u izlečenje najtežih bolesti
Komentari27/09/2025
-13:59
Ruski naučnici nedavno su predstavili "Enteromiks", novu vakcinu protiv raka za koju rani rezultati kliničkih ispitivanja ukazuju da bi mogla predstavljati veliki preokret u lečenju kancera.
Razvijena tehnologijom sličnom mRNK vakcinama protiv kovida-19, ova ruska vakcina, prema navodima stručnjaka, smanjuje agresivne tumore i usporava njihovo napredovanje, bez teških neželjenih efekata koji prate hemoterapiju ili zračenje.
Uprkos rezultatima koji obećavaju, dr Vladimir Kovčin specijalista interne medicine i subspecijalista onkologije, za Euronews Srbija kaže da je još rezervisan po pitanju tvrdnji da nova vakcina leči rak, ali da terapije svakako postaju sve efikasnije.
"Da bismo smatrali da smo izlečili neki karcinom, potrebno je da prođe bar pet godina od momenta kada se on izgubi iz organizma, a da se ne vrati ili da se jave metastaze, pa da kažemo da je neko izlečen. Što se tiče ove ruske vakcine, sigurno je da tu ima još dosta podataka koje Rusi neće da obelodane, naravno zbog tajnosti postupka pravljenja i konkurencije koja to pomno prati, ali prvi preliminarni rezultati su na neki način ohrabrujući i obećavajući", kaže dr Kovčin, podsećajući da je 59 ispitanika koliko je učestvovalo u kliničkom ispitivanju, dobro reagovalo na lečenje.

Euronews
Prema saopštenju ruskih naučnika, klinički rezultati potvrdili bezbednost preparata čak i pri ponovljenim davanjima, kao i značajnu efikasnost. Istraživači su zabeležili smanjenje veličine tumora i usporavanje njegovog napredovanja – od 60 do 80 odsto, u zavisnosti od karakteristika bolesti. Pored toga, studije su ukazale na povećanje stope preživljavanja zahvaljujući vakcini.
Mehanizam delovanja nove vakcine
Vakcina je zasnovana na kombinaciji četiri nepatogena virusa koji uništavaju maligne ćelije i istovremeno aktiviraju antitumorski imunitet pacijenta.
"Mehanizam dejstva jeste imunološki i zbog toga su rekli da je to vakcina, ali je to u suštini imunološka terapija, jer aktivira imunski sistem, a s druge strane je genska terapija zato što se bazira na korišćenju genskih informacija", pojašnjava naš sagovornik.
Početna primena vakcine usmerena je na lečenje kolorektalnog karcinoma, a ostvareni su ohrabrujući pomaci u razvoju vakcina za agresivni tumor mozga – glioblastom – kao i za određene vrste melanoma, uključujući okularni melanom, koji su već u poodmakloj fazi istraživanja.
Ipak, pošto je reč o terapiji koja se posebno prilagođava svakom pacijentu, ne može se reći da je namenjena za lečenje bilo koje vrste raka.

ANNE E. WESTON / Sciencephoto / Profimedia
"Primera radi, karcinom pluća kod dve različite osobe može biti potpuno dve različite bolesti, što znači da se leči na različite načine. Poznato je da više karcinom pluća nije jedna bolest, kao što ni karcinom dojke nije jedna bolest, nego na osnovu tih genetičkih pretraga može bliže da se definiše o kojoj vrsti bolesti se radi i na koju terapiju bi eventualno bila osetljiva", kaže dr Kovčin.
Mogućnosti i slabosti onkogenetike
Ovom oblašću bavi se onkogenetika koja za svakog pacijenta pronalazi specifičnosti unutar iste dijagnoze, takozvane driving mutacije unutar genskog materijala tumora, što je i osnov savremene personalizovane medicine.
"Za pojedine od tih mutacija sintetisani su biološki lekovi koji imaju za cilj da blokiraju tu mutaciju i da ćelija koja je sadrži prestane da se deli i prirodnim putem da odumre. I za razliku od hemioterapije, za biološko-imunološku terapiju je potrebno malo više vremena da bismo utvrdili njenu efikasnost. To je nekih 3-4 meseca da bismo dobili prvu naznaku da li je ta terapija efikasna", objašnjava naš stručnjak.
Ipak, nekada se ispostavi da terapija deluje samo kratkoročno, a da ćelije tumora posle izvesnog vremena, steknu otpornost na lek i nastave da se razmnožavaju.
"Zbog toga smo još uvek daleko da kažemo od toga da je moguće na taj način sigurno izlečiti karcinom u metastatskoj fazi kada je bolest proširena, ali nam i dalje ostaju one standardne metode, na prvom mestu hirurgija, ako se bolest otkrije na vreme, i da se sa velikom šansom tada pacijenti izleče", kaže naš sagovornik.
Na ovim lekovima ne radi se samo u Rusiji, nego i u Nemačkoj, Americi, Izraelu, ali je njihova cena i dalje visoka. Još nema naznaka ni da bi takve terapije mogle postati dostupne pacijentima u Srbiji.
Michael Bihlmayer / imago stock&people / Profimedia
"Ako ćemo to raditi u našoj zemlji, potrebna su ogromna ulaganja u genetičke laboratorije. Ove laboratorije koje se bave proizvodnjom takvih genskih lekova su enormno skupe, zahtevaju ogromna sredstva i za opremu, a posebno je potrebno i edukovati kadar koji bi radio na tome", ističe dr Kovčin.
Porast obolelih od raka
U međuvremenu, broj obolelih od karcinoma neprestano raste, kako u Srbiji, tako i u ostatku sveta. Prema podacima iz 2022. godine, u našoj zemlji godišnje od nekog oblika karcinoma oboli oko 41.500, a gotovo 20.000 umre, a u crnoj statistici je i sve više mladih ljudi.
"Nekad je to bila bolest starije populacije, a vrlo retko su obolevali mladi ljudi i deca. Moja generacija i stariji, rađala u sredini koja je bila potpuno bez kancerogena. Nije bilo veštačkih đubriva, nije bilo pesticida, herbicida, zagađenost od industrije bila mnogo manja, zagađenost vazduha... A da bi neko oboleo od karcinoma, potrebno je da u njegov organizam uđe kritična količina kancerogenih materija", kaže onkolog.
"To je samo jedan od faktora, naravno i genetika je tu, ali genetiku možemo da zanemarimo zato što desetak posto karcinoma je samo nasledno. S druge strane, godinama kako se zagađuje planeta i zemljište, voda, sve drugo, i deca se sada rađaju u već kancerogenoj okolini. Oni mnogo brže steknu tu kritičnu količinu kancerogena i naravno da obolevaju ranije. Ono što je meni frapantno je da sam u zadnjih nekoliko godina video više karcinoma pankreasa nego u celoj svojoj karijeri i to kod mladih ljudi. To je možda trenutno jedan od najopasnijih karcinoma i najtežih za lečenje", ukazuje naš sagovornik.
Njegovo gostovanje u celosti možete poslušati u priloženom videu.
Komentari (0)