Novosti

Plaže Mediterana pred istorijskim toplotnim talasom: Da li ćemo se na letovanju "topiti" na 50 stepeni Celzijusa

Komentari
Plaže Mediterana pred istorijskim toplotnim talasom: Da li ćemo se na letovanju "topiti" na 50 stepeni Celzijusa
Unsplash/Denis Oliveira - Copyright Unsplash/Denis Oliveira

veličina teksta

Aa Aa

Temperatura viša od 50 stepeni Celzijusa mogla bi ovog leta da bude zabeležena na nekoj meteorološkoj stanici u južnoj Evropi, upozorava profesor sa Univerzitetskog koledža u Londonu (UCL).

Tokom narednih dana očekuje se da će temperature na mediteranskim ostrvima, poput Sardinije i Sicilije, premašiti 40 stepeni Celzijusa, baš u trenutku kada mnoge porodice kreću na letnji odmor, piše The Telegraph.

Ovog leta Barselona je već zabeležila najtopliji dan u svojoj istoriji, kada je 8. jula temperatura dostigla 40,5 stepeni. Francuska je 24. juna takođe oborila rekord, sa prosečnom dnevno-noćnom temperaturom od 29,8 stepeni Celzijusa.

Za mnoge stanovnike kontinentalne Evrope dugotrajni letnji toplotni talasi postali su sve češća pojava. Međutim, kako temperature dostižu rekordne vrednosti, britanski turisti suočavaju se sa važnim pitanjem: da li je i dalje bezbedno, odnosno razumno, putovati na Mediteran tokom vrhunca letnje sezone?

Granica od 50 stepeni sve bliža

"Temperature iznad 50 stepeni sasvim su moguće kasnije ovog leta", kaže profesor Bil Mekgajer, stručnjak za geofizičke i klimatske opasnosti sa UCL-a.

"Trenutni rekord iznosi 48,8 stepeni i zabeležen je na Siciliji 2021. godine, tako da neće biti potrebno mnogo da bude oboren. Ako se to ne dogodi ove godine, 2027. je vrlo izgledna, jer će uticaj sve snažnijeg super El Ninja biti još izraženiji", upozorava klimatolog.

Najviša temperatura ikada zabeležena u Evropi registrovana je na mernoj stanici u Sirakuzi na Siciliji, tokom dugotrajnog sistema visokog vazdušnog pritiska poznatog kao anticiklon, koji je dobio nadimak "Lucifer".

Tanjug/AP/Caroline Blumberg

 

"Tokom ovog leta ne bih ni za živu glavu putovao bilo gde u južnoj Evropi", kaže profesor Mekgajer.

"Leta će sve češće donositi temperature iznad 40 stepeni koje će trajati nedeljama. Biće previše vruće za gotovo bilo kakvu aktivnost, a posebno opasno za starije osobe i malu decu. Uz to, kao što sada vidimo u Španiji i na jugu Francuske, šumski požari predstavljaće sve veći problem širom mediteranskog regiona, ugrožavajući živote i imovinu".

Do 2100. godine na leto 2026. će se gledati kao na jedno od hladnijih

Poslednjih nedelja izbili su veliki požari u španskoj Andaluziji i u podnožju francuskih Pirineja. Vlasti su saopštile da je u požaru koji je 8. jula izbio u provinciji Almerija poginulo 13 ljudi, dok se 23 osobe vode kao nestale.

"Ono što moramo da razumemo jeste da ovo nije nova normalnost. Ovo je samo još jedan korak ka sve toplijim letima. Kada se iz perspektive 2100. godine bude gledalo na leto 2026. u Evropi, ono će važiti za jedno od hladnijih", dodaje profesor Mekgajer.

Sa tim se slaže i Stavros Dafis, istraživački saradnik Nacionalne opservatorije u Atini, koji smatra da je granica od 50 stepeni sve bliža.

"Trend napreduje brže nego što smo očekivali. Ne bih se iznenadio da tokom naredne decenije, uz odgovarajuće sinoptičke uslove, prvo autentično očitavanje od 50 stepeni bude zabeleženo u unutrašnjosti juga Španije, na Siciliji ili možda u Grčkoj", rekao je on.

Michael Weber / imageBROKER / Profimedia

 

"Naučnici decenijama upozoravaju javnost da dolazi toplija budućnost, ali ona stiže čak i brže nego što su prognoze pokazivale, delom zato što male lokalne promene u atmosferskoj cirkulaciji prate mehanizme koje klimatski modeli ne uspevaju uvek da obuhvate."

Dilema za turiste

Na duži rok, promena klimatskih obrazaca mogla bi iz korena da promeni neka od najpopularnijih evropskih letovališta. Prema izveštaju Politehničkog univerziteta Katalonije, pojedini delovi južne Španije mogli bi do 2050. godine da poprime stepsku ili čak pustinjsku klimu.

Na globalnom nivou svake godine od posledica visokih temperatura umre približno pola miliona ljudi, što je više od prosečnog broja poginulih u ratovima i terorističkim napadima. Posebno su ugroženi stariji ljudi i osobe sa hroničnim bolestima.

Prelomna tačka počinje na oko 40 stepeni Celzijusa. Istraživanje Univerziteta Rohempton iz 2023. godine pokazalo je da ljudski organizam prestaje da funkcioniše optimalno kada spoljašnja temperatura pređe 40 stepeni. Učesnici istraživanja bili su izloženi različitim temperaturama i nivoima vlažnosti vazduha. Na temperaturi od 40 stepeni i relativnoj vlažnosti od 25 odsto, metabolizam, odnosno brzina kojom telo troši energiju, povećao se za 35 procenata.

Dmitry Marchenko / Alamy / Profimedia

 

Kada temperatura dostigne 50 stepeni, ćelije organizma počinju da trpe oštećenja, dok nemogućnost tela da reguliše sopstvenu temperaturu može da pogorša hronične bolesti, poput respiratornih i kardiovaskularnih oboljenja. Brza dehidratacija i ekstremni fiziološki stres mogu u roku od nekoliko sati dovesti do otkazivanja organa ili smrtonosnog toplotnog udara.

Posebno su ugroženi oni koji tokom odmora planiraju fizički zahtevne aktivnosti.

"Nedavno je zabeleženo nekoliko smrtnih slučajeva u inostranstvu izazvanih prevelikim fizičkim naporom na visokim temperaturama", kaže Li Birbing, osnivač kompanije Love Velo, specijalizovane za biciklistička putovanja.

"Ljudi se upuštaju u zahtevne aktivnosti, a da ne razumeju lokalne uslove i jednostavno potcenjuju koliko oni mogu biti opasni. Čak i na poznatim turističkim destinacijama poput Tenerifa lako možete upasti u probleme".

Odmor na hladnijim destinacijama

Jedna od sve popularnijih alternativa za buduća leta jeste izbor hladnijih destinacija. Prema istraživanju kompanije Booking.com, više od polovine ispitanika (54 odsto) smatra da su pojedine destinacije postale previše tople za posetu, dok je 26 odsto navelo da je već aktivno tražilo mesta sa prijatnijim temperaturama.

Unsplash/Mateusz Bajdak

Zakopane

U Britaniji se turističke kompanije već prilagođavaju ovom trendu. Sebastijan Ebel, izvršni direktor kompanije TUI Grupa, intenzivno ulaže u letovališta u nordijskim i baltičkim zemljama upravo zbog promena vremenskih obrazaca na Mediteranu. Ove godine TUI je u svoju letnju ponudu uvrstio i poljski planinski gradić Zakopane, koji opisuje kao "bajkovitu" destinaciju.

Uprkos upozorenjima na ekstremne vrućine, Španija očekuje rekordnu turističku sezonu i mogućnost da prvi put u istoriji tokom 2026. godine dostigne 100 miliona stranih posetilaca. Iz kompanije Jet2holidays prošle sedmice poručili su da toplotni talasi u Velikoj Britaniji nisu umanjili želju britanskih porodica da odmor provedu na još toplijim destinacijama u inostranstvu. Ostaje da se vidi da li će granica od 50 stepeni predstavljati prekretnicu koja će promeniti turističke navike.

Komentari (0)

Putovanja