Bahata vožnja odnela život deteta: Da li je rešenje u široj primeni kamera i savremenih informacionih sistema?
KomentariKraljevo danas tuguje za petogodišnjom devojčicom, koja je preminula od posledica povreda zadobijenih u teškoj saobraćajnoj nesreći. Devojčicu je u ponedeljak uveče, dok je sa majkom i jednogodišnjom sestrom bila u šetnji, udario automobil koji je izleteo sa kolovoza. Majka i beba nalaze se u kritičnom stanju, dok je povređen i otac devojčice. Zbog tragedije je u Kraljevu 27. avgust proglašen Danom žalosti.
Građani se okupljaju na mestu nesreće u Ulici 4. kraljevačkog bataljona, gde pale sveće i ostavljaju cveće i igračke za stradalu devojčicu.
Nesreća se dogodila u ponedeljak oko 19 časova, u delu grada koji je posebno prometan tokom letnjih meseci. U blizini se nalaze sportski tereni, bazen i šetalište koje je u večernjim satima veoma posećeno. Prema do sada poznatim informacijama, vozač (26) koji je izazvao nesreću uhapšen je i određen mu je pritvor do 30 dana.
Kako se sumnja, on je automobilom nepropisno preticao drugo vozilo, nakon čega je izgubio kontrolu nad automobilom i izleteo sa kolovoza, kada je naleteo na porodicu. Posebno je uznemirujuća informacija da, prema do sada dostupnim podacima, vozač nije imao vozačku dozvolu.
Građani Kraljeva kažu da se u ovoj ulici, naročito u večernjim satima, često vozi velikom brzinom i upozoravaju da pojedini vozači ravne i prometne deonice koriste za nebezbednu vožnju i trkanje.
Kraljevo ponovo otvorilo pitanje bahate vožnje: Koliko su kazne zaista dovoljne da zaštite pešake?
Tragedija u Kraljevu ponovo je otvorila pitanje bezbednosti pešaka i odgovornosti vozača. O tome koliko su postojeće kazne dovoljne, šta se podrazumeva pod nasilničkom vožnjom i kako sistem može da spreči ovakve tragedije, za Euronews Srbija govorio je Milan Ilić, savetnik direktora Agencije za bezbednost saobraćaja.
"Ovakve saobraćajne nezgode su nam uvek opomena, i za sistem, ali ujedno i za pojedince. Sistem mora da se unapređuje, ali moramo da vidimo i šta je to što pojedinac može da učini", rekao je Ilić.
Ilić objašnjava da zakon precizno definiše šta se smatra nasilničkom vožnjom. To su, između ostalog, ekstremno prekoračenje brzine, određeni oblici preticanja, vožnja sa više od dva promila alkohola u krvi i višestruki prolazak kroz crveno svetlo.
Za nasilničku vožnju predviđene su novčane kazne od 120.000 do 140.000 dinara, zatvor od 30 do 60 dana, 15 kaznenih bodova i zabrana upravljanja vozilom od devet meseci. Ukoliko je izazvana saobraćajna nezgoda, kazne su još strože.
Euronews
Poseban problem predstavljaju vozači koji ponavljaju prekršaje. Ilić navodi da je kroz sistem Agencije za bezbednost saobraćaja u poslednjih više od deset godina prošlo više od 15.000 nesavesnih vozača.
"Imamo manje od jedan odsto povratnika koji su došli drugi put u tu kategoriju. To jeste mali procenat, ali moramo reći da je nesavesni vozač vozač povratnik koji je skupio te bodove zato što je ponavljao određene prekršaje. Dakle, svesno je to radio", rekao je Ilić.
Ako vozač izazove nesreću sa smrtnim ishodom ili teškim posledicama, slučaj više nije samo saobraćajni prekršaj nego delo protiv bezbednosti saobraćaja.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Za teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja kazna je pooštrena 2024. godine i sada iznosi od pet do 15 godina zatvora, dok je ranije raspon bio od dve do 12 godina. Ipak, Ilić ukazuje da sama visina kazne nije dovoljna ako vozač nema osećaj da će biti otkriven i sankcionisan.
Prema njegovim rečima, Srbija jeste ostvarila napredak, ali broj stradalih i dalje nije zadovoljavajući. Prošle godine zabeležen je istorijski minimum od 488 poginulih u saobraćaju, ali je cilj da taj broj nastavi da pada.
Euronews
Posebno bolno pitanje su najmlađi učesnici u saobraćaju. Ilić navodi da deca najčešće stradaju kao putnici, zbog čega je odgovornost odraslih posebno velika: "Deca najčešće stradaju zbog grešaka odraslih. Zato su nam poruke ključne, poruke za odrasle".
Ove godine u Srbiji je, prema njegovim podacima, poginulo sedmoro dece - četvoro kao putnici i troje kao pešaci.
Brzina je, kako ističe Ilić, jedan od ključnih faktora rizika, posebno u naseljenim mestima.
Kada je reč o tome kako sprečiti vozače da ponavljaju prekršaje, Ilić kao jedno od rešenja vidi mnogo širu primenu kamera i savremenih informacionih sistema.
Komentari (0)