Deset godina od uvođenja Zakon o zaštiti uzbunjivača: Kakve je efekte po društvo i sistem ovaj zakon imao do danas?
Komentari05/06/2025
-21:10
Pre 10 godina Srbija je među prvima u Evropi donela Zakon o zaštiti uzbunjivača, kojim se uređuju postupak uzbunjivanja, prava uzbunjivača i obaveze državnih i drugih organa. Vrlo brzo ovaj zakon postao je model Evropskoj komisiji za direktivu u toj oblasti. Kakve je efekte po društvo i sistem ovaj zakon imao do danas?
Uzbunjivač Tomislav Veljković iz Rače vraćen je prošlog meseca na posao presudom Vrhovnog suda posle osam godina pravne borbe. Njegova borba počela je kada je prijavio da je opština Rača utrošila više stotina hiljada evra na fabriku za preradu vode koja u tom periodu nije bila izgrađena.
"To je za mene bilo jako teško, ajde zbog otkaza, nego koliko sam ja u trenutku kada sam počeo da pričam o tome mislio da radim neku dobru stvar, a u suštini ispostavilo kao da sam ja sad neki neprijatelj opštine Rača. Jako loše sam se osećao. Trebalo je da budem primer drugim ljudima da ćute, u suprotnom će proći kao ja. Dobio sam satisfakciju za nešto što sam radio da dokažem društvu bar ovde u Rači da sam bio u pravu da je sve to bilo tako", kaže za Euronews Srbija uzbunjivač Veljković.
Nakon što je 9. maja konačno vraćen na posao, Veljković kaže da se sada oseća pobednički. Ipak, kako navodi, nije mu prijatno da dolazi na radno mesto gde oseća da nije dobrodošao.
Sudovi uglavnom pravovremeno reaguju i uz pomoć privremene mere uzbunjivača hitno vraćaju na posao odakle on nastavlja sudsku borbu, koja obično traje godinama.
Radomirović: U Srbiji uzbunjivači dobili sudsku zaštitu
Prema evidenciji "Pištaljke", organizacije koja je inicirala donošenje ovog zakona i zastupa uzbunjivače, oko polovine uzbunjivača sada biva vraćeno na posao.
"Ono što je u poslednjih 10 godina jedna slabost dosadašnje primene jeste da nadležni državni organi nisu dovoljno brzo reagovali na prijave uzbunjivača. Govorim o raznim inspekcijama ali i o tužilaštvu koje je zaista reagovalo na neke prijave uzbunjivača, sprovelo istrage i neki funkcioneri su kažnjeni zbog onoga što su radili, ali u mnogim slučajevima istraga je zakazala, nije pokrenuta na vreme, bila je spora i to je sve dovelo do toga da uzbunjivači trpe još veću odmazdu. Kada se pogleda uporedna praksa pre svega u Evropi vidimo da su u Srbiji uzbunjivači dobili sudsku zaštitu koja je i najjača zaštita i da za razliku od mnogih evropskih zemalja Srbija ima sad jednu solidnu sudsku i praktičnu primenu ovog zakona", kaže Vladimir Radomirović, glavni urednik "Pištaljke".
Najvažniji uspeh srpskog zakona, kako kaže, je što se više ne govori o tome zašto je neko prijavio zloupotrebu, već se insistira na tome da se ona do kraja istraži i da odgovorni za nju budu kažnjeni. Uzbunjivači se, pošto prijave nepravilnosti suočavaju sa progonom, odmazdom koja se može ogledati u otkazu, kao i raznim pretnjama.
Kovačević: Međunarodni eksperti srpski zakon prozvali "zlatnim standardom"
O značaju tog slučaja, ali i širim implikacijama zakona, za Euronews Srbija govorio je Duško Kovačević, advokat organizacije Pištaljka, koja se od početka zalaže za pravnu i institucionalnu zaštitu uzbunjivača.
"Za deset godina zakon je postao prepoznatljiv i u zemlji i u inostranstvu, ali procesi koji slede nakon prijave nepravilnosti nisu uvek do kraja sprovedeni. U slučaju gospodina Veljkovića, fabrika i dalje ne funkcioniše, iako su sredstva utrošena. Tužilaštvo do danas nije reagovalo, uprkos dokumentima koji ukazuju na moguću zloupotrebu“, kaže Kovačević.
Zakon o zaštiti uzbunjivača, prema njegovim rečima, ima jednu od najjačih odredbi u Evropi – mogućnost izricanja privremene mere u roku od samo nekoliko dana, kojom se uzbunjivaču omogućava povratak na posao i isplata zarade. Upravo zbog te mere, međunarodni eksperti su srpski zakon prozvali "zlatnim standardom" u ovoj oblasti.
Zakon ima još jednu specifičnost – pisan je uz učešće samih uzbunjivača, što je jedinstven slučaj u svetu. Ipak, njegov pun potencijal još nije iskorišćen.
"Ne možemo govoriti o manama zakona dok god se ne primenjuje dosledno. Problem je u tome što nadležni organi često ne ispituju prijave. Pištaljka je do sada obučila više od hiljadu sudija, tužilaca i advokata, ali praksa i dalje kaska“, upozorava Kovačević.
Euronews
Zakon predviđa da sudije koje postupaju u predmetima uzbunjivača moraju imati sertifikat Pravosudne akademije, što garantuje određeni nivo stručnosti. Međutim, kako Kovačević kaže, "postoji raskorak između teorije i prakse".
"Sudije i tužioci žele da primene zakon, ali se i dalje dešava da prijave ostanu bez reakcije. Takvi su slučajevi i Divne iz Žitišta, Jelene Marković Milošević iz Šapca… U svim tim predmetima postoje dokazi, ali postupci se ne pokreću“, ističe on.
Srbija kao uzor, ali procesi spori
Uprkos problemima, evropske institucije i Ujedinjene nacije prepoznale su Srbiju kao primer dobre prakse. Predstavnici Pištaljke učestvovali su i u izradi UN rezolucije o uzbunjivačima.
Ipak, kako Kovačević podseća, sami građani Srbije često nisu svesni koliki je značaj ovog zakona.
"Namera zakonodavca bila je jasna – da se uzbunjivači zaštite, a ne da im se oteža proces dokazivanja ili da prolaze kroz dodatne procedure. Ako to zaboravimo, promašili smo suštinu", poručuje on.
Euronews
Jedan od ključnih problema ostaje trajanje postupaka. U slučaju Tomislava Veljkovića prošlo je osam godina do pravosnažne presude.
"Da pitate Veljkovića kako se sada oseća, on ne bi ni pomenuo tih osam godina – važno mu je da je pravda konačno zadovoljena“, navodi Kovačević.
Upozorava i da slične probleme imaju i druge zemlje.
"Jednog uzbunjivača u Švajcarskoj su smestili u psihijatrijsku ustanovu. Znamo kako su prošli i drugi poznati uzbunjivači širom sveta. Kod nas situacija nije idealna, ali nije ni najgora“, kaže on.
Na kraju ističe da promena dolazi kroz zajednički rad svih aktera sistema.
"Ako želimo funkcionalan mehanizam zaštite, moramo biti strpljivi, ali i istrajni. Zakon postoji – sada je na institucijama da ga primenjuju u praksi", zaključuje naš sagovornik.
Komentari (0)