Povelja Kulina bana u Kanadi: Deo bosanske baštine ili spomenik srpske pismenosti?

Zvanične institucije iz Sarajeva dostavile su institucijama kulture u Kanadi prepis Povelje Kulina bana, predstavljajući je kao deo bosanskog kulturnog nasleđa, dok istoriografija ističe da je reč o dokumentu iz 1189. godine, pisanom ćirilicom.

Mediji u BiH objavili su da je prepis Povelje Kulina bana dostavljen kanadskim muzejima i bibliotekama koja je predstavljena kao "najbolje sredstvo borbe protiv onih koji osporavaju državnost BiH i postojanje bosanskog jezika".

Povelja pisana ćirilicom dubrovačkom knezu Krvašu

Istoričar Danijel Kulačin izjavio je za Euronews Srbija da je Povelja Kulina bana napisana srpskim jezikom i ćirilicom.

 "Povelja Bana Kulina, koja je sada ponovo postala aktuelna, je napisana 1189. godine, ona je značajna zato što je ona najstarija sačuvana Povelja", kaže sagovornik napomenuvši da su se naredne Povelje - kojih je bilo četiri - pozivale na Povelju Kulina bana koju je napisao, Radoje, banov pisar. 

Svrha izdavanja Povelje bila je da posluži kao garancija Kulina bana dubrovačkim trgovcima i slobodnoj trgovini između njegove države i Dubrovačke Republike, a upućena je dubrovačkom knezu Krvašu.

"Dobrovočani dobijaju znatne povlastice, punu slobodu kretanja i trgovanja širom njegove zemlje, bez ikakve carine", kaže Kulačin. 

Projekcija sadašnjosti u prošlost

Komentarišući navedenu situaciju - aproprijaciju srpskog kulturnog nasleđa, kaže da se radi o pitanju identiteta – iz nesigurnosti u sopstveni identitet često proizlazi potreba za traženjem korena, pa i putem falsifikovanja, kao u slučaju ove povelje. To, međutim, nije nov fenomen, već poznata pojava koju teoretičari nazivaju reflektovanjem sadašnjosti u prošlost.

"Kada pokušavamo da svoje stavove, identitet, tradiciju i način razmišljanja projektujemo u prošlost, težimo da verujemo kako su i naši preci mislili i osećali isto kao mi danas. Tada dolazi do kolizije – a ponekad i do situacija koje deluju gotovo komično, poput ove konkretne", kaže Kulačin. 

Kulačin podseća da Povelja počinje rečima: "U ime Oca i Sina i Svetoga Duha“, što je, kako navodi, u skladu sa tradicijom srpskih pravnih spomenika.

Na kraju, konstatuje kako akcija zvaničnog Sarajeva nije toliko ozbiljna i da istina nije ugrožena, jer su se relevantni istoričari bavili banom Kulinom koji je ličnost evrospke, a ne lokalne istorije. 

"Ako se ne veruje našim izvorima, a treba imati u vidu da su to ozbiljni stručnjaci, Dušan Kovačević je napisao značajnu knjigu o trgovini u Srednjoj Bosni; takođe, Nataša Nedeljkova je autor studije "Dobrovočani kao posrednici u srednjovekovnoj trgovini između Balkana i Sredozemlja“,  Foretić je u svojoj knjizi objavljenoj 1808. godine u Zagrebu pisao istoriju Dubrovnika i potvrđuje ono o čemu govorim". kaže on. 

Linta: Grubo falsifikovanje činjenica

Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta reagovao je saopštenjem ocenivši da sarajevski istoričari nastoje da prisvoje Povelju Kulina bana tvrdnjama da je pisana bosanskim jezikom i da je reč o apsurdnoj tvrdnji koja nema uporište u istorijskim činjenicama

Linta je istakao da Sarajevo uporno nastoji da falsifikuje istoriju i prisvoji Povelju nastalu gotovo 800 godina pre osnivanja današnje Bosne i Hercegovine, zbog čega, kako je naglasio, ona ne može biti niti potvrda državnosti te zemlje.

"Jedan od brojnih primera grubog falsifikovanja činjenica jeste nastojanje sarajevskih istoričara i filologa da prisvoje Povelju bana Kulina navodeći da je pisana tzv. bosanskim jezikom odnosno bosančicom", naveo je on.

Linta je naveo da u Hrvatskoj i Federaciji BiH već godinama traje sistematski proces prisvajanja srpskog kulturnog nasleđa.

"Hrvatske i bošnjačke institucije u kontinuitetu rade na grubom falsifikovanju svega što je srpsko s ciljem da se zatre srpski jezik i ćirilica, a time i srpski narod na tom području. Prisvajaju se stari srpski spomenici i običaji i predstavljaju kao hrvatski i bošnjački. Svojataju se srpski junaci, naučnici, umetnici, pisci i drugi poznati Srbi i proglašvaju Hrvatima i Bošnjacima", ukazao je Linta i dodao da je slično stanje i u Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji.