Macura: Smanjen broj ubijenih u porodičnom nasilju za više od 40 odsto
Komentari
15/12/2025
-20:01
Ministarka bez portfelja zadužena za oblast rodne ravnopravnosti, sprečavanja nasilja nad ženama i ekonomskog i političkog osnaživanja žena Tatjana Macura izjavila je danas da je od uvođenja Zakona o srečavanju nasilja u porodici smanjen broj ubijen u porodičnom nasilju za više od 40 odsto.
Govoreći na završnoj konferenciji Asocijacije pravnika AEPA u okviru projekta programa "Nema više ćutanja - ponovo ja" u Skupštini Srbije, posvećenoj sprečavanju nasilja nad ženama, Macura je, nabrajajući šta je Srbija sve postigla u toj oblasti u poslednjih 10 godina, rekla da je Srbija bila jedna od prvih 10 zemalja u svetu koja je ratifikovala Istambulsku konvenciju koja nam je pomogla da 2016. usvojimo Zakon o sprečavanju nasilja u porodici.
"Od trenutka kada je usvojena Instabulska konvencija i kako je počelo intenzivnije da se govori sprečavanju nasilja ne samo u Srbiji, nego globalno, Srbija je uspela da, kroz niz aktivnosti i mera koja je sprovodila, ne samo kroz institucije sistema, već i organizacija civilnih društva, uspeli smo da smanjimo broj ubijanja žena i muškaraca u situacijama porodičnog nasilja za više od 40 odsto", navela je ministarka.
Kako je rekla, od početka primene Zakona od sprečavanju nasilja u porodici 2018. do sada, 70 odsto žrtava žene, a 30 odsto muškaraca.
"Od 100 ubijenih u nasilju u porodici 62 odsto su žene, a 38 odsto muškarci. S tim, što su žene ubijane najčešće od svojih emotivnih parnera, a muškarci od drugih članova porodice, braće, očeva i drugih", navela je ministarka.
Istakla je da uvođenje femicida kao posebnog krivičnog dela izaziva pažnju u celom svetu i da ona to podržava.
Ministarstvo bez portfelja/ Dejan Stanković
Macura je rekla da je ta konferencija, koja je održana i prošle godine, došla kao kruna aktivnosti njenog ministarstva koje se sprovode u cilju sprečavanja nasilja nad ženama.
Ministarka je primetila da za godinu i osam meseci, koliko je prošlo od kako je oformljen njen kabinet, najviše pažnje javnosti privlači tema nasilja nad ženama, ali i dodala da se nada da će se više razgovarati o prevenciji, a manje reagovati na određene događaje i loše situacije.
"U tom smislu, ovo je prilika da svi zajedno pošaljemo poruku, koliko smo kao institucije, kao organizacije civilnog društva, i kao mediji, zainteresovani da se u Srbiji zaista uspostavi nulta tolerancija na nasilje", rekla je Macura.
Navela je da je budžet njenog ministarstva 450 miliona dinara i da su se odlučili da najveći deo ide u projekte podrške organizacijama civilnog društva.
"Prošle godine smo podržali 82, ove 104 od 262 organizacije koje su aplicirale. Prošle godine su se većina njih bavili nasiljem kojem su izložena deca, a ove godine su se odlučili da tema budu žene koje su žrtve nasilja", rekla je ministarka.
Dodala je da Srbiji slede izmene Zakona o sprečavanju nasilja u porodici, izmene Krivičnog zakonika i Zakona o krivičnom postupku.
Macura je rekla da, kada žrtva prijavljuje nasilje organizacijama civilnog društva, prvo treba da se raspita da li je ta organizacija licencirana za pružanje takvih usluga.
"Postoji mnogo organizacija koje imaju dobre namere, ali nisu prošle postupak licenciranja svojih usluga. One, u najboljoj nameri, u želji da pomognu žrtvi, mogu da naprave veću štetu nego korisniku. Ja ih ohrabrujem da podignu kvalitet svojih usluga i da licenciraju usluge koje pružaju, ako ne sve, ono barem glavne", rekla je Macura.
Ministarstvo bez portfelja/ Dejan Stanković
Dodala je da se često govori da takve institucije mogu da pomognu više žrtvi nego državne institucije, a zatim navela da u njima radi po nekoliko članova, a u državnim ustanovama nekoliko hiljada zaposlenih.
"To znači da te organizacije nemaju dovoljno ljudskih resursa da odgovore sveobuhvatno na situacija kojima su žene i muškarci, žrtve nasilja izložene, kao što to mogu institucije", navela je ministarka.
Potpredsednica Skupštine Srbije Elvira Kovač istakla je značaj zakonodavnih i institucionalnih mera u borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici.
Ona je naglasila da usvajanje Zakona o sprečavanju nasilja u porodici, kao i izmene i dopune Krivičnog zakonika, predstavljaju važan korak u odgovoru države na nasilje, ali i u njegovoj prevenciji.
"Zakon je usklađen sa Istanbulskom konvencijom i predviđa čitav niz mera zaštite i podrške žrtvama, uključujući psihosocijalnu i pravnu pomoć, zdravstvenu i socijalnu zaštitu, SOS telefon i siguran smeštaj. Uvedene su hitne mere, obavezna koordinacija institucija i individualni planovi zaštite, čime je policija dobila preventivnu ulogu, a žrtvama je omogućeno da ostanu u svom okruženju uz ograničenja nametnuta nasilniku", rekla je Kovač.
Ocenila je da je taj zakon doprineo osnaživanju žrtava da prijave nasilje i vraćanju poverenja u institucije, uz sprovođenje brojnih stručnih obuka za zaposlene u nadležnim službama.
"Iako su u proteklom periodu ostvareni značajni rezultati, nasilje nad ženama i u porodici i dalje je široko rasprostranjeno. Razlozi neprijavljivanja uključuju strah, ekonomsku zavisnost, nepoverenje u institucije i nedostatak podrške okruženja. Odgovornost za neprijavljivanje ne leži samo na žrtvama, već i na društvu u celini", upozorila je Kovač.
Ona je ukazala na potrebu daljeg unapređenja primene zakona, jačanja institucionalnih kapaciteta, ekonomskog osnaživanja žena, kao i na važnu nadzornu ulogu parlamenta i kontinuirano podizanje svesti javnosti o problemu nasilja.
Komentari (0)