Macura: Prethodne godine 30.000 hitnih mera izrečeno nasilnicima u porodici
Komentari
10/12/2025
-11:17
Ministarka bez portfelja zadužena za oblast rodne ravnopravnosti, sprečavanja nasilja nad ženama i ekonomsko i političko osnaživanje žena Tatjana Macura izjavila je da je u prethodnoj godini po osnovu Zakona o sprečavanju nasilja u porodici izrečeno 30.000 hitnih mera kojima se prekida kontakt sa nasilnikom ili se nasilnik udaljava od žrtve i istakla da je važno raditi na merama prevencije, kako se nasilje ne bi dešavalo ili ponavljalo.
Macura je za televiziju K1 rekla da podaci pokazuju da je sistem odgovorio značajno pozitivnije nego u situacijama koje se iznose u medijima, gde se zbog nedostatka konkretnih informacija ponekad možda daje kriva slika o tome na koji način institucije reaguju ili ne.
Odgovarajući na pitanje da li svi u sistemu rade dobro svoj posao, uzimajući u obzir podatke da je u ovoj godini ubijeno 14 žena i da se nasilje u određenim slučajevima ponavljalo, Macura je rekla da postoje tri načina kako možemo da rešimo problem onih koji ne rade dovoljno dobro svoj posao u državnom sistemu.
"To je da ih podstaknemo da praktično unapređuju svoja znanja i veštine svakodnevno. Onda kada to ne učine, a vidimo da prave propuste, da uradimo umesto njih. I treći način - kada neko ne radi dovoljno dobro svoj posao zato što neće, jer misli da mu se može i zato što umanjuje značaj prijave ili pokušava da žrtvu odvrati od prijavljivanja nasilja koje doživljava, da se takvoj osobi zahvalimo na saradnji", navela je Macura.
Ukazala je da treba imati u vidu da se od kada je Srbija donela odluku da ratifikuje Istanbulsku konvenciju do danas u velikom procentu smanjio broj žrtva i nasilja u porodici, ali da ipak nije zadovoljna i da se i dalje mora raditi na svim poljima, pre svega na prevenciji.
Macura je navela da je Srbija bila među prvih 10 država koja je ratifikovala ovu konvenciju, a time se obavezala da će posvećeno raditi na sprečavanju nasilja u porodici i nad ženama, pre svega na prevenciji.
Podsetila je da je nakon ratifikacije, 2016. godine, usvojen Zakon o sprečavanju nasilja u porodici u Srbiji.
Govoreći o državnom sistemu koji ženi treba da pruži zaštitu kada prijavi nasilje, Macura je rekla da postoje žene koje su prijavljivale nasilje, ali se nije dovoljno dobro odgovorilo ili možda nisu prihvatile sve mere zaštite koje se pred njih stavljaju, kao što je izmeštanje u sigurnu kuću.
"Mi smo imali i takve situacije kada su u pitanju njihove priče koje su dospele u širu javnost putem medija da u stvari saznajemo, između ostalog, i da kada su one prijavljivale nasilje koje su doživele i kada je tim za koordinaciju koji treba da preporuči mere koje su najadekvatnije za slučaj nasilja koje je doživljeno, praktično odbijale neke mere podrške koje postoje", objasnila je Macura.
Apelovala je na žrtve nasilja i na one koji imaju saznanje da se nekome nasilje dešava da prihvate savete stručnih ljudi i prijave nasilje.
"Takođe, ne želim da ni ovaj prostor bude takav da negiram da možda zaista u sistemu postoje ljudi koji nisu dovoljno dobro odgovorili na situacije nasilja. Vi ste imali već prilike da slušate i od ministra unutrašnjih poslova, ali i od mnogih drugih predstavnika institucija da nemamo nikakav problem sa tim da se pojedinci koji ne rade dobro svoj posao i koji u stvari odvraćaju svojim ponašanjem žrtve da prijave nasilje na jedan adekvatan način, na neki načini otklone iz sistema gde se prave najveći propusti" rekla je ona.
Treba li doneti zakon o femicidu?
Macura je rekla da se dešava da žene ne prijave nasilje zato što su najčešće ucenjivane decom, ekonomskom situacijom u kojoj se nalaze ili emocijama.
profimedia
Govoreći o Zakonu o femicidu, koje su uvele pojedni zemlje poput Italije i Hrvatske, kojim se onome ko ubije partnerku izriče kazna doživotnog zatvora, Macura je rekla da je za uvođenje tog zakona kao posebnog krivičnog dela.
"Ako uspe tužilaštvo da dokaže da je osoba ubijena samo zbog činjenice da je žena, onda je to ekstremni oblik nasilja i kao takvo ga treba na taj način tretirati. Namerno sam sada pomenula tužilaštvo, jer od kako sam ministarka, ali i pre toga imala sam kontakt sa tužilaštvom. I da vam kažem, u Srbiji kada je u pitanju pravosuđe i kada su u pitanju druge institucije sistema, niko nema ništa protiv uvođenja ovog krivičnog dela. Međutim, teret dokazivanja je na toj jednoj instituciji koja možda nema kapacitet da to i učini. Dakle, nije to tako jednostavno. A i samo po sebi uvođenje novog krivičnog dela neće nam doneti promenu kojoj mi težimo", smatra Macura.
Dodala je da treba uvesti strože kazne, ali da se pre svega treba fokusirati na mere prevencije, a to je osnaživanje institucija, sistama koji zbrinjavaju žrtve dok su žive i da im se pomogne da se osnaže u svojoj borbi.
Istakla je da je, osim zakonskih mera, u sprečavanju nasilja nad ženama važno da se otkloni narativ prema kojem se žrtvi nasilja ne veruje i opravdava se to što trpi fizičko, psihičko ili digitalno nasilje.
''Da se prvo dogovorimo da se žrtvama nasilja veruje i da na osnovu toga primenjujemo druge aktivnosti. Taj proces je dug, zahteva napor i angažovanje medija, institucija i čitavog društva da pomognu da se narativ menja'', naglasila je Macura.
Prema njenim rečima, žene u gradskim sredinama lakše se odlučuju da prijave nasilje nego u manjim sredinama gde se to, kako kaže, i dalje tretira kao sramota.
Govoreći o digitalnom nasilju na društvenim mrežama, Macura je rekla da je problem uskladiti legislativu sa tehnološkim napretkom i pojavama novih društvenih mreža, a da najavljene zakonske izmene u toj oblasti daju prostora za bavljenje prevencijom kako bi se pomoglo ženama i deci da budu obazrivi na internetu.
Macura je ukazala na značaj nacionalne platforme ''Čuvam te'' na kojoj se može prijaviti nasilje, a koja, kako je istakla, ima još dve važne uloge - informisanje i edukaciju.
''Važno je da informišemo i edukujemo i mlade i žene na koji način sve mogu biti izloženi opasnosti na internetu kao što je zloupotreba intimnih fotografija ili video sadržaja, pa čak i sadržaja nastalih putem veštačke inteligencije", navela je Macura.
Dodala je da je završen nacrt predloga izmene krivičnog zakonika kojim se uvodi novo krivično delo osvetnička pornografija, što, kako je rekla, treba da odvrati od takvog ponašanja na društvenim mrežama.
''Ali bez razgovora o tome, bez osvešćivanja šire javnosti, kako god da unapređujemo legislativu, koja ne može da ide dovoljno brzo u korak sa vremenom i tendencijama, plašim se da nećemo postići željeni rezultat'', rekla je Macura.
Komentari (0)