Društvo

Skupština grada Beograda: Manifestacije dozvoljene samo na četiri mesta

Komentari
Skupština grada Beograda: Manifestacije dozvoljene samo na četiri mesta
Skupština grada Beograda: Manifestacije dozvoljene samo na četiri mesta - Copyright Fonet/Milica Vučković

Autor: Tanjug

22/12/2025

-

22:42

veličina teksta

Aa Aa

Skupština grada Beograda usvojila je večeras Odluku o određivanju ulica, delova ulica i naselja i drugih lokacija na teritoriji grada Beograda, namenjenih za održavanje aktivnosti na otvorenom i zatvorenom prostoru koje mogu dovesti do prekoračenja graničnih vrednosti indikatora buke kojim se određuju lokacije, dodeljeni pinom buke i vreme održavanja manifestacija koje koriste uređaje za pojačavanje zvuka.

Lokacije na kojima je dozvoljeno održavanje manifestacija su park Ušće, prostor Luke Beograd, prostor ispred Doma Narodne skupštine Republike Srbije, Starog dvora i Trg Republike.

Održavanje manifestacija na drugim prostorima moguće je samo uz prethodnu saglanost Grada Beograda.

Odbornici Skupštine grada usvojile su izmene Odluke o Gradskoj upravi Grada Beograda kojim se ukida Sekretarijat za poslove ozakonjenja objekata, pošto je usvajanjem Zakona o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnosti prestala potreba za postojanje tog sekretarijata.

Odbornici Skupštine grada usvojili su večeras i izmenu Odluke o utvrđivanju zakupnina za poslovni prostor Grada Beograda kojim se zakupnine poslovnog prostora poslovnog prostora povećavaju za 6,8 odsto, u skladu sa, kako se navodi, projektovanim rastom BDP-a.

Odbornici Skupštine grada usvojili su i dopunu Odluke o komunalnom redu, kojom će se, za potrebe međunarodne specijalizovane izložbe EXPO, uvesti vezani balon kao posebna kategorija privremenog objekta.

Kako se navodi, postavljanje balona, kao savremenog oblika promotivnog i turističkog sadržaja, bila bi turistička atrakcija za posetioce te izložbe.

Odbornici Skupštine grada Beograda usvojili su Odluku o izmenama i dopunama Odluke o pravima i uslugama socijalne zaštite.

Gradski centar za socijalni rad u Beogradu predložio je da se izvrše izmene i dopune Odluke o pravima i uslugama socijalne zaštite u delu koji se odnosi na jednokratnu pomoć.

Kako je navedeno u obrazloženju Odluke, pravo na jednokratnu pomoć pojedinac ili porodica mogu da ostvare najviše jednom u kalendarskoj godini, s tim što ukupan iznos jednokratne novčane pomoći ne može biti veći od 80 odsto od prosečne zarade, a na osnovu procene stručnih radnika Gradskog centra za socijalni rad.

Traži se privatno-javno partnerstvo za Apoteku Beograd

Odbornici Skupštine grada Beograda prihvatili su večeras Informaciju o potrebi poveravanja obavljanja apotekarske delatnosti na primarnom nivou zdravstvene zaštite na teritoriji grada Beograda u postupku koncesije.

Predlagač, Gradsko veća Beograda, je konstatovao da je račun Apotekarske ustanove Apoteka Beograd u blokadi, a da je stanje blokade na dan 17. decembar 2025. iznosio 275.715.518,39 dinara, da je dalje poslovanje te ustanove onemogućeno, a samim tim i obavljanje osnovne delatnosti od intreresa za građane Beograda u trenutnom vidu organizacije.

Stoga je predlagač predložio Skupštini grada da usvoji predloženu informaciju i donese zaključak kako bi se pristupilo preduzimanju daljih radnji i aktivnosti, u skladu sa odredbama Zakona o javnom-privatnom partnerstvu i koncesijama u cilju obezbeđivanja javnog interesa ravnomerne dostupnosti zdravstvene zaštite i kontinuiranog snabdevanja građana lekovima i apotekarskim uslugama na teritoriji Grada Beograda.

Gradsko veće Beograda je konstatovalo da Republika Srbija, za razliku od domova zdravlja, nije preuzela osnivačka prava nad tom apotekarskom ustanovom, čije se poslovanje u dužem vremenskom periodu pokazalo kao neodrživo.

Euronews

 

Kako je naveo predlagač, ostvarujući svoju javno-zdravstvenu ulogu u dužem vremenskom periodu Apoteka Beograd održavala je u dužem periodu rad određenog broja apoteka koje su generilale operativni i finansijski gubitak, što je kasnije dovelo do zatvaranja ili privremenog zatvaranja velikog broja apoteka u sastavu te ustanove, pri čemu se neplanski građena struktura zaposlenih nije automatski prilagođavala, posebno u delu nemedicinskog kadra.

Predlagač navodi da je status Apoteke Beograd takav da je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti utvrđen kao zdravstvena ustanova na prvom nivou zdravstvene zaštite, osnovana od jedinice lokalne samouprave, ali nije kao ostale zdravstvene ustanove iz plana mreže zdravstvenih ustanova Srbije kod kojih se sredstva za isplatu plata zaposlenima obezbeđuju iz sredstava RFZO, već ih obezbeđuje iz sopstvenih prihoda, što je model koji se pokazao neodrživim.

Kako se dalje navodi, nadzor nad operativno-finansijskim poslovanjem apotekarske ustanove nije pravno regulisan, iako su data osnivaču data prava da imenuje i razrešava direktora, zamenika direktora, predsednika i članove upravnog odbora i predsednika i članove Nadzornog odbobora.

Sve navedeno dovelo je, postepeno, do remećena strukture kadrova, zaliha i asortimana, nekonkurentnosti cena, izostanka ulaganja u prostorije i modernizaciju, gubljenja konkurentnosti i korisnika i krajnje nemogućnosti servisiranja dugova i njihovog nagomilavanja.

Učestale blokale računa, na osnovu verodostojnih isprava poverilica, za sve veće pojedinačne iznose, ubrzo će dovesti i do trajne blokade računa te ustanove i formalnog prestanka obavljanja delatnosti.

Euronews

 

Predlagač navodi da je pristup osnovnim zdravstvenim uslugama po principu sistema solidarnosti jedna je od najvećih vrednosti zdravstvenog sistema Srbije, jer omogućava građanima da dobiju osnovnu negu bez direktnih finansijskih prepreka, što je važan element zdravstvene jednakosti i dostupnosti zdravstvene zaštite zagarantovane zakonom, ali i ističe da taj model nosi izazove, posebno zbog ograničenih resursa i mogućnosti finansiranja, broja i strukture kadra, starenja stanovništva i povećanja troškova zdravstvene zaštite.

Odbornici opozicije protivili su se usvajanju te informacije i ukazali da javno zdravlje građana Beograda ne treba da pripadne privatnicima, da je Beogradu potrebno javna apotekarska ustanova i da su lekovi u toj ustanovi mnogo jeftiniji nego u drugim apotekama.

Oni su podsetili da Apoteke Beograd ne funkcionišu po istim uslovima kao druge apeteke, a za najavljenu koncesiju su rekli da je put u privatizaciju apoteka i da se ta kompanija namerno urušava da bi je neko kupio.

Takođe, ukazali su na težak položaj radnika u Apotekama Beograd koji mesecima nisu primili plate i koji nemaju zdravstveno osiguranje.

Zaposleni u Apotekama Beograd su i danas protestovali ispred zgrade Skupštine grada dok je trajala sednica.

Komentari (0)

Srbija