Društvo

Zašto praznici ne donose svima radost i euforiju? Psiholog o uzroku nastanka praznične depresije

Komentari
Zašto praznici ne donose svima radost i euforiju? Psiholog o uzroku nastanka praznične depresije
Zašto praznici ne donose svima radost i euforiju? Psiholog o uzroku nastanka praznične depresije - Copyright Euronews Srbija

Autor: Euronews Srbija

26/12/2025

-

18:51

veličina teksta

Aa Aa

Praznici ne donose svima radost i euforiju. Za mnoge su oni period pojačane tuge, usamljenosti i unutrašnjeg pritiska. O prazničnoj depresiji, njenim uzrocima i načinima kako da je prepoznamo i prevaziđemo, u emisiji "Hajde da razgovaramo" govorila je psiholog i psihoterapeut, Sofija Bogdanović. 

"Praznična depresija je zapravo jedno stanje u kome se osoba loše oseća, neraspoložena je, tužna i pitanje je koliko funkcionalna. Ja bih sada napravila razliku upravo kao što ste pomenuli između praznične depresije i kliničke depresije. Tu bih uvela još neke pojmove koji se često i mešaju, kao što je tuga, depresivno raspoloženje i depresija. Eto, ta neka gradacija često postoji, a ljudi obično i depresiju i sam taj pojam uzimaju zdravo za gotovo, pa se nekada i zbog toga i osećaju mnogo lošije nego što zapravo stanje jeste", kaže na početku psihoterapeutkinja.

Prema njenim rečima tuga je zapravo jedna zdrava emocija, negativna, ali zdrava emocija, koja nastaje povodom nekih događaja, situacija, gubitaka koje osoba imala. I kada je osoba tužna, ona zapravo može biti donekle funkcionalna, zapravo jeste funkcionalna, funkcioniše u svom radnom okruženju i u svakodnevnici i ono što je veoma važno kada je osoba tužna ona može da koristi neke metode samopomoći i da proba da tu situaciju popravi.

Euronews Srbija

 

"Pravnoznačno, odnosno depresivno raspoloženje je zapravo jedno stanje koje se može pojaviti samo od sebe, ali tako i samo od sebe proći, traje neko vreme, ne mnogo dugo i najčešće je uzrokovano nekim događajima i situacijama i osoba je takođe dosta funkcionalna kada se nalazi u tom depresivnom raspoloženju. I onda dolazimo do depresije, koja je zapravo jedna nezdrava emocija. Javlja se opet povodom nekih situacija, događaja, gubitaka ili i samih misli koje osoba ima u datom trenutku", rekla je ona.

Bogdanović dodaje da se praznična depresija javlja najčešće oko praznika, ima neko određeno trajanje i najčešće prolazi kada i praznici prođu.

"Osoba se tada oseća tužno, nezadovoljno, zatim može doći do poremećaja, ishrane, sna, znači to su neki simptomi, ali otprilike ona i prolazi u najboljem slučaju kada i praznici prođu. Ukoliko potraje, to onda govorimo o malo ozbiljnijoj kliničkoj slici i zapravo možda čak i o kliničkoj depresiji", dodaje ona.

Postavlja se pitanje zbog čega su baš praznici taj okidač depresivnog raspoloženja, a Blagojević navodi da praznici jesu specifični, ali nisu oni sami po sebi problematični. 

Dodaje da je tu najveži problem do konkretne osobe i do nekih očekivanja od same osobe ili okruženja, zatim poređenja. i prikrivanja nekih emocija recimo koje tada budu aktuelne, koje su možda neodgovarajuće pa ih osoba i prikriva zbog tih očekivanja koje postoje od okruženja.

"Sve je pojačano tokom praznika, pojačan je pritisak socijalnih i društvenih mreža, javnosti, okruženja, na društvenim mrežama koje same tako i funkcionišu, gde je sve predstavljeno kao savršeno i porodice i prijatelji, putovanja i, da kažem, sami partnerski odnosi", kaže psihološkinja i dodaje:

"Ne znamo, odnosno ne znamo u datom trenutku da to i nije baš tako kako je prikazano i onda se ta osoba koja konkretno se nalazi u situaciji praznične depresije oseća još lošije, zatim postoji pritisak od strane porodice, očekivanja, zatim, ajde da kažemo, kod ovih konkretnih novogodišnjih praznika tu dolazi i do kraja godine, odnosno početka sledeće očekivanja koja osoba ima", dodaje ona.

Konstantin Yuganov / Alamy / Profimedia

 

Postavlja se pitanje koliko su zaista društvene mreže pojačale sve te depresivne epizode i koliko su nas udaljile od realnog života? 

"Da, pa sam taj problem društvenih mreža je ostavio veliki uticaj i ostavlja još uvek na mentalno zdravlje osobe, pogotovo mladih ljudi, baš zbog svega toga što ste naveli. Javlja se i velika zavisnost, mislim sve to verovatno već znate kao i naši gledaoci, ali opet mi sami kad smo u toj ulozi opet pribegavamo praćenju društvenih mreža, upoređivanjima. Samo to upoređivanje jeste veliki problem i veliki uzrok ove teme o kojoj danas pričamo. Tako da, da, veliki je uticaj i to poprilično negativan", upiozorava ona.

Prema njenim rečima osobe na koje negativno mogu da utiču praznici su osobe na nekim prekretnicama, koje su doživele neke gubitke u prethodnoj godini, koje imaju neka velika očekivanja od sebe i neke velike promene koje ih očekuju, koji su u nekim konfliktima bilo sa porodicom ili prijateljima. 

Kompletno gostovanje psihološkinje pogledajte u videu iznad:
 

Komentari (0)

Srbija