Nastava i podela među studentima: Kako su blokade uticale na akademsku zajednicu?
Komentari15/03/2026
-13:15
Prošla akademska godina bila je izazovna za sve - blokade su dovele do zastoja u nastavi i otežale rad fakulteta, kažu sagovornici Euronews Srbija komentarišući godišnjicu održavanja najmasovnijh studentskih protesta u Beogradu. Oni ističu i da je najveći problem nastao kada su se blokade politizovale i uticale na studentske i profesorske zajednice. Polarizacija je, nema sumnje, kažu, dodatno pojačana nakon ovog protesta.
Podsetimo, u Beogradu je pre godinu dana, na današnji dan, održan do sada najmasovniji studentski protest zbog pada nadstrešnice železničke stanice u Novom Sadu. Međutim, studenti su ranije prekinuli skup zbog incidenata kod Skupštine i optužili policiju za upotrebu zvučnog topa u ulici Kralja Milana. Vlast demantuje ove navode, a se ovom temom se naknadno bavio i Evropski parlament.
Studenti su ubrzo tražili i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, ali to se još uvek nije desilo. Takođe, i masovnost protesta bila je upitna. Naime dok je MUP Srbije ranije naveo da je njemu prisustvovalo 107.000 ljudi, sa druge strane mnogi ocenjuju da je reč o jednom od najvećih skupova u modernoj istoriji Srbije.
Dekan Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja u Novom Sadu, Patrik Drid, kaže da je uprkos brojnim izazovima, njegov fakultet uspeo da održi kontinuitet rada sve dok se blokade nisu politizovale.
"Od decembra kada smo dali podršku studentima, svim studentima, da se osnovna četiri uslova ispune. I ti zahtevi su bili poprilično logični svima. U tom momentu nije bilo ni pomisli da to može biti neka politička igra. Kasnije, vreme je pokazalo da je to sve bila politička igra. Kada smo izvršili jednu detaljnu analizu, shvatili smo da to nije počelo u decembru, ni u novembru, da je to počelo mnogo godina ranije. Neki naši profesori su išli po nekim seminarima po Evropi i oni su bili nosioci blokade", kaže Drid.
Euronews
Na pitanje šta se tu promenilo, Drid kaže da su studetni njegovog fakulteta do 15. marta bili apolitični i da su se držali zahteva.
"Nakon toga, ono što ja smatram, je ušao novac. To su moja saznanja. Postali su plaćeni i počeli su da se bave politikom. Mi smo onda ušli u sukob. Dok nije bilo politike na fakultetu, nije bilo sukoba. Mi smo zajedno sve dogovarali, pričali, dijalogom rešavali. Međutuim, u momentu kada je došla jedna grupa profesora i odlučila da četiri zahteva osnovna moraju da se promene, i da to ide samo jedan zahtev - smena predsednika republike Srbije, ja sam rekao "Stop, to ne može". Jednostavno, na fakultetu nema politike", rekao je Drid.
On je podsetio da je njemu tada zabranjen ulazak na fakultet, i da je na taj načnin počeo, kako objašnjava, "blagi rat".
"Moje ime napisano na vratima zabranjen ulaz. Sada neki od tih blokadera se žale kada ih negde ne puste, a upravo su oni posticali i smišljali i kako će da se zabrani u to vreme rektoru i meni ulaz u zgradu fakulteta. Kao i svim studentima koji su imali drugačije mišljenje", dodao je.
Kakva je situacija na FPN-u?
I student Fakulteta političkih nauka u Beogradu Luka Lalošević prisetio se kako je njegov fakultet brzo ušao u blokadu. Podseća da FPN nije krenuo odmah krenuo sa blokadom, ali jeste među prvima.
Podsetio je da je sve krenulo na Fakultetu dramskih umetnosti (FDU) nakon što je, kako kaže, određen broj studenata bio napadnut.
"Šuškalo se među studentima da postoji mogućnost da fakultet uđe u blokadu, većina studenata je želela da učestvuje u nekom buntu, dok su drugi odmah razumeli čemu se radi", rekao je Lalošević.
On je dodao da su određeni studenti već tada bili povezani sa političkim strankama, što je kasnije uticalo na politizaciju protesta.
"Znao sam neke od njih tu sa fakulteta, sa predavanja. I znao sam njihovo političko uverenje, odnosno da su povezani, i ne samo povezani, nego da su članovi određenih opozicionih političkih stranaka. I već tada je i meni bilo jasno da tu zapravo već ima politike na samom početku. To se kasnije videlo sve više i više, dakle pogotovo posle 15. marta", kaže.
Euronews
On podseća da je na FPN-u postojao i broj studenata koji to nisu podržavali.
"Već negde u januaru, mesecu, smo i osnovali neformalno udruženje studenti 2.0 i tada ukazivali na sve te negativne posledice, što ćemo kasnije osetiti. Dakle, zato što nemamo nastavu, predavanja, zato što fakulteti ne funkcionišu i sve se to kasnije pokazalo tačno. Dakle, fakulteti su gotovo svi zapali u tu neku tešku finansijsku situaciju i trebalo je dosta vremena da se iz te krize izađe. Te posledice osećamo i danas. Dakle, na fakultetima nije normalna situacija", objasnio je.
Kako kaže predavanja funkcionišu, ali podeljenost između studenata je sve očiglednija.
"Profesori unose samo tu politiku na fakultet, dakle bave se politikom, mobilišu i dalje studente", kaže.
Na pitanje da li je on to osetio na sopstvenoj koži, odgovara potvrdno.
"Ja sam imao više nepredviđenih situacija na fakultetu gde nisam mogao da zatražim zaštitu od bilo koga, išao sam i da se žalim i upravi fakulteta i dekanki, niko nije odreagovao jednostavno. Svi su oni povezani sa ovim blokaderima, sa plenumima. Recimo profesori na predavanjima spominju Pionirski park u nekom negativnom kontekstu, nazivaju nas ćacijima. Neće on reći moje ime, ali je jasno o čemu se radi", objasnio je.
Drid sa druge strane, kaže, da se situacija na njihovom fakultetu u Novom Sadu normalizovala.
"Mi smo uvek bili iskreni i to je bila prednost, jer studenti su primetili da smo mi uvek iskreni. Ono što ja sad mogu da kažem je da su se studenti skroz normalizovali, vratili u nastavni proces sa studentima, ne postoji nikakav problem. Od 8. septembra, od kada je krenula normalna nastava, od kada smo mi imali dijalog, dogovor, sve normalno funkcioniše. Profesori su problem, oni su i napravili problem jer su ih zaveli", rekao je.
Kako su izgledale blokade?
Na pitanje kako izgleda da ta grupa zatvori fakultet, Drid kaže je rad bio otežan zbog podrške koju su dobili.
"Tog 28. aprila nama nije dozvoljavao da uđemo na svoj posao. Iako smo mi sa studentima i prethodni petak dogovorili da ćemo imati dijalog, da proverimo brojeve, da vidimo koliko studenata stvarno hoće da nastavi nastavu, onda su došli iz cele Srbije i ujutru u osam sati su zablokirali. Mene je dočekalo ispred fakulteta gomila nepoznatih ljudi ili poznatih ljudi s televizije koji su prisustvovali svim blokadama i nisu nam dozvoljavali da uđeno. U tom momentu nijedan student nije bio ispred fakulteta", dodao je.
Na pitanje da li je u trenutku kada je bio tog dana napadnut ispred zgrade fakulteta video nekog od svojih studenata, Drid odgovara negativno.
"Nijedan student. Svi oni su bili unutar fakulteta. Znači, bilo je studenata drugih fakulteta, bilo je dosta ovih aktivista, ali niti jedan student nije bio tu", kaže.
Lalošević kaže da je i on proživljavao razne neprijatnosti.
"Kad smo došli u taj Pionirski park 6. marta, svaki dan smo imali neku scenu, pogotovo tih nekih prvih deset dana. Bili smo napadnuti u tom Studenjaku. Bilo je raznih situacija. I 15. marta, ja sam bio u Pionirskom parku, bili smo zabrinuti. Bilo je adrenalina. Mi smo pre toga bili na sastanku sa predsednikom republike i on je rekao da ako ostanemo da će država da nas zaštiti. Tako je i bilo", rekao je on.
Detaljnije o ovoj temi pogledajte u videu koji se nalazi iznad teksta.
Komentari (0)