Društvo

Učestali pozivi da se vrati imovina Dečanima, ali odluka suda još nije sprovedena – "Potrebna samo politička volja"

Komentari

Autor: Euronews Srbija

06/11/2021

-

17:18

Učestali pozivi da se vrati imovina Dečanima, ali odluka suda još nije sprovedena – "Potrebna samo politička volja"
Visoki Dečani - Copyright profimedia

veličina teksta

Aa Aa

Odluka Ustavnog suda iz 2016. godine prema kojoj Priština treba da vrati 24 hektara zemljišta manastiru Visoki Dečani još uvek nije sprovedena. To pitanje se periodično vraća u fokus javnosti nakon poziva upućenih lokalnim vlastima da se odluka sprovede. Prema mišljenju analitičara, za to je potrebna je isključivo politička volja.

Najnoviji poziv na poštovanje odluke suda stigao je od izvestioca Evropskog parlamenta za Kosovo i Viola fon Kramon. Ona je putem Tvitera poručula da vladavina prava znači jednak tretman svih i dodala da Visoki Dečani treba da budu mesto koje ujedinjuje sve građane i premošćuje jaz između zajednica, ocenjujući da manastir Dečani i iguman manastira Sava Janjić mogu da imaju konstruktivnu ulogu u društvenom dijalogu.

Ubrzo nakon toga apela, oglasio se i ambasador Nemačke u Prištini Jorn Rode koji je naveo da je sprovođenje odluke kosovskog ustavnog suda o vraćanju zemljišta manastiru Visoki Dečani davno zakasnilo. Rode je na Tviteru podelio objavu Fon Kramon u kojoj je ona pozvala vladu u Prištini da sprovede presudu o vraćanju zemljišta manastiru Visoki Dečani i istakao da samovoljna primena vladavine prava nije put napred.

"U potpunosti sam saglasan: Sprovođenje odluke ustavnog suda Kosova iz 2016. je davno zakasnilo, kako je sud nedavno podsetio. Samovoljna primena vladavine prava nije put napred", napisao je Rode.

Atmosferu u kojoj se ne sprovodi odluka suda možda najbolje opisuje saopštenje udruženja istoričara "Ali Hadri" koje je usledilo posle poziva Viole fon Kramon. Oni smatraju da odluka o vraćanju imovine proističe iz zakona iz vremena Slobodana Miloševića, protiv kojih su se, kako navode, "borile sve demokratske države sveta", prenela je Gazeta ekspres.

Takođe, u udruženju tvrde da manastir Dečani niko ne ugrožava, pa ni Albanci, već samo, kako je navedeno, "zlonamerna politika srpskog osoblja manastira".

Eparhija raško-prizrenska: Neizvršenje odluke pokazuje pravnu ugroženost manastira

Na Tviter nalogu manastira Dečani na engleskom jeziku, poručeno je da je taj manastir mesto mira i tolerancije, te da će uvek u miru reagovati i na sve reči diskriminacije i na pretnje sa kojima se susreću 22 godine.

Uz to, objavljen je i video violinistkinje iz Japana koja svira ispred manastira, kao odgovor na nacionalističke reakcije i uvrede objavljene u albanskim medijima nakon poziva Viole fon Kramon na sprovođenje odluke Ustavnog suda.

Oglasila se i Eparhija raško-prizrenska sa sedištem u Gračanici koja je saopštila da Srpska pravoslavna crkva očekuje od nadležnih institucija puno izvršenje odluke Ustavnog suda u Prištini iz 2016, kojim se potvrđuje vlasništvo manastira Visoki Dečani nad 24 hektara okolne zemlje i šume.

"Odluka je konačna i neopoziva i njeno neizvršenje samo dodatno pokazuje pravnu ugroženost manastira Visoki Dečani, koji je između ostalog i zbog toga stavljen početkom ove godine na listu sedam najugroženijih kulturno-istorijskih objekata u Evropi od strane prestižne međunarodne organizacije Europa Nostra", navodi se u objavi Eparhije raško-prizrenske na Tviteru.

Kako je tekao sudski spor?

Spor oko zemljišta manastira seže do 1946. godne, kada je 700 zemlje oduzeto manastiru Visoki Dečani. Država Srbija je potom 1997. godine 24 hektara vratila manastiru, ali od 1999. godine lokalna vlast ne priznaje taj deo zemljišta kao imovinu manastira.

Nakon što se ovaj slučaj došao do suda, godinama je trajao spor, a Vrhovni sud je 2012. godine doneo odluku da zemljište pripada manastiru, a tu presudu je potom, 2016. godine, 16 godina od početka spora, potvrdio i Ustavni sud Kosova.

Tokom perioda od 2016. godine, sa različitih strana su Prištini stizali sahtevi da se presuda Ustavnog suda primeni u praksi i sporno zemljište vrati manastiru Dečani. Tako su u maju šefovi misija Francuske, Nemačke, Italije, Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država saopštili da snažno podstiču Vladu Kosova da bez daljeg odlaganja primene odluku Ustavnog suda Kosova o upisu zemljišta manastira Dečani.

Zemlje Kvinte ponovo su se oglasile sa istim navodom nakon što je Ustavni sud Kosova u septembru oglasio pozivao još jednom kosovsku vladu da bez odlaganja sprovede odluku tog suda. Kao što je navedeno u ranijem saopštenju Kvinte od 19. maja, poštovanje vladavine prava obaveza je svih vlada, objavljeno je na sajtu Američke ambasade u Prištini.

"Snažno ohrabrujemo Vladu Kosova da nastavi bez daljeg odlaganja potpunu primenu zakonite registracije zemljišta manastira Dečani, u skladu sa odlukom Ustavnog suda", navodi se u saopštenju Kvinte.

Ambasadori Kvinte naglašavaju da je, kako su naveli "podrška Kosova vladavini prava i nezavisnom pravosuđu zasnovana na potpunom i jednakom sprovodenju svih sudskih odluka, bez obzira na politička neslaganja".

Ipak, lokalna vlast tvrdi da sporno zemljište pripada firmama "Apiko" i "Iljirija", te se sprovođenje odluke suda godinama odlaže.

"Ne postoji politička volja"

Jovana Radosavljević iz organizacije Nova društvena inicijativa istakla je za Euronews Srbija da je za sprovođenje odluke Ustavnog suda Kosova potrebna pre svega politička volja.

"Ni sada ne postoji politička volja za implementaciju ove odluke, kao što nije postojala ni prethodnih pet godina. To je, na kraju krajeva, administrativna stvar koja zahteva političku volju koja na nivou Prištine još uvek ne postoji", rekla je Radosavljević.

Ona je navela da pozivi međunarodne zajednice dolaze periodično, ali da oni očigledno nisu dovoljni da se kosovske institucije odluče na primenu odluke. Ipak, kako kaže, primetan je pritisak na premijera Kosova Aljbina Kurtija.

"Kada je u pitanju odluka o vraćanju zemljišta manastiru Dečani, raste pritisak na Kurtija, koji je u kratkom vremenskom periodu na severu sproveo akcije koje imaju veze sa vladavinom prava, gde se vidi selektivnost u vladavini prava. Ta selektivnost se vidi na primeru manastira Dečani, ali i drugih odluka Ustavnog suda koje su od važnosti za srpsku zajednicu, kao što je odluka o formiranju Zajednice srpskih opština", objašnjava Jovana Radosavljević.

Kako je navela, iako je Ustavni sud pozvao Tužilaštvo da reaguje i utvrdi odgovornost za nesprovođenje odluke o zemljištu manastira Dečani, nije optimista da će to dovesti do rešavanja ovog problema.

Dečani na listi ugroženih spomenika

Sve to vreme, manastir Visoki Dečani nalazi se na listi svetske kulturne baštine Uneska, a ove godine uvršeten je i na listu najugroženijih lokaliteta kulturnog nasleđa Evrope. Manastir je dodatno ugrožen zbog namera vlasti da se kroz zaštićenu zonu manastira gradi put Dečani - Plav.

profimedia

 

Komitet Uneska je naveo da zbog pandemije koronavirusa, u 2020. godini nije bilo nikakvih intervencija u cilju konzervacije. Ističe se da su integritet i bezbednost lokacije bili ugroženi izgradnjom glavnog puta Dečani-Plav u blizini Specijalno zaštićene zone manastira Visoki Dečani. Izgradnja puta, započeta u maju 2018. godine nanela je ograničenu štetu na terenu unutar zaštićenog područja, koje od tada nije vraćeno u prvobitno stanje.

Tada je Komitet ukazao i da je 8. novembra 2020. godine Savet za implementaciju i praćenje, koji uključuje lokalne vlasti, predstavnike Srpske pravoslavne crkve i drugih konfesija, kao i EU, i Organizaciju za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS), postigao sporazum da međunarodni obilazni put neće biti deo regionalnog puta i da su glomazne prepreke postavljene da spreče teška vozila da ih koriste.

Komentari (0)

Srbija