Društvo

Život bez čula vida: Širom sveta 15. oktobar obeležava se kao Međunarodni dan slepih i slabovidih

Komentari
Život bez čula vida: Širom sveta 15. oktobar obeležava se kao Međunarodni dan slepih i slabovidih
Tanjug/Vladimir Šporčić - Copyright Tanjug/Vladimir Sporčić

veličina teksta

Aa Aa

Gubitak vida menja svakodnevicu, ali ne briše potrebu za samostalnošću, ljubavlju, druženjem i ispunjenim životom. Povodom Međunarodnog dana slepih i slabovidih, o izazovima sa kojima se suočavaju, preprekama u obrazovanju i zapošljavanju, samostalnom kretanju i odnosu društva prema osobama sa invaliditetom za Euronews Srbija je govorila Vesna Nestorović, novinarka i predsednica Saveza udruženja za samostalno kretanje i obuku pasa za osobe sa invaliditetom "Beli štap".

Vesna, koja je vid izgubila u 36. godini, iz ličnog iskustva govori o promenama koje takav gubitak donosi, ali i o tome koliko je važno da osobe sa invaliditetom imaju mogućnost da samostalno odlučuju o svom životu.

Govoreći o odnosu osoba sa invaliditetom i osoba bez invaliditeta, Nestorović ističe da je sloboda u međusobnoj komunikaciji i razumevanju jedna od važnih prepreka koje društvo mora da prevaziđe.

Euronews Serbia

Ona je navela da su i osobe sa invaliditetom dosta zatvorene, jer konstantno moraju da dokazuju svoj invaliditet pred, na primer, institucijama sistema.

"Iako imate papir da ste 100 odsto osoba sa invaliditetom, non-stop iznova morate da dokazujete tu vašu invalidnost, i onda vas to umori kao ljudsko biće, stvorenje", rekla je ona.

Kada je reč o uklapanju u društvo, uključujući obrazovanje, zapošljavanje i svakodnevne veštine, Vesna kaže da su to različiti pravci samih osoba sa invaliditetom i njihovih kvalitetom života.

Ona je ispričala da se oni koji sede kod kuće, i pored porodice i okruženja, osećaju usamljeno. 

"To je onaj problem koji je duboko problem u rešavanju bilo kog pitanja kod slepih osoba, mnogo veći od svih ovih koji se tiču obrazovanja i zapošljavanja, iako su važni, naravno", kaže sagovornica Euronews Srbija.

Obrazovanje je jedan od ključnih preduslova za samostalnost, ali inkluzija, kako naglašava Nestorović, ne podrazumeva samo formalno uključivanje dece sa invaliditetom u redovan obrazovni sistem.

Potrebno je obezbediti odgovarajuće materijale, pristupačne nastavne sadržaje i podršku koja će svakom detetu omogućiti da ravnopravno učestvuje u nastavi.

        Kompletan razgovor o ovoj temi možete pogledati u videu priloženom u tekstu. 

Bonus video:

 

Komentari (0)

Srbija