Društvo

Predatori vrebaju sa mreža i igrica: Jurić otkriva kako lažnim profilima mame decu i na šta roditelji moraju da paze

Komentari
Predatori vrebaju sa mreža i igrica: Jurić otkriva kako lažnim profilima mame decu i na šta roditelji moraju da paze
Predatori vrebaju sa mreža i igrica: Jurić otkriva kako lažnim profilima mame decu i na šta roditelji moraju da paze - Copyright Euronews

veličina teksta

Aa Aa

Srpska policija uhapsila je šest osoba u međunarodnoj akciji "Mozaik" usmerenoj na otkrivanje seksualnog zlostavljanja dece putem interneta. Neki od osumnjičenih, kako se sumnja, koristili su lažne profile na društvenim mrežama i aplikacijama, predstavljajući se kao "devojčice" kako bi stupali u kontakt sa maloletnicima.

Igor Jurić iz Centra za nestalu i zlostavljanu decu ocenjuje da se kod internet pedofilije uglavnom radi o organizovanim grupama koje razmenjuju sadržaje ili materijale iz lične koristi. On ističe da je spasavanje devetoro dece ogroman uspeh, ali da je siva brojka mnogo veća.

U regionu je identifikovano 48 osumnjičenih, od kojih je šestoro uhapšeno u Srbiji.

"Kada govorimo o internet pedofiliji, uglavnom se radi o organizovanom, bilo da je reč o razmeni sadržaja gde se seksualno zlostavljaju deca ili o grupama pedofila koje dele materijale ne iz finansijske, nego iz lične koristi", kaže Jurić.

Ozbiljna opasnost se širi, a društvene mreže su postale neizostavan deo života svakog deteta.

U Srbiji ima oko 800 seksualnih prestupnika pravosnažno osuđenih za internet pedofiliju, ali je siva brojka znatno veća.

"Jako je teško dokazati. Da biste nekoga pravosnažno osudili i uhapsili, morate imati ozbiljne dokaze. Zbog toga se pedofili osećaju jako komotno", navodi on.

Velika je neinformisanost roditelja, pa je potrebno raditi mnogo više na prevenciji.

Taktike i platforme

Jurić se ne slaže da je trend isključivo predstavljanje kao vršnjaci.

"U zavisnosti šta detetu prija, oni će se tako i predstaviti. Nekada je detetu bitno da razgovara sa starijom osobom koja je poznata ili ima veliki broj pratilaca. Predatori tumače profile deteta i prilagođavaju se njihovim interesovanjima", kaže on.

Ključna prevencija je da dete od najranijeg uzrasta prepozna manipulativni jezik. Roditelji moraju da znaju više o društvenim mrežama, ne samo o Instagramu, Facebooku i TikToku, nego i o Discordu, Twitchu, Steamu i drugima gde se osnovnoškolci najviše kreću.

"Deca se sele sa društvenih mreža na igrice i lako komuniciraju. Mi kao roditelji o njima znamo vrlo malo ili gotovo ništa", kaže on.

Akcija sa Europolom šalje poruku da postoji opasnost i za predatore, ali se problem još uvek ne rešava dovoljno dobro na globalnom nivou.

Odnos poverenja umesto kontrole

Jurić ističe da kontrola na internetu gotovo nije moguća.

"Ukoliko dete želi da nešto prikrije, ono će to uraditi. Mnogo je važnije izgraditi poverenje. S vremena na vreme razgovarajte o tome šta deca rade, kako koriste mreže, učite od njih, igrajte igrice zajedno. Kada vidite nepoznate aplikacije, porazgovarajte i istražite", savetuje on.

Potrebni su kontinuitet i strpljenje.

U praksi deca često pristaju na iznude iz straha da se povere roditeljima. Centar je snimio preko četrdeset filmova na osnovu stvarnih događaja u Srbiji.

"Deca su nam vrlo često usamljena, iako imaju veliki broj prijatelja na mrežama. Nedostaje im neko ko će ih saslušati. Dete ulazi u opasnu situaciju isključivo kada ne dobija ono što mu je potrebno u porodici. Gotovo nijedno dete nije ušlo u taj rizični svet ako je imalo podršku porodice", objašnjava Jurić.

Promena ponašanja može biti okidač: dete krije telefon, ne želi u školu, menja se san ili ishrana, ali i postaje presrećno zbog poklona ili komunikacije sa nepoznatom osobom.

"Morate decu učiti da nikako ne smeju da primaju poklone od nepoznatih ljudi na internetu, jer poklon obavezuje da uzvrati. Ako dobro poznajemo svoje dete, primetićemo promenu", kaže.

Prevencija i mehanizmi prijave

Jurić se ne slaže sa zabranama društvenih mreža za određeni uzrast, kakve neke evropske zemlje razmatraju.

"Moramo od najranijeg uzrasta decu upoznavati sa manipulacijom, razvijati kritičko mišljenje o internetu i usklađivati tehnološki napredak sa detetovim uzrastom. Od prvog razreda treba objašnjavati šta je opasno, uključujući veštačku inteligenciju. Kad deca to prepoznaju na vreme, neće ući u krizne situacije", kaže Jurić.

Za prijavu postoji više modela: policija, sajt sajber straže (sa skrinšotima prepiske i URL adresom), nacionalni kontakt centar 19833 Ministarstva telekomunikacija, net patrola za uklanjanje štetnog sadržaja. Centar sarađuje sa Interpolom.

"Najbolji mehanizam jeste da naučimo dete i uspostavimo bolji odnos između deteta i roditelja", zaključuje Jurić.

Bonus video:

Komentari (0)

Srbija