Antibiotici nisu lek za svaku infekciju: Koje greške najčešće pravimo i zašto su opasne
Komentari
Otpornost bakterija na antibiotike danas predstavlja jednu od najvećih pretnji za globalno zdravlje. Ona se javlja prirodno, ali neracionalna upotreba antibiotika ubrzava ovaj proces, što posledično dovodi do povećane smrtnosti, produženog boravka u bolnici i viših medicinskih troškova.
Prema podacima o potrošnji antibiotika, Srbija zauzima visoko mesto među evropskim zemljama, dok je visok nivo rezistencije zabeležen kod svih ispitivanih vrsta bakterija u Srbiji, slično kao i u zemljama Južne i Istočne Evrope. Prema podacima Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, više od 35.000 ljudi u Evropskoj uniji godišnje umre od infekcija izazvanih mikroorganizmima otpornim na antimikrobne lekove.
Farmaceutkinja Danijela Sretenović podseća da se u novembru održava Evropska nedelja racionalne upotrebe antibiotika, ali da je kontinuirana edukacija neophodna tokom cele godine.
"Pronalazak antibiotika tokom Drugog svetskog rata spasao je milione života. Međutim, njihovom nekontrolisanom i nepravilnom upotrebom bakterije vremenom postaju otporne na te lekove. Zato moramo da formiramo svest kod ljudi o tome da antibiotike treba racionalno koristiti", objašnjava ona.
Racionalna upotreba, pre svega, podrazumeva obraćanje lekaru i uzimanje antibiotika isključivo prema njegovoj preporuci.
Farmaceutkinja posebno naglašava da je važno razumeti kako se razvija otpornost na antibiotike. Naime, nije čovek kao osoba taj koji postaje rezistentan na određeni lek, već bakterija.
"To nije problem jedne osobe, nego problem svih nas zajedno. Možemo doći u situaciju da, zbog prevelike upotrebe nekih antibiotika koji su nam ranije pomogli, bakterije postanu otporne na njih. Tada moramo da izmišljamo nove antibiotike i više ne možemo da se oslanjamo na stare, dobre, proverene lekove. U suprotnom, bakterije mogu prerasti u ono što nam ozbiljno preti - superinfekcije i superbakterije", upozorava Sretenović.
Antibiotici ne deluju na prehladu i grip
Iako se svest građana o upotrebi antibiotika promenila u odnosu na raniji period, kada se, kako kaže naša sagovornica, "Pentrexyl" smatrao gotovo univerzalnim lekom, problem nedovoljne informisanosti i dalje postoji.
Jedna od najčešćih grešaka jeste uzimanje antibiotika kod prehlade i gripa, kada ljudi očekuju da će im ovi lekovi pomoći protiv temperature, bolova i drugih simptoma.
Drugi problem nastaje kada nekome od prethodne terapije ostane antibiotik u kući. Umesto da se konsultuje sa lekarom, osoba ga samoinicijativno uzima ili ga daje drugom članu porodice, uz obrazloženje da je njoj ranije pomogao.
"Često se dešava da im je ostao antibiotik od prethodne terapije, pa ga dele sa drugim članovima domaćinstva - eto, meni je pomogao, pa će i tebi. Ili sami sebi samoinicijativno propisuju lek, ne vodeći računa ni o terapiji, ni, prvenstveno, o dijagnozi, dužini i pravilnosti upotrebe, neželjenim efektima i interakcijama sa drugim lekovima. To je lek koji se mora koristiti po preporuci lekara", ističe Sretenović.
Unsplash
Nepravilna i prekomerna upotreba antibiotika može da dovede do toga da određena bakterija postane otporna na lek koji je ranije uspešno delovao. U takvim slučajevima neophodno je pronaći drugi, alternativni antibiotik, ali mogućnosti za promenu terapije nisu neograničene.
"Doći će se do trenutka kada nećemo moći da pronađemo novi antibiotik", upozorava farmaceutkinja.
Interakcija sa drugim lekovima
Pored razvoja bakterijske rezistencije, važno je obratiti pažnju i na moguće interakcije antibiotika sa drugim lekovima, kao i na neželjena dejstva koja mogu da izazovu.
Sretenović objašnjava da pojedini antibiotici imaju mali potencijal za interakcije, dok je kod drugih taj rizik znatno veći.
"Kada govorimo o primerima, penicilini imaju vrlo mali potencijal za interakcije sa drugim lekovima, ali i oni mogu da izazovu alergiju. S druge strane, makrolidi, kao što su eritromicini, imaju veliki potencijal za interakcije i njihovu primenu mora da odredi lekar", navodi ona.
Ukazuje i na to da pacijenti moraju da budu upoznati sa ograničenjima koja važe tokom i nakon korišćenja pojedinih antibiotika. Kao primer iz prakse navodi ornidazol i metronidazol, nakon čije upotrebe, kako objašnjava, 48 sati ne bi trebalo konzumirati alkohol, jer kombinacija može da izazove ozbiljne glavobolje, mučninu i povraćanje.
Euronews Srbija
Važnu ulogu tokom antibiotske terapije imaju i probiotici, ali ni njih ne bi trebalo uzimati bez poznavanja preporuka i odgovarajućih smernica.
"Imamo jasne smernice za Saccharomyces boulardii i laktobacile, koji se daju tokom antibiotske terapije, jer može doći do poremećaja crevne mikroflore. Postoji i preporuka da se koriste još dve nedelje nakon završetka terapije", objašnjava Sretenović.
Koliko je Srbija daleko od racionalne upotrebe antibiotika?
Kada je reč o poređenju Srbije sa drugim evropskim zemljama, farmaceutkinja kaže da su za pouzdanu procenu potrebna uporedna istraživanja sprovedena u različitim vremenskim intervalima, kako bi se videlo koliko se stanje promenilo.
Ko je najveći potrošač antibiotika u EU
Grčka je i tokom 2025. godine ostala najveći potrošač antibiotika u Evropskoj uniji, pri čemu je njihova upotreba porasla drugu godinu zaredom.
Prema podacima Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, u Grčkoj je prošle godine korišćena 31 definisana dnevna doza antibiotika na 1.000 stanovnika, što znači da je tri odsto stanovništva svakodnevno uzimalo ove lekove.
Na drugom mestu bila je Malta, sa nešto manje od 26 dnevnih doza na 1.000 stanovnika.
Na nivou Evropske unije, potrošnja antibiotika u 2025. bila je pet odsto niža nego 2019. godine, dok je cilj da do 2030. bude smanjena za 20 odsto.
Istovremeno, broj infekcija krvi izazvanih bakterijom Klebsiella pneumoniae, otpornom na karbapeneme, porastao je za 72 odsto, uprkos cilju da se smanji za pet odsto.
Infekcije izazvane bakterijom Escherichia coli, otpornom na cefalosporine treće generacije, povećane su za 16,4 odsto, iako je planirano njihovo smanjenje za 10 odsto.
ECDC je upozorio da se infekcije bakterijom Escherichia coli, otpornom na karbapeneme, sve češće otkrivaju i van zdravstvenih ustanova, odnosno u opštoj populaciji.
Za zaustavljanje negativnih trendova neophodno je unaprediti prevenciju infekcija, racionalnu upotrebu antibiotika, laboratorijske kapacitete i sisteme nadzora, navodi se u upozorenju ECDC-a.
Navodi primer jednog istraživanja u kojem je učestvovalo 1.014 ispitanika. Od tog broja, 78 ispitanika koristilo je antibiotik, dok je samo 32 odsto pravilno odgovorilo na pitanja o njihovoj upotrebi.
U tom procesu značajnu ulogu imaju i farmaceuti, koji ne samo što izdaju lekove već mogu da prepoznaju situacije u kojima je potrebno pacijenta uputiti lekaru i pomognu mu da pravilno primenjuje propisanu terapiju.
Sretenović posebno ističe značaj takozvane adherencije, odnosno stepena u kojem se pacijent pridržava preporučene terapije. Kako objašnjava, brojna istraživanja pokazala su da neuspeh lečenja ne mora nužno da bude posledica pogrešno izabranog leka, već i njegove nepravilne primene.
"Ne mora da bude pogrešna terapija, nego pogrešno primenjena terapija. Tu je uloga farmaceuta baš izražena. Preporučuje se da se, prilikom izdavanja leka, ne završi sve samo na tome da se lek izda, već da se prođe kroz neka pitanja - kako ga upotrebljavaš i zašto ga upotrebljavaš", kaže ona.
Dodaje da su ljudi koji bolje poznaju svoju bolest mnogo spremniji da se pridržavaju preporučene terapije, čime se povećava verovatnoća da lek ispolji dejstvo zbog kojeg je i propisan.
Da li možemo sami da procenimo kada nam je potreban antibiotik?
Na pitanje da li postoje situacije u kojima pacijent može sam da proceni da mu je potreban antibiotik, bez konsultacije sa stručnjakom, Sretenović je kategorična - takve situacije ne postoje.
"Definitivno treba da se obratimo lekaru. Farmaceut je taj koji upućuje pacijenta ka lekaru. Lekar na osnovu iskustva, antigenskih testova i rezultata krvi može da odredi da li je u pitanju bakterijska ili virusna infekcija i da li je antibiotik uopšte potreban", zaključuje farmaceutkinja Danijela Sretenović.
Bonus video:
Komentari (0)