Evropa

"Trip wire" pozicija u Ukrajini i miroljubivo rešenje rata? Šunter i Božinović za Euronews Srbija

Komentari
"Trip wire" pozicija u Ukrajini i miroljubivo rešenje rata? Šunter i Božinović za Euronews Srbija
"Trip wire" pozicija u Ukrajini i miroljubivo rešenje rata? Šunter i Božinović za Euronews Srbija - Copyright Tanjug/AP/Andriy Andriyenko/Evgeniy Maloletka/Dan Bashakov

veličina teksta

Aa Aa

Kao odgovor na napad Kijeva na Krimski most, Rusija je izvela jedan od najžešćih napada na Ukrajinu, sa više od 400 jurišnih dronova i preko 110 raketa. Istovremeno, Vladimir Putin poziva pregovarače Evropske unije na sastanak u Moskvu, američki predsednik Donald Tramp pokušava da odvrati evropske lidere od dalje pomoći Kijevu, a Koalicija voljnih završava vojne manevre u Poljskoj na kojima uvežbava potencijalno raspoređivanje trupa u Ukrajini.

Stručnjak za bezbednost Danijel Šunter ocenjuje da masovni udari nisu novost i da služe iscrpljivanju protivnika u odsustvu strateškog proboja na frontu.

Nekadašnji diplomata Milovan Božinović smatra da je rat u Ukrajini postao otvoreni obračun Rusije protiv evropskog krila NATO-a i da se odužio bez jasne strategije.

Masovni napadi i teorija pobede

Šunter podseća da su kamikaza dronovi korišćeni od početka invazije, inicijalno uz iransku pomoć, a kasnije iz ruske proizvodnje.

"Ideja tih dubinskih udara je da se Ukrajini nanosi šteta u političkom, ekonomskom, vojnom i psihološkom smislu, gađanjem civilne infrastrukture, posebno energetskih postrojenja", kaže on.

Kijev je prošle godine bio bez grejanja na niskim temperaturama. Situacija na frontu ostaje stabilna, bez strateškog proboja koji je Rusija očekivala.

"Čini se da su promenili teoriju pobede. Prvo je pokušaj na Kijev, pa različita dinamika, a sad napadi po dubini. Ključno pitanje je da li takvim paketom možete da privedete rat kraju. Čini se da ne, i da to samo produžava nešto čemu se ne nazire kraj", kaže on.

Udari na Krimski most nose veliku simboliku.

"Putin ga je 2018. svečano otvorio, simbolizuje kopnenu povezanost anektiranog Krima. Ukrajina pokazuje da Rusija ni posle toliko godina ne može da zaštiti prostor koji je prisvojila vojnim sredstvima", objašnjava Šunter.

Ukrajina koristi sopstvene dronove većeg dometa i rakete Flamingo protiv ruske energetske, vojno-industrijske i saobraćajne infrastrukture.

Božinović ocenjuje da je gađanje mosta nešto što Ukrajina sama ne bi mogla da izvede.

"Sad ulazimo u fazu otvorenog obračuna. Rusija defanzivno reaguje i nanosi zla ukrajinskom narodu i gradovima. Suviše dugo se ruše zgrade i mostovi sa obe strane. Objašnjenja da je to rat iscrpljivanja su suviše tanka", kaže Božinović.

Diplomatija i Šenžen

Šunter ističe da Tramp želi kraj rata, što je obećao, ali se nije desilo. Amerikanci očekuju da Evropa preuzme veću odgovornost za bezbednost kontinenta u okviru NATO 3.0, uz zadržavanje nuklearnog kišobrana.

"Očekivanje je da Evropa rasporedi trupe kada dođe do sporazuma. Koalicija voljnih je interesantan entitet jer NATO nema mandat za takve misije van svoje teritorije. Na čelu su dve evropske nuklearne sile, Velika Britanija i Francuska", kaže Šunter.

Božinović smatra da je rano za čvrste zaključke o Šenženu zbog propagande.

"Dobitnik je Kina kao perfektan domaćin. Dva gosta nisu umanjili svoje brige. Ništa suštinski nije dogovoreno ni oko Ukrajine ni oko Irana. Putin se vratio na veliku scenu kao treća atomska sila", objašnjava Božinović.

Na isti dan Koalicija voljnih u Berlinu prihvatila je nemački antiruski narativ.

"Mnoge države ne misle da je ratna pobeda nad Ukrajinom nešto čemu treba težiti. To je suviše rizično. Ako Ukrajina bude čekala da to postane ozbiljna firma, nestaće u ovakvoj vrsti rata", dodaje Božinović.

Uloga Evrope i kolektivna bezbednost

Šunter navodi da je prirodno da Evropa bude uključena, jer će ona rasporediti snage.

"One ne moraju biti brojčano prevelike, ali sama činjenica da imate vojnike iz nuklearnih sila donosi ‘trip wire’ poziciju. Svaki napad može se interpretirati kao napad na te države. Amerikanci bi učestvovali kroz osmatranje iz vazduha", kaže Šunter.

On podseća na istorijsko iskustvo zemalja centralno-istočne Evrope pod Sovjetskim Savezom.

"Za njih postoji teško istorijsko sećanje. Evropa kategorično kaže da ne dolazi u obzir da im se diktira kako da se organizuju. To je pitanje njihove buduće bezbednosti", dodaje Šunter.

Božinović postavlja pitanje da li svaka država ima apsolutno pravo da bira vojni savez.

"Vrhunac evropske političke mudrosti bio je Helsinki - kolektivna bezbednost. Jednostrana bezbednost je hegemonijalna. Poučeni Kubanskom krizom, ili kolektivna bezbednost ili će svako raditi na svoju stranu. Evropa će morati snažno da menja svoje predstave da bi opstala kao faktor koji se pita za svetske prilike", kaže Božinović.

Bonus video:

Komentari (0)

Evropa