uživo RAT U UKRAJINI Zelenski: Za Ukrajinu Putin je neprijatelj i ubica
Komentari
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa vrši pritisak da Kijev i Moskva postignu mirovni sporazum do početka januara, dok finski predsednik Aleksandar Stub otkriva da su SAD iz mirovne deklaracije iz Šenžena uklonile klauzulu o Ukrajini. Istovremeno, Danska proteruje ruskog vojnog atašea i uvodi vizna ograničenja za ruske državljane zbog navodne zavere za ubistvo ukrajinskog repera, a Rusija izvodi jedan od najvećih vazdušnih napada na Ukrajinu u kojem je poginulo osam osoba.
Ključni događaji:
- Danska proteruje ruskog vojnog atašea i uvodi vizna ograničenja za Ruse
- Stub: SAD su uklonile klauzulu o Ukrajini iz mirovne deklaracije iz Šenžena
- FT: Tramp želi mirovni sporazum između Ukrajine i Rusije do početka januara
- Zelenski: Rusija lansirala više od 400 dronova i 110 raketa na UKR, poginulo osmoro
Kako je protekao prethodni dan pročitajte u našem jučerašnjem blogu.
Dešavanja u Ukrajini pratite uživo u našem LIVE blogu
08.14 Zelenski: Za Ukrajinu Putin je neprijatelj i ubica
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da ruskog predsednika Vladimira Putina smatra ubicom i neprijateljem Ukrajine, nakon što ga je američki predsednik Donald Tramp nazvao svojim prijateljem.
"Naravno, na Trampu je da odluči kako će zvati Putina...Za nas je on neprijatelj i, naravno, za nas je on ubica. I mislim da je za većinu ljudi na svetu on takođe ubica, jer ubija. I ubija svaki dan, dan i noć", rekao je Zelenski u intervjuu za CNN komentarišući Trampovu izjavu tokom njegovog sastanka sa Putinom u Šenženu Kini, kada ga je nazvao svojim prijateljem.
Zelenski je rekao da je Ukrajina spremna na teške kompromise radi prekida vatre, ali da Putin nastavlja da postavlja nove zahteve Kijevu.
Tanjug AP/Virginia Mayo
Zelenski tvrdi da ruske snage ove godine nisu postigle nikakav uspeh na bojnom polju i da je zbog toga odlučeno da "ubijaju civile, masovno napadaju našu infrastrukturu, kritičnu infrastrukturu - sve mostove, železničke stanice, škole, crkve i sve ostalo".
Zelenski takođe tvrdi da Putin teži potpunom uništenju Ukrajine.
"Sjedinjene Američke Države su verovatno najjači posrednik koga možemo da imamo, jer ne vidim da Putin može da čuje bilo koga drugog", naveo je Zelenski.
Istakao je da je Putin spreman da sasluša SAD i Kinu, ali da Kijev ne vidi spremnost Pekinga da se pridruži mirovnom procesu.
07.00 Danska proteruje ruskog vojnog atašea i uvodi vizna ograničenja za Ruse
Danska je naložila ruskom vojnom atašeu da napusti zemlju u roku od sedam dana i najavila obustavu izdavanja viza ruskim državljanima za putovanja koja nisu neophodna, zbog navodne zavere povezane sa Rusijom, čiji je cilj bio pokušaj ubistva ukrajinskog repera na teritoriji Danske, prenose danski mediji.
"Jasno stavljamo do znanja da smo vas prozreli. Dosta je bilo, i to već odavno", izjavio je danski ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen, preneo je danski javni servis DR.
On je upozorio da će proterivanje ruskog vojnog atašea imati diplomatske posledice, ali je istakao da će Danska nastaviti da pruža podršku Ukrajini.
Rasmusen je najavio i da vlada planira da ukine obavezu prihvatanja brodova povezanih sa Rusijom, kao i da će o ograničavanju izdavanja viza ruskim državljanima razgovarati sa drugim zemljama Šengenskog prostora.
Danski ministar je posebno ukazao na Francusku, za koju je rekao da izdaje veliki broj viza ruskim državljanima.
Istovremeno je naglasio da Danska neće proterati sve ruske diplomate, objašnjavajući da Kopenhagen mora da zadrži kanale komunikacije sa Rusijom.
Mere su najavljene u trenutku kada danske vlasti istražuju navodnu zaveru povezanu sa
Rusijom, čiji je cilj, prema sumnjama istražitelja, bio pokušaj ubistva ukrajinskog repera Kijvstonera.
Dvojica danskih državljana osumnjičena su da ih je regrutovala ruska obaveštajna služba kako bi izvršili atentat na repera uoči njegovog koncerta, planiranog za 25. septembar u blizini Kopenhagena.
Osumnjičeni su uhapšeni neposredno pre planiranog nastupa, koji je potom otkazan, a obojica negiraju optužbe.
06.40 Stub: SAD su uklonile klauzulu o Ukrajini iz mirovne deklaracije iz Šenžena
Deklaracija o miru, koju su u Šenženu usvojili predsednici Kine, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, Si Đinping, Vladimir Putin i Donald Tramp, trebalo je da sadrži klauzulu o Ukrajini, ali je nju američka strana izbacila iz konačnog dokumenta zbog loše formulacije, izjavio je finski predsednik Aleksandar Stub.
On je rekao za finski list Helsingin sanomat da smatra da su SAD učinile pozitivnu stvar uklanjanjem te klauzule iz deklaracije o miru.
Stub je naveo da je Tramp, nakon odlaska iz Kine, pozvao učesnike sastanka "koalicije voljnih" u Berlinu i rekao da je potrebno okončanje rata u Ukrajini kako bi Evropa "mogla da troši svoj novac na druge ciljeve".
Stub je istakao da Tramp nije rekao učesnicima sastanka u Berlinu da prestanu da podržavaju Ukrajinu.
Tanjug/AP/Lise Åserud
"Tramp je takođe jasno stavio do znanja da Evropljani treba da uspostave direktan kontakt sa liderom Kremlja. Prema njegovim rečima, u Rusiji postoji samo jedna osoba koja rešava pitanja rata i mira, a to je predsednik Vladimir Putin", naveo je Stub.
Ponovio je da pretpostavlja da će u nekom trenutku i evropski lideri morati da se sastanu sa Putinom jer se, u suprotnom, rat u Ukrajini neće završiti.
Deklaracijom o miru predviđeno je, između ostalog, povećanje proizvodnje i snabdevanja naftnim derivatima Kine, Rusije i SAD, kao i njihov zajednički poziv na reformu Ujedinjenih nacija kako bi se efikasnije odgovorilo na globalne izazove.
Putin je rekao na trilateralnom sastanku da Rusija, Sjedinjene Američke Države i Kina mogu da doprinesu jačanju mira, ako sarađuju na osnovu jednakosti i ravnoteže interesa.
Tramp je izrazio nadu da je moguće postići napredak u mirovnom sporazumu za Ukrajinu.
Trilateralni razgovori su održani na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEK) u Šenženu.
06:20 FT: Tramp želi mirovni sporazum između Ukrajine i Rusije do početka januara
Administracija predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa poručila je evropskim i ukrajinskim zvaničnicima da želi da Kijev postigne mirovni sporazum sa Moskvom do početka januara, pre nego što demokrate preuzmu kontrolu nad Kongresom SAD, navode izvori upoznati sa razgovorima za Fajnenšal tajms (FT).
Specijalni izaslanici američkog predsednika Stiv Vitkof i Džared Kušner obnovili su ranije ovog meseca pregovore sa Ukrajinom i Rusijom u Abu Dabiju, čime je okončana osmomesečna pauza izazvana ratom u Iranu.
"Amerikanci vrše snažan pritisak i postoji zabrinutost da bi za postizanje bilo kakvog sporazuma bile potrebne velike ukrajinske ustupke", rekao je jedan evropski zvaničnik nakon sastanka sa Kušnerom i Vitkofom.
Drugi zvaničnik rekao je za FT da se "amerikancima žuri", a "(ruskom predsedniku Vladimiru) Putinu ne".
Takav vremenski okvir pojačao je zabrinutost u Kijevu da bi ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski mogao da bude primoran da prihvati sporazum pod uslovima Moskve pre nego što demokrate preuzmu kontrolu nad Kongresom, izjavio je visoki ukrajinski zvaničnik.
"Tramp voli Putina i želi da sve ovo završi do januara", rekao je taj zvaničnik, ocenjujući da bi Rusija mogla da dobije "povoljnije uslove" ukoliko sporazum bude postignut pre januara.
Bela kuća nije odgovorila na zahtev za komentar.
Iako Vašington nije zahtevao od Ukrajine da napravi konkretne ustupke Rusiji, Putin je u četvrtak, nakon sastanka sa Trampom i kineskim predsednikom Si Đinpingom u Šenženu, poručio da Ukrajina i njeni evropski saveznici moraju da prihvate "kompromise" i "realnost na terenu".
Među ruskim zahtevima je dugogodišnji zahtev da Kijev prepusti Moskvi teritorije u strateški važnom regionu Donbasa, kao i zabrana budućeg članstva Ukrajine u NATO i ograničavanje njenih oružanih snaga.
Rusija se takođe zalaže za opsežne promene evropskog bezbednosnog poretka uspostavljenog nakon Hladnog rata, uključujući povlačenje NATO trupa i naoružanja sa istočnog krila Alijanse.
Visoki ukrajinski zvaničnik ocenio je da postupci Trampove administracije predstavljaju "jasan izbor" da se Rusiji pomogne u obezbeđivanju povoljnijih uslova u mirovnim pregovorima.
Pregovori su tek nedavno počeli da obuhvataju ruske zahteve koji se odnose na šira bezbednosna pitanja u Evropi, za koja je Putin rekao da moraju biti deo svakog konačnog sporazuma.
Evropske zemlje, koje smatraju da je najpre potrebno da se postigne prekid vatre, a tek potom razgovara o širem evropskom bezbednosnom okviru, zatražile su formalnu ulogu u pregovorima.
Rusija je saopštila da bi i one morale da učestvuju u postizanju konačnog sporazuma.
06.00 Zelenski: Rusija lansirala više od 400 dronova i 110 raketa na UKR, poginulo osmoro
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je Rusija od prethodne noći do jutra izvela jedan od najvećih napada na Ukrajinu, lansiravši više od 400 jurišnih dronova i preko 110 raketa, među kojima 27 balističkih. U napadima je poginulo osam osoba, dok je skoro 30 povređeno, saopštio je Zelenski na platformi X.
On je naveo da su mete napada bili civilni infrastrukturni objekti u brojnim ukrajinskim gradovima i oblastima, uključujući energetska postrojenja, logističke centre, mostove preko Dnjepra i železničku infrastrukturu.
Komentari (0)