Upotreba i dalje iznad ciljeva EU: Koje zemlje u Evropi najviše koriste antibiotike
Komentari
11/01/2026
-10:23
Zdravstveni stručnjaci pozvali su Evropu da smanji oslanjanje na antibiotike, jer pretnja od rezistencije na lekove raste, a neke zemlje koriste ove lekove znatno više nego druge.
Antimikrobna rezistencija (AMR) nastaje kada se patogeni, poput bakterija ili virusa, razviju do te mere da mogu da izbegnu dejstvo postojećih lekova, što infekcije čini težim za lečenje. Prekomerna upotreba antibiotika može ubrzati razvoj AMR-a, koja svake godine uzrokuje više od 35.000 smrtnih slučajeva u Evropskoj uniji, Islandu, Lihtenštajnu i Norveškoj, piše Euronews.
Zbog toga je Savet EU 2023. godine zatražio od država članica da smanje upotrebu antibiotika i obezbede da najmanje 65 odsto korišćenih antibiotika budu terapije prve linije.
Ipak, Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) upozorio je prošlog meseca da Unija nije ispunila nijedan od ovih ciljeva.
Širom Evropske unije, ljudi su u 2024. godini u proseku uzimali 20,3 dnevne doze antibiotika na svakih 1.000 stanovnika. To je za dva odsto više u odnosu na period pre pandemije 2019. godine i znatno iznad cilja EU od 15,9 dnevnih doza do 2030. godine.
Upotreba antibiotika takođe se znatno razlikuje širom Evrope. Prošle godine, stope dnevnih doza kretale su se od 9,8 u Holandiji do 29,9 u Grčkoj.
Pexels
To je zato što je potrebno vreme da se zvanične zdravstvene smernice primene u bolnicama, kod lekara, u klinikama i među pacijentima – a neke zemlje su u tom procesu odmakle dalje od drugih, rekla je Evelin Žuven Marš, koja koordinira naučna istraživanja o rezistenciji na antibiotike u Insermu, Francuskom nacionalnom institutu za zdravlje i medicinska istraživanja.
"Primena među zemljama nije potpuno ista", rekla je ona za Euronews Health.
U mnogim zemljama ovi trendovi idu u pogrešnom pravcu. Od 2020. godine upotreba antibiotika povećala se u Austriji, Belgiji, Hrvatskoj, Estoniji, Finskoj, Francuskoj, Islandu, Letoniji, Litvaniji, Luksemburgu, Holandiji, Norveškoj, Portugalu, Sloveniji i Španiji, pokazuju podaci ECDC-a.
"Slab napredak ka ciljevima EU u vezi sa potrošnjom antibiotika ističe potrebu da se pojačaju napori u suzbijanju nepotrebne i neprimerene upotrebe antibiotika na svim nivoima zdravstvene zaštite", navela je agencija u izveštaju iz novembra.
ECDC je rekao da zemlje treba da ažuriraju svoje dijagnostičke prakse kako bi uzeli u obzir prekomernu upotrebu antibiotika i preduzmu više koraka za prevenciju i kontrolu infekcija.
Drugi faktori koji otežavaju borbu protiv antimikrobne rezistencije uključuju rizik od širenja lekovima otpornog patogena preko granica i starenje evropske populacije, što znači da je sve više ljudi osetljivo na infekcije.
U međuvremenu, ljudi mogu pomoći u borbi protiv otpornosti na antibiotike tako što će koristiti celu propisanu količinu leka kada imaju infekciju, umesto da ga bacaju ili čuvaju za kasnije, rekla je Žuven Marš.
"Imate tačno onu dozu antibiotika koja vam je potrebna da biste se izlečili", dodala je ona.
Komentari (0)