Društvo

Suša i nestvarne slike na Dunavu kod Banoštora: Voda se povukla toliko da veći deo rečnog korita može da se pregazi

Komentari

Autor: Euronews Srbija

13/08/2022

-

19:43

Suša i nestvarne slike na Dunavu kod Banoštora: Voda se povukla toliko da veći deo rečnog korita može da se pregazi
Suša i nestvarne slike na Dunavu kod Banoštora: Voda se povukla toliko da veći deo rečnog korita može da se pregazi - Copyright Euronews/Zlatica Radović, Teodora Vasiljević

veličina teksta

Aa Aa

Suša koja je prethodnih meseci pogodila Evropu donela je brojne probleme starom kontinentu. Presušili su mnogi izvori vode, a nizak vodostaj velikih plovnih reka otežava transport robe. Na Dunavu ovih dana nestvarne slike. On se toliko povukao u Vojvodini da je za sobom ostavio brojna ostrva i peščane sprudove. Najviše ih ima kod Novog Sada.

Peščani sprodovi nisu novina, ali Novosađani ne pamte da ih je nekada bilo toliko. To je ovih dana privuklo brojne kupače. Korito najduža evropska reka kod Banoštora većim delom se može pregaziti, jer se voda drastično povukla.

Na obalama su sada ostali nasukani čamci, ali i ogromne količine otpada posebno u većim gradovima.  Dunav je u Srbiji na  istorijskom minimumu bio 1909. godine kada je kod Bezdana izmereno -146 centimetara, a u isto vreme u Novom Sadu je bio na -134 centimetra. Sadašnje vrednosti na tim mernim stanicama su - 70 na Bezdanu i 10 centimetara kod Novog Sada.

Republički hidrometeorološki zavod izdao je danas hidrološko upozorenje da će se na Dunavu i Savi vodostaji narednih dana kretati ispod niskih plovidbenih nivoa.  Dunav nije jedina reka koja se ovih dana bori sa niskim vodostajem. Rajna ima sličnih problema, a preduzeća koja zavise od transporta robe upozoravaju da im preti zatvaranje proizvodnje ako teretni brodovi ne budu mogli da plove.

Euronews/Teodora Vasiljević

Dunav kod Banoštora ovih dana

Sličan vodostaj kao danas Dunav je imao 2003. godine tokom avgusta i septembra, kao i u decembru 2011. godine. Na vodostaj Dunava ne utiče samo kiša, već i topljenje snega. Hidrolozi upozoravaju godinama da će ekstrmne vrednosti i ka minimumu i ka maksimumu biti sve češće zbog posledica klimatskih promena i na to ćemo morati da se prilagodimo.

Brodovi i dalje plove Dunavom

Pomoćnik ministra saobraćaja Veljko Kovačević rekao je nedavno za Euronews Srbija da iz minimalna ograničenja brodovi i dalje plove Dunavom i Savom.

"Na celom toku Dunava u Srbiji uvedena su samo ograničenja na sektorima kod Čortanovaca, kod Arankine ade, na kojima je ograničen gaz brodova na 2,2 metara. Od 1261 do 1267  kilometra kod Futoga, kao i na sektoru Mohovo sužena je širina plovnog puta sa 180 na 120 metara, ali je i dalje dozvoljena dvosmerna plovidba", objasnio je Kovačević.

Tamo gde ima poteškoća zbog niskog vodostaja upućena je mehanizacija - bageri. Oni produbljuju i proširuju plovni put čak i u uslovima ovako drastično niskog vodostaja koji je na određenim deonicama i po 50 cantimetara ispod niskog plovidbenog nivoa.

U Srbiji bageri su angažovani kod Čortanovaca na Dunavu, kao i na još tri deonice na Dunavu i Savi. Kovačević kaže da se stabilizacija vodostaja, u smislu stagnacije do niskog plovodbenog nivoa, očekuje početkom septembra.

Euronews/Zlatica Radović

Dunav kod Banoštora ranije

Da bi rečni saobraćaj normalno funkcionisao kroz Srbiju plovni put treba da iznosi 200 metara, dok je propisani niski plovni nivo - 2,5 metra. U ovom trenutku, najniža tačka na plovnom putu je kod kod Čortanovaca, gde je minimalna dubina 2,2 metra.

"U celoj Evropi postoje problemi zbog niskog vodostaja i mi smo bili prinuđeni da brzo reagujemo i obezbedimo takozvanu minimalnu plovnost rečnih puteva u Srbiji", rekao je nedavno ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav  Momirović.

On očekuje da će radovi na sektoru Čortanovci biti završeni u narednih mesec dana, kod Futoga za sedam do deset dana, a na Savi kod Bariča za dve do tri nedelje.

"Preduzetim aktivnostima u svrhu obezbeđivanja plovnosti rečnih puteva MGSI uspeva da obezbedi sigurnost snabdevanja ugljem sa reka za našu elektroprivredu, a očekujemo da će u tom smislu i problem na Dunavu u Bugarskoj uskoro biti regulisan", istakao je Momirović.

Rečni saobraćaj koriste najveće industrije

Nizak vodostaj reka predstavlja problem za evropske ekonomije, jer su najveći korisnici rečnog saobraćaja ujedno i najveće industrije, kao što su građevinska, hemijska, naftna industrija, industrija čelika, poljoprivreda.

Svako ograničenje ili potpuna obustava plovidbe ima ozbiljne negativne efekte na proces proizvodnje, jer otežava dopremanje sirovina, kao i transport gotovih proizvoda.

Niski vodostaji rekao uobičajeni su u letnjem periodu, ali ovako dramatično niski vodostaji koji idu i po 50 do 90 cantimetara ispod niskog plovodbenog nivoa pojavljuju se na svakih 5 do 10 godina. 

Agencija za luke je pre nekoliko dana saopštila da je na rekama u Srbiji do 1. juna pretovareno 6,1 miliona tona tereta, što je za 9 odsto manje u odnosu na isti period 2021. godine. Najčešće vrste pretovarenog tereta su šljunak, pesak i kameni agregati, potom nafta i naftni derivati. Rude se, u ukupnom pretovaru, nalaze na trećem mestu, a ugalj na četvrtom.

Iz Agencije su naveli da je najveći pad zabeležen kod žitarica, usled nepovoljne globalne situacije i zabrane izvoza ove vrste robe, a pretovareno je oko 900.000 tona žitarica manje nego u prvih pet meseci prošle godine. Da konstantno opada prevoz robe rekama pokazuje i podatak da je u prošloj godini je pretovarano oko 3,2 odsto manje robe u odnosu na 2020.

 

Preporuka za vas

Komentari (0)

Srbija