Društvo

Poznato kako će državnu maturu bodovati većina beogradskih fakulteta: Gde će se ipak tražiti dodatna provera znanja

Komentari

Autor: Slavica Tuvić

01/04/2023

-

14:31

Euronews

veličina teksta

Aa Aa

Rektoratu Univerziteta u Beogradu 20 fakulteta do juče je poslalo svoje predloge kako će vrednovati državnu maturu, koja je planirana da se uvede naredne godinu. Sedam fakulteta izjasnilo se da će tražiti dodatnu proveru sklonosti i sposobnosti za upis brucoša, dok preostalih 13 priznaju državnu maturu za upis na fakultet. Ostalo je da se izjasnoi još 11 fakulteta koji pripadaju najvećem univerzitetu u Srbiji. 

Predstavnici neformalnog udruženja srednjoškolaca "I mi se pitamo", traže od Ministarstva prosvete da se odustane od ovakvog koncepta državne mature i predlažu da se uvede prelazni period od tri godine, gde će đaci polagati državnu maturu, ali će se ipak prijemni na fakultetima vrednovati za upis.

Ministarstvo prosvete dalo je rok fakultetima da se do 24. marta izjasne kako će vrednovati državnu maturu, kada bude uvedena 2024. godine i da to objave na svom sajtu. Međutim, još uvek to nisu svi uradili. Kako sada stvari stoje većina fakulteta prihvatiće da državna matura bude "ulaznica" na fakultet. Neki će, ipak, organizovati poseban ispit sklonosti i sposobnosti. 

Podsećanja radi, početna ideja bila je da državna matura, kada bude uvedena, potpuno zameni prijemni na fakultetima. Tome su se suprotstavili fakulteti, a pregovori Ministarstva prosvete i predstavnika univerziteta ipak su rezultirali približavanjem stavova, tako da će većina prihvatiti državnu maturu.

Dejan Filipović, prorektor za nastavu Univerziteta u Beogradu, kaže za Euronews Srbija da su svoje odluke kako će vrednovati državnu maturu do sada dostavili Pravni, Poljoprivredni, Građevinski, Šumarski, Farmaceutski, Tehnički fakultet u Boru, FON, Filološki, Biološki, Geografski, Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (FASPER) i Rudarsko-geološki fakultet, Fizički fakultet, Stomatološki, Tehnološko- metalurški, Veterinarski, Fakultet za fizičku hemiju, Medicinski i Arhitektonski fakultet. 

Koji fakulteti će organizovati test sklonosti?

"Ostalo je još 11 fakulteta da se izjasne i mi smo uputili još jednu molbu da nam u što kraćem roku pošalju podatke o vrednovanju državne mature", naveo je Filipović.

Osim državne mature, ispit za proveru sklonosti i sposobnosti organizovaće FON, Farmaceutski, Stomatološki , Fakultet sporta, Veterinarski, Medicinski i Arhitektonski.

Tanjug/Tanja Valić

 

"Većina priznaje državnu maturu. Očekujem još jedan ili dva fakulteta od ovih 11 koji se nisu izjasnili da će organizovati poseban test sklonosti. Možda još ETF i Saobraćajni fakultet", naveo je Filipović.

Fakultet organizacionih nauka je na svom sajtu objavio da će za upis brucoša uspeh iz srednje škole vrednovati sa 40 bodova, dok će sa državne mature test iz srpskog vrednovati sa 10, test iz matematike sa 15, predmet po izboru sa 5, dok će test posebnih sklonosti vrednovati sa 30 bodova. 

Fakultet sporta objavio je da će uspeh iz srednje škole vrednovati sa 30, rezultate sa državne mature iz srpskog i matematike sa po osam bodova, dok će treći test sa liste opšteobrazovnih predmeta vrednovati sa 4 boda. Ispit za proveru posebnih sklonosti i sposobnosti vreednovaće sa 50 bodova. Nisu precizirali kako će taj ispit izgledati.

Stomatološki fakultet objavio je da će uspeh iz srednje škole vrednovati sa 40 bodova, matematiku, srpski i hemiju sa državne mature sa po 10 bodova, dok će uspeh sa testa sklonosti "biologija čoveka" vrednovati sa 30 bodova.

I mi se pitamo: Peticija za odustajanje

Predstavnici neformalnog udruženja srednjoškolaca "I mi se pitamo" predali su u ponedeljak peticiju Ministarstvu prosvete sa potpisima 25.000 srednjoškolaca, kojom traže da se odustane od ovakvog koncepta državne mature. Luka Babić, predstavnik srednjoškolaca za Euronews Srbija kaže da u sredu, 5. aprila imaju zakazan sastanak u Ministarstvu prosvete.

"Iznećemo model koji bi možda bio najbolje rešenje za srednjoškolce, fakultete, profesore srednjih škola, a to je da se uvede probni period od tri godina. Fakultet bi se upisivali samo na osnovu prijemnog ispita, a paralelno bi se radila državna matura za završetak srednje škola. Državna matura se ne bi računala za upis na fakultete. Tokom tok probnog perioda fakulteti i Ministarstvo mogu da proveravaju kolika je korelacija uspeha na prijemnom ispitu i na državnoj maturi", kaže Luka. 

Tanjug/Tanja Valić

 

To bi bio odličan metod, smatra on, da se državna matura terstira u Srbiji. U tom periodu će fakulteti upisivati brucoše na osnovu prijemnih ispita, a moći će da provere koliko je dobra državna matura. 

Prorektor UB Dejan Filipović kaže da su od prošle godine do danas značajno se približili stavovi Ministarstva prosvete i Univerztiteta u Beogradu po pitanju državne mature.

"Senat Univerziteta u Beogradu u aprilu prošle godine poslao je dopis Ministarstvu prosvete da podržavamo državnu maturu, ali da se uvede probni period od tri., četiri godine i da se paralelno radi i državna matura i prijemni. Za fakultete je tadašnji koncept bio neprihvatljiv jer je zamišljeno da se bukvalno kopira mala matura. To znači da srednjoškolci popune listu želju, nakon toga da polažu državnu maturu i da fakulteti samo dobilu spisak i upišu brucoši. Nađeno je kompromisno rešenje da se budući brucoši ipak prijavljuju na fakultete, da neki fakulteti mogu da organizuju test posebnih sklonosti", naveo je Filipović.

Od početnog stava da će svi zadržati prijemni, ističe on, posle godinu dana razgovora sa Ministarstvom došli su do toga da će sedam, osam fakulteta zadržati test sklonosti, a da će svi ostali vrednovati rezultate državne mature.

Markov: Dodatna obaveza za srednjoškolce

Aleksandar Markov predsednik Foruma beograskih gimnazija smatra da je stav pojedinih fakulteta da organizuju poseban test sklonosti pored male mature dodatna obaveza za srednjoškolce.

"Srednjoškolci se ne slažu sa takvim konceptom mature. Deca su uplašena, novo je, imamo utisak da nije dobro pripremljeno. Takvog su stava roditelji, učenici i nastavnici. Ministarstvo prosvete je propustilo priliku da blagovremeno informiše učenike, roditelje, nastavnike, kako će izgledati državna matura. Prvi korak koji je morao biti načinjen je sporazum sa fakultetima, drugi korak da se informišu roditelji, đaci", rekao je Markov za Euronews centar.

Dodaje da se išlo tim koracima danas učenici ne bi protestovali "nećemo maturu", već "hoćemo maturu". 

"Deca mnogo toga ne znaju o državnoj maturi, ima mnogo nepoznanica, a ostalo je nešto više od godinu dana do njenog uvođenja. Sada sam sve ubeđeniji da će državna matura biti odložena", rekao je on.

E-Stock/Dušan Milenković

 

A na konceptu državne mature počelo je da se radi 2006. godine. Prof. Oliver Tošković sa Filozofskog fakulteta kaže da je propušteno 15 godina, da bi poslednje dve počelo sve naglo da se ubrzava.

"Ako propustimo veliki period od 15 godina, a onda hoćemo da završimo od utorka do petka nije dobro", rekao je Tošković za Euronews centar.

Navodi da je još uvek nejasno kakav je prohodnost učenika koji završavaju srednje stručne škole na fakultetima. Do sada su đaci koji završe mašinsku školu mogli da upišu Filozofski fakultet, uboliko polože prijemni i ostvare dovoljan broj bodova.

"Problem koji postoji da li će biti omogućena prohodnost učenika različitih škola na različite fakultete. Zaključavanje sistema je loše. Mi stalno idemo sa tim predlogom da jedna godina bude probna, da imamo prijemne i maturu u manjem obimu", naveo je on.

Opšta, stručna, umetnička matura

Maturanti koji ove godine upisuju fakultet polagaće prijemni. Od sledeće godine najavljeno je uvođenje državne mature. Prethodno je državna matura više puta pomerana. Najpre je trebalo da bude uvedena 2021. godine, ali je pomerena za 2022. godinu, uz obrazloženje da se pomera kako bi je polagali učenici koji srednju školu završavaju po reformisanom programu.Novo pomeranje za još dve godine usledilo je, kako su objasnili iz Ministarstva prosvete, zbog epidemije virusa korona.

Državna matura predstavlja opštu, stručnu i umetničku matura. Prvi put biće uvedeno 2024. godine i polagaće je učenici koji su srednju školu upisali u školskoj 2020/21 godini.

Na opštoj maturi, kada bude uvedena, đaci će polagati testove iz maternjeg jezika, matematike i treći test će biti po izboru učenika sa liste opšteobrazovnih predmeta - strani jezik (engleski, italijanski, nemački, ruski, francuski, španski), istorija, geografija, biologija, hemija, fizika.

Planirano je da fakulteti odrede svoje liste predmeta koje će da boduju za upis i da na osnovu toga đaci biraju koji predmet će da polažu kao izborni. 

Đaci koji idu u srednju stručnu školu, planirano je da polažu stručnu maturu koja podrazumeva test iz srpskog jezika, matematike i stručnog predmeta. Da bi upisali fakultet potrebno je da polože i test iz predmeta sa liste opšteobrazovnih koje će bodovati visokoškolska ustanova koju žele da upišu.

Umetnička matura podrzumeva test iz srpskog jezika, predmet sa liste opšteobrazovnih predmeta i umetnički nastavni predmet.

 

Komentari (0)

Srbija