Politika

EP o Kosovu - pozivi na mir, povratak dijalogu i utvrđivanje činjenica: "Osnova na kojoj će se pisati rezolucija"

Komentari

Autor: Euronews Srbija, Tanjug

04/10/2023

-

12:13

Euronews

veličina teksta

Aa Aa

Poslanici Evropskog parlamenta debatovali su o situaciji na severu Kosova na plenarnoj sednici u Strazburu, a svoje viđenje događaja prvo su izneli predstavnici Evropskog saveta i Evropske komisije. Španski državni sekretar za Evropsku uniju Paskal Navaro Rios, predstavnik zemlje koja trenutno predsedava EU, podsetio je na poziv za uspostavljanje mira i povratak dijalogu, dok je komesar za upravljanje vanrednim krizama Janez Lenarčić rekao da je važno da se utvrde činjenice o događajima u selu Banjska.

Kako javlja reporterka Euronews Srbija koja je pratila sednicu, poruke koje su dolazile sa govornice plenarne sale zavisile su od toga iz koje političke grupacije koji poslanik dolazi, te je stoga teško izvući neku zajedničku poruku. 

Ono što je provejavalo kroz većinu koraka jeste zabrinutost zbog koncentrisanja srpske vojske na administrativnoj liniji, ali i poziv zvaničnom Beogradu da tu vojsku povuče. Ono što takođe traži većina evropskih poslanika jeste detaljna istraga, kao i da počinioci oružanog sukoba u Banjskoj odgovaraju. Poslanici su takođe tražili i da se Beograd i Priština vrate za pregovarčki sto i da se odnosi normalizuju.

Nekoliko poslanika tražilo je i da se Srbiji uvedu mere, onakve kakve su uvedene Kosovu ili strože, a pojedini su tražili da se preispita novac koji Srbija dobija te da se i zamrzne. Neki su ipak odgovornost za sva dešavanja videli na strani EU, a neki i na tome što još nije formirana Zajednica srpskih opština.

"Mislim da je ovo što se desilo u Evropskom parlamentu interesantno, dolazi iz grupe socijalista i demokrata, dolazi od levice. Povećala je ta pitanja o kojima treba da se rešavaju da bi došlo do deeskalacija i stvorili se uslovi za povratak dijalogu. To nije samo da se utvrde činjenice da se procesuiraju odgovorni, tu su se čule izjave da treba utvrditi političku odgovornost, da treba Beograd da promeni retoriku, zasmetalo je ovo što se desilo za proglašenje Dana žalosti, da se povećaju snage KFOR-a, ima dosta novih izjava, ali osnovno je to da se kompromis ne može graditi na upotrebi sile i da se preko nasilja ne može doći do mira. Videćemo šta će tu sve biti na narednoj sednici koja će se održati, ali su ovo smernice koje su se čule i koje su date za osnovu na kojoj će se pisati rezolucija", rekla je za Euronews Srbija Branka Latinović iz Foruma za međunarodne odnose.

O dešavanjima na severu Kosova sasvim je izvesno da će se govoriti i za dve nedelje na narednoj plenarnoj sednici, kada će se glasati se o rezoluciji o Kosovu, a povodom poslednjih dešavanja.

Šta je sve moglo da se čuje tokom debate?

Španski državni sekretar Paskal Navaro Rios, koji je kao predsedavajući otvorio raspravu, podsetio je da je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj pozvao obe strane na uspostavljanje mira i povratak dijalogu, a na završetku rasprave je i osudio napade u Banjskoj i pozvao na privođenje odgovornih pravdi. 

Evropski komesar za humanitarnu pomoć Janez Lenarčić istakao da je važno da se Beograd i Priština uzdrže od svih aktivnosti koje bi mogle da dovedu do eskalacije situacije. 

"EU je pozvala obe strane da preuduzmu konkretne mere za deeskalaciju koja je potrebnija nego ikada, kao i da je potrebno počinitelje privesti pravdi. Ta deeskalacija ne treba da bude izgovor da se odustane od dijaloga za normalizaiju", rekao je Lenarčić.

On je rekao da rasprava pokazuje potrebu da EU ostane ujedinjena i iskoristi sve čime raspolaže kako bi se deeskalirale napetosti, sprovele obaveze iz dijaloga i normalizovali odnosi. 

"Put ka EU zavisi od toga", naglasio je on.

Izvestilac EP za Srbiju Vladimir Bilčik rekao je da stanje na terenu ozbiljno eskalira, kao i da u poslednjih 10 godina "nismo imali takvo nasilje". 

"Potrebna je detaljna istraga. Obe strane imaju ogromnu odgovornost da se vrate u dijalog", rekao je Bilčik.

Bilčik je naglasio da je dolaskom Aljbina Kurtija na vlast dijalog počeo da se oteže i zastaje, umesto da napreduje.

"Moramo otkriti šta se tačno dogodilo 24. septembra i potrebne su nam objektivne činjenice. Ne treba nam nikakvo površno dodeljivanje krivice. Stablizacija Balkana smeta Rusiji, njima odgovara destabilizacija. Jedino rešenje je miran dijalog i povratak za pregovarački sto", zaključio je Bilčik.

Francuski evroposlanik Žan Lik Lakapel ocenio je da, ako je neko odgovoran u sukobu Beograda i Prištine, to su EU i vlada u Prištini. 

"Proletos se Kurti odlučio na provokaciju da imenuje gradonačelnike u nekoliko opština i tako marginalizuje srpsko stanovništvo na KiM koje je kolevka srpskog naroda. Policija je to brutalno sprovela u delo. Pružam punu podršku srpskom narodu", rekao je Lakapel.

On je pozvao na uvođenje sankcija Kurtiju i ukazao na napade nad srpskim stanovništom koji su, kako je naglasio, prošli bez posledica.

"Treba da otvorimo oči pred kosovskim potezima. Za nas nema smisla da se ta navodna zemlja integriše u EU", poručio je Lakapel. 

Mađarski evroposlanik Andor Deli rekao je da je stanje krajnje napeto i složeno i ocenio da najnoviji tragični događaji pokazuju da se rešenje mora da se pronađe što je pre moguće.

Ukazao je i na važnost objektivne i nepristrasne istrage.

"Sve ovo su samo manifestacije, simptomi mnogo većih problema, a to je već deset godina nerešeno pitanje srpske zajednice na Kosovu. Izgled mogućeg rešenja sa formiranjem Zajedničke srpskih opština je već tu. Zapravo je tu već deceniju od Briselskog sporazuma 2013. godine", naglasio je Deli. 

On je dodao da postoji čitav niz međunarodnih konvencija i povelja koje obezbeđuju širi okvir za rešavanje situacije posebnih zajednica, koji su obavezni elementi kopenhaških kriterijuma potrebnih u procesu evropske integracije. 

"Svi pravni elementi su tu, poitička volja svih evropskih i američkih medijatora je tu i nakon decenije, vlada u Prištini mora da napravi neophodan korak", poručio je Deli. 

Slovenački evroposlanik Matjaž Nemec osudio je svako nasilje i pozvao na kažnjavanje odgovornih za dešavanja u Banjskoj.

"Svi napori lidera moraju ići u smeru da se ovakve stvari ne ponove", rekao je Nemec i pozvao Vučića i Kurtija da obnove dijalog.

Austrijski poslanik u EP Lukas Mandl kritikovao je Evropsku komisiju da je zakazala u svojim naporima oko ublažavanja napetosti na Zapadnom Balkanu, a posebno je kritikovao šefa evropske diplomatije Žozepa Borelja što ne prisustvuje raspravi. 

"Pitam se gde im je važnije sada da budu nego ovde", rekao je Mandl. 

Na sednici je bilo i evroposlanika koji su bili najglasniji u osudi i prebacivanju krivice na Srbiju, među kojima su bili najglasniji Tonino Picula (Hrvatska), Viola Fon Kramon (Nemačka), Ilhan Kjučuk i Angel Džambarski (Bugarska) koji su tražili da se Srbija osudi, da se protiv nje uvedu mere ili obustave infrastrukturni projekti.

Oni su tokom rasprave izrazili zabrinutost zbog, kako tvrde, gomilanja sprske vojske na administrativnoj liniji sa KiM i zatražili njeno povlačenje.

Fon Kramon je pozvala Srbiju da aktivno učestvuje u istrazi o događajima u Banjskoj i pronađe sve odgovorne, a EU da, zajedno sa NATO, donese plan za hitne situacije na severu KiM.

Austrijski poslanik Tomas Vaic je pozvao specijalnog izaslanika za dijalog Beograda i Prištine Miroslava Lajčaka da, sa obzirom na to da, kako je naveo, nema pozitivnih rezultata u dijalogu, razmisli da se povuče sa dužnosti.

Komentari (1)

Radmila

04.10.2023 12:29

Ovo što se nama sve ovo dešava to je samo zato što verujemo Putinu i slušamo Putinofilce iz Srbije. Ako tako nastavljamo, probudićemo se još siromašniji,pod sankcijama i ostavljeni od svih. Ako ne izbacimo (pod Hitno) tu Rusiju iz naših glava, iz politike i medija biće nam KASNO ljudiii verujte.

Srbija