Politika

"Zapadni Balkan je deo Evrope": Fon der Lajen pozvala Beograd i Prištinu da ispune svoje obaveze

Komentari

Autor: Tanjug

13/12/2023

-

22:21

"Zapadni Balkan je deo Evrope": Fon der Lajen pozvala Beograd i Prištinu da ispune svoje obaveze
"Zapadni Balkan je deo Evrope": Fon der Lajen pozvala Beograd i Prištinu da ispune svoje obaveze - Copyright Tanjug/AP Photo/Virginia Mayo

veličina teksta

Aa Aa

Predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel  izjavio je danas da je Zapadni Balkan deo Evrope, dok je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla da je pred Beogradom i Prištinom da ispune svoje obaveze u okviru dijaloga sa EU.

Ona je pozdravila "važne korake" koji su oni napravili ove godine postigavši Ohridski sporazum. 
Fon der Lajen je na konferenciji za novinare, nakon samita EU-Zapadni Balkan, pozdravila smanjenje tenzija na severu KiM, naročito korake postignute po pitanju registarskih tablica, električne energije i priprema za vanredne opštinske izbore.

Predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel  rekao je da je ideja samita da se da podsticaj odnosima između Zapadnog Balkana i EU.

On je rekao da je na samitu pre svega istaknuto da je Zapadni Balkan deo Evrope i potvrdio EU perspektivu za šest zemalja Zapadnog Balkana. 

"Želimo da ojačamo saradnju u svim oblastima. Ovde govorimo o konceptu postepene integracije o kome smo mogli da razgovaramo u vrlo praktičnom smislu sa našim kolegama sa Zapadnog Balkana", rekao je Mišel.

On je dodao da se, bez čekanja konačne odluke o proširenju, Zapadni Balkan se može približiti EU. Podsetio je na Plan rasta koji je predstavila Evropska komisija i istakao da je reč o veoma korisnom instrumentu. 

"Mnogi lideri su naglasili važnost ovog instrumenta kako bi nam pomogao da radimo bliže. Rad na ovom zajedničkom regionalnom tržištu u cilju promovisanja saradnje između ovih zemalja i njihovog približavanja EU. Dakle, postepena integracija je prva tačka", rekao je Mišel. 

Ona je dodala da je druga tačka više vezana za ekonomiju i investicionu podršku. 

"Mnogi su istakli značaj saradnje u oblasti energetike", rekao je Mišel.

"Ruske ucene u oblasti energetike"

On je rekao da se EU, kako se izrazio, suočila sa "ruskim ucenama u oblasti energije" i da je želela da reaguje i da iznese predloge za rad sa regionom Zapadnog Balkana" i liderima regiona kako bi postojala veća usklađenost. 

"Suočavamo se sa izuzetno teškim geopolitičkim izazovima sa ratom koji je pokrenula Rusija protiv Ukrajine. I zato je toliko je važno da govorimo jednim glasom, da delujemo u istom pravcu i da učinimo sve da zaštitimo naše zajedničke vrednosti, da zaštitimo naše interese. To je još jedna oblast u kojoj želimo da ojačamo našu saradnju", rekao je Mišel.

On je dodao da EU želi da više sarađuje sa Zapadnim Balkanom u oblasti borba protiv dezinformacija, sajber i hibridnih napada, kao i u oblasti migraciji. 

"Vizna politika je važno sredstvo. I osećamo da više saradnje, više koordinacije u ovoj oblasti takođe je važno", rekao je Mišel. 

On je naglasio da je projekat Evropske unije zasnovan na pomirenju i na zajedničkoj volji za budućnost, "da se izgradi više prosperiteta, više bezbednosti, više mira, više stabilnosti". 

"Zato je rešavanje sporova, rešavanje sukoba toliko važno. I zato smo ohrabrili sve prisutne lidere da prošire svoje napore u rešavanju sporova i rešavanju sukoba", rekao je Mišel.

On je dodao da su na samitu istaknute "zajedničke obaveze, tako da se ubrza rad  kako bismo Zapadni Balkan približili Evropskoj uniji". 

"To znači da obe strane imaju jasnu mapu puta u pogledu reformi, vladavine prava, pravde, i napore koje treba uložiti da bismo se pripremili za ovo proširenje. Ono, naravno, mora biti zasnovano na zaslugama, ali će takođe uzeti u obzir prilično specifičnu situaciju u Evropi danas", zaključio je Mišel.

Tanjug/AP Photo/Virginia Mayo

 

Fon Der Lajen je rekla  da su pristupni pregovori su jedan deo napora EU da se približi Zapadni Balkan, ali drugi deo je ekonomija. 

"Ako pogledate ekonomije Zapadnog Balkana, oni danas stoji na oko 35 odsto proseka EU. Drugim rečima, postoji mnogo neiskorišćenog potencijala", rekla je fon der Lajen.

Ona je naglasila da je upravo to "ono na šta gleda novi Plan rasta". 

"Bilo je mnogo pohvala za novi plan rasta. Novi plan rasta ima u osnovi četiri principa ili četiri stuba. Prvi je da kažemo mi, Evropska unija, otvaramo svoje tržište u sedam važnih sektora za Zapadni Balkan.Na primer, saradnja na carini, bezgotovinsko plaćanje, nesmetan transport, roming kao kod kuće i drugi sektori koji su važni", rekla je fon der Lajen.

Kao drugo, navela je da EU traži od Zapadnog Balkana da uzajamno otvori svoja tržišta  prema susedima kako bi se ostvarilo zajedničko regionalno tržište Zapadnog Balkan.

Ona je naglasila da bi takvo  zajedničko regionalno tržište Zapadnog Balkana moglo da poveća BDP Zapadnog Balkana za deset odsto. 

Kao treće, navela je da  Zapadni Balkan pristupi jedinstvenom tržištu. 

"Potrebni su nam jednaki uslovi. Prema tome, reforme moraju da se urade na Zapadnom Balkanu", rekla je fon der Lajen.

Kao četvrti element navela je investicije. 

"Novi plan rasta ima potencijal da udvostruči veličinu ekonomije regiona u roku od jedne decenije", rekla je fon der Lajen. 

Ona je konstatovala i da je postignuto mnogo manjih, ali dobrih koraka, i kao primer navela smanjivanje naknada za roming. 

Fon der Lajen je ukazala na ekonomski i investicioni plan, koji predviđa 30 milijardi evra za Zapadni Balkan, od kojih je već  isporučeno 17 milijardi.

Ona je istakla da je danas odobrena nova serija od još pet projekata u vrednosti od blizu 700 miliona evra. 

Na pitanje kolika je efikasnost apela EU da se kandidati usklade sa spoljnom i bezbednosnom politikom, Mišel je rekao da je to" izuzetno osetljiva tačka" i da se nastavlja sa naporima da se izgradi zajednička spoljna i bezbednosna politika.

"Voleli bismo da zemlje koje dele nađe vrednosti budu inspirisane tim vrednostima", naveo je on.
Mišel je rekao da se zalaže za napredak na putu ka proširenju i nadam se da ćemo uspeti da rešimo sve ove otvorene tačke poteškoća. 

"Poruka danas, u nedelji našeg sastanka, je optimistična poruka. Ako uporedimo, ako se setimo pre nekoliko godina, pre nekoliko meseci, možemo osetiti da postoji mnogo jača zajednička želja da se ovo pitanje proširenja shvati ozbiljno. To ne mora nužno da znači automatski da će te prepreke ili ograničenja odmah postati rešene, ali postoji jasna spremnost da se brže krene u rešavanje svih ovih tema koje su još uvek teške", rekao je Mišel.

Komentari (0)

Srbija