Oprečni stavovi evroposlanika o izveštaju Tonina Picule o Srbiji, danas glasanje
Komentari07/05/2025
-08:05
Poslanici Evropskog parlamenta raspravljali su u utorak uveče o izveštaju o Srbiji koji je predstavio izvestilac za Srbiju Tonino Picula, a koji je Odbor za spoljne poslove EP usvojio u aprilu.
Predstavljajući izveštaj Picula je ponovio da će ukupni tempo pristupnih pregovora Srbije sa EU zavisiti od opipljivog napretka u osnovnim vrednostima, vladavini prava, posvećenosti zajedničkim evropskim pravima i vrednostima, kao i od usklađivanja sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU i od dijaloga Beograda i Prištine, "koji treba da se sprovodi u dobroj veri kako bi se obezbedio pravno obavezujući sporazum zasnovan na međusobnom priznavanju".
Izvestilac za Srbiju je rekao i to da je situacija u Srbiji veoma složena, posebno poslednjih šest meseci, kao i da bi Evropska unija trebalo da preuzme za to i svoj deo odgovornosti.
"Izveštaj o kome večeras raspravljamo je rezultat rada sa kolegama u parlamentu, konatata sa raznim stranama koje su želele da razgovaraju, evaluacije izveštaja EK o napretku Srbije, interpretacije različitih dokumenata ali i posete Srbiji. Sve je to doprinelo analizi aktuelne političke realnosti u zemlji koja je izuzetno složena već duže vreme", rekao je Picula i dodao da je Srbija zemlja kandidat koja ima posebnu težinu i uticaj na sve na Balkanu.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos rekla je da je Evropska komisija spremna da podrži Srbiju na putu ka članstvu i dodala da je tokom nedavne posete Srbiji razgovarala sa mnogima i prenela istu poruku - da zemlja ima istorijsku priliku da pristupu EU.
"Reforme su nužne i radi dobrobiti srpskih građana i to je ono što građani Srbije zahtevaju. Pozdravljam ponovno raspisivanje izbora za Savet REM-a, to je ključni korak ka vraćanju poverenja", rekla je ona.
Kos: Želimo demokratsku i prosperitetnu Srbiju u EU
Istakla je i da smo suočeni sa velikim izazovima, kao i da je cilj da se fokusiramo na zajedničku budućnost.
"Želimo demokratsku i prosperitetnu Srbiju u EU", rekla je ona.
Tokom debate evroposlanici su najviše govorili o protestima studenata u Srbiji, iznosili kritike na račun vlasti u Beogradu, posebno zbog najavljenog odlaska u Moskvu predsednika Srbije Aleksandra Vučića na vojnu paradu povodom Dana pobede.
Mađarska poslanica iz grupe Patriote za Evropu (PfE) Anamarija Viček izrazila je žaljenje što je izveštaj pristrasan, neuravnotežen i geopolitički neosetljiv na dešavanja u regionu.
Rekla je da zadatak EK nije da podržava zahteve koji dele društvo i sprečavaju mlade da idu u školu ili nastavnike da idu na posao, već da pruži stabilnost.
Tanjug/AP Photo/Pascal Bastien
Francuski evroposlanik iz iste grupe Tjeri Marijani rekao je da predstavljeni izveštaj nije izveštaj već optužnica i da je jedini greh Srbije što ne razmišlja kao Brisel.
"Srbija brani svoje na Kosovu i zato se kažnjava- želite da napravite od Srbije učenika koji sve prihvata. Ona traži svoj suverenitet, vas to šokira, a meni je to normalno. EU ne želi zemlju koja drugačije razmišlja", ocenio je Marijani.
Najviše kritika na račun Srbije izneli poslanici iz Hrvatske
Mađarska poslanica Kinga Kal iz iste grupe ocenila je da je izveštaj pristrasan, dok je isto mišljenje imao i italijanski evroposlanik Danilo Dela Vale iz Levice (GUE/NGL) koji je rekao da će ta grupacija biti uzdržana tokom glasanja, jer je izveštaj pristrasan i pun agresivnih tonova kojima je cilj da kritikuju srpsku vladu.
Portugalski poslanik Antonio Tanger Korea (PfE) istakao je da je Srbija najvažnija zemlja Zapadnog Balkana i da mora da se pridruži EU.
"Naša je krivica jer smo čekali a došli su Kina i Rusija. Drugo nezavisnost Kosova je proglašena ilegalno i nemojte pritiskati i gurati Srbiju. Ja sam bio tamo i znam šta se tamo dešava, kao i da vi ništa niste učinili za evropsku budućnost Srbije", rekao je on.
Rumunski evroposlanik Kristijan Tereš iz Grupe Evropski konzervativci i reformisti (ECR) najavio je da će glasati protiv izveštaja jer ne odražava izazove sa kojima se Srbija suočava. "Srbija je htela da se približi vrednostima EU i trebalo bi ih jačati a ne slabiti", ocenio je on.
Najviše kritika na račun Srbije izneli su poslanici iz Hrvatske, navodeći kao problem korupciju, nepotizam, manjak vladavine prava i slobode medija, dok su neki, poput Stefana Nikole Bratulice izneli stav da bi Srbija zbog ratova 90-ih trebalo da plati Hrvatskoj ratnu odštetu i da tek tada može da dođe do "pomirenja" dve zemlje.
Srbiju su kritikovali i Austrijanci Andreas Šider i Helmut Brendšteter, Slovenci Vladimir Prebilič, Matej Tonin, a glavne zamerke odnosile su se na vladavinu prava i odnose sa Rusijom.
Na kraju rasprave obratio se i predsednik Odbora EP za odnose sa Srbijom Lukas Furlas koji je rekao da je čudno da mu nije data reč tokom regularne rasprave i naglasio da Srbija mora da postane članica EU.
"Ima i kod drugih zemalja problema ali sa njima razgovaramo a sa Srbijom se ponašamo kako se ponašamo i teramo je u naručje Rusije", rekao je Furlas. Evroposlanici će sutra u toku prepodneva glasati za izveštaj, koji nakon što se izglasa dobija formu rezolucije, koja nije pravno obavezujuća.
Komentari (0)