Završnica pred glasanje u Kosjeriću i Zaječaru: Da li će ovo biti lakmus papir za naredne izbore?
Komentari
05/06/2025
-18:00
Predizborna kampanja za lokalne izbore u Zaječaru i Kosjeriću ulazi u samu završnicu. Večeras u ponoć počinje izborna tišina pred glasanje zakazano za 8. jun, a mnogi ga vide kao prvi ozbiljan test i za vlast i za opoziciju od izbijanja studentskih protesta.
Prethodni lokalni izbori u Zaječaru i Kosjeriću održani su 28. marta 2021. godine, a izabrane skupštine ovih lokalnih samouprava konstituisane su 28. maja iste godine.
U Zaječaru je proglašeno osam izbornih lista:
U Kosjeriću su proglašene tri izborne liste.
Šta je obeležilo kampanju u ove dve opštine na zapadu i istoku zemlje? Zašto te izbore neki vide kao ključne za dalje razrešenje političke krize u Srbiji? Šta njihov ishod donosi vlasti, a šta opoziciji - sve su ovo pitanja na koja su odgovarali sagovornici Euronews Srbija.
Klačar: Ovi izbori mogu da budu važni za donošenje odluke u vezi sa vanrednim parlamentarnim
Prema rečima izvršnog direktora CESID-a Bojana Klačara, teško da će izbori u Zaječaru i Kosjeriću biti lakmus papir jer oni nisu reprezentativni da bi se iz njih projektovali rezultati na nekom drugom lokalnom nivou ili na prevremenim parlamentarnim izborima.
"Radi se o jednoj opštini i jednom gradu sa određenim specifičnostima. Izbori su važni prevashodno za te gradove i, naravno, oni jesu dodatno značajni jer se radi o prvom preseku posle višemesečnih protesta i važni su jer su ih svi akteri koji učestvuju na izborima predstavili kao važne, kao sudbonosne, kao izbore koji mogu da budu prekretnica i samim tim će to vrlo verovatno uticati i na izlaznost. Ali ako govorimo o tome da li mogu da budu lakmus papir, ne mogu. Posebno ne mogu u kontekstu činjenice da mi ne možemo sada ni da predvidimo kada bi bili sledeći izbori. Velika je razlika da li će biti izbori u junu ili julu ili mogu da budu, recimo, sledeće godine. To su dva potpuno različita okruženja", rekao je Klačar.
Kako je istakao, jedan aspekt izbora u Kosjeriću i Zaječaru jeste da oni mogu da budu važni za donošenje odluke u vezi sa prevremenim parlamentarnim izborima.
"Oni mogu da budu dobar izborni rezultat. Možda bude vetar u leđa onoj strani koja bude pobedila. U slučaju vlasti, ukoliko vlast napravi zadovoljavajući ili dobar rezultat ili ukoliko budu pobednici zapravo, oni mogu da kredibilno kažu da nisu nužni sada izbori na republičkom nivou, da oni nisu izgubili politički legitimitet i da izbori mogu da se održe u nekom drugom periodu. I obrnuto, u slučaju uspeha opozicije i studenata, onda bi vlast bila dodatno izložena pritiscima da se radi o gubitku političkog legitimiteta. Čini mi se da u ovom momentu ni vlast verovatno nema precizan odgovor na vaše pitanje kada može da bude. Ima puno smisla da se ti izbori prolongiraju za sledeću godinu, kako bi se u jednoj mirnijoj i predvidivijoj atmosferi za vlast izbori organizovali i kada bi vlast mogla biračima, posebno biračima koji su naklonjeni vladajućoj okolini, da ponudi nekoliko dobrih vesti", rekao je on.
Na pitanje kakav bi bio potencijaln neke buduće potencijalne studentske liste na nekim narednim izborima, Klačar kaže da se o preciznim procentima ne može govoriti jer se ne zna ni kako će ta lista izgledati, ni kada će izbori biti. Ipak, kako ističe, sva zaostavština protesta je na studentima.
"U tom pogledu mi možemo sa velikom verovatnoćom da kažemo da će studenti biti verovatno drugi najznačajniji faktor u državi posle nekih sledećih izbora, odnosno ta studentska lista. Opozicija će vrlo verovatno biti u nezahvalnoj poziciji i s jedne strane vrlo verovatno da opoziciji trenutno i odgovara da izbori ne budu raspisani tako brzo, jer dobijaju malo veći, malo širi manevarski prostor da se izbore za bolju poziciju za svoj interes, jer u ovom momentu opozicija bi bila dovedena ili pred situaciju da podrži studente, na taj način sami sebe isključujući iz političkog života, ili da ne podrži studente na izborima i rizikuje na tim izborima da budu poraženi. Čini mi se kako vreme prolazi da šanse da opozicija ili izađe na te izbore ili da govori sa studentima o nekakvoj vrsti autonomnijeg položaja rastu. Prosto, bilo bi nerealno da opozicija dobije bilo kakvu značajnu ulogu da su izbori sad. To je ono što je studentski stav. Bio je vrlo jasan i vrlo eksplicitan. Međutim, kako se prolongira vreme za održavanje prevremenih izbora, čini mi se da se tu otvara i više prostora za opoziciju nego što ga možda imaju danas". kaže on.
Čomić i Dobrosavljević o važnosti izbora u Kosjeriću i Zaječaru
Goti Euronews Srbija bili su i nekadašnja narodna poslanica Gordana Čomić i politički konsultant Vladimir Dobrosavljević. Kada je reč o tome šta je obeležilo kampanju pred izbore u Kosjeriću i Zaječaru i koliko je ona bila glasna, Čomić ističe da ni ovi lokalni izbori, ni mnogi drugi nisu ni ključni, ni test, osim što su test demokratskog kapaciteta države da dokaže da se na najnormalniji način odvijaju izbori.
"U regionu su postojali lokalni izbori koji su bili zaista test i znak za nove procese. To su bili lokalni izbori za Prištinu, izbori za Nikšić, 90-ih, 2000-ih i onaj čuveni nedostatak ikakvih lokalnih izbora u Bosni jako dugo vremena. Dakle, to vam je to, kad se bavite politikom, to vidite da je odjek budućih procesa, odnosno da je kontekst trenutnih procesa tamo gde se odvijaju", rekla je ona.
Dobrosavljević kaže da ovi izbori zaista privlače veću pažnju nego neki drugi lokalni izbori, pre svega zbog činjenice da su prvo odmeravanje snaga između vlasti i opozicije nakon tragedije u Novom Sadu.
"Sami po sebi, realno, neće imati neke dramatične posledice - ni ako vlast dobije, ni ako izgubi, ni ako se to desi sa opozicijom, iz više razloga ni Zaječar, ni Kosjerić, koliko god da u ovom trenutku deluje važno i koliko god da imamo na delu funkcionersku kampanju. Problem je generalno što se poslednjih godina izbori, pa čak i lokalni, pa čak i za mesne zajednice ovde shvataju kao borba na život i smrt. Kao ultimativan dokaz da vi ste u jednom dobrom trendu i da imate, kako bih rekao, neupitnu podršku birača. To naravno ne bi trebalo da bude tako i ne samo što ne bi trebalo, nego to dovodi do svih ovih toksičnih odnosa unutar samog društva i političkog sistema na kraju krajeva. Ali, da smo mi na neki način zrelo političko društvo, naše elite bi između ostalog sele i dogovorile šta je ono što je najmanje zajednički sadržalac, izbori bi to trebali da budu prosto za nas kao zajednicu", rekao je on.
Na pitanje na koji način bi rezultati na ovim izborima mogli da se "preliju" na neki nacionalni nivo, Čomić ističe da ne mogu.
"Ne mogu, osim vrlo blede nade da će nakon izbora, kakav god ishod bio u Kosjeriću i Zaječaru, biti u tim mestima dijaloga vlasti i opozicije ili dijaloga između bilo koga ko nosi sa sobom institucionalnu ili neinstitucionalnu moć i odgovornost za dešavanje u lokalnoj sredini. To je ovo što je s pravom primećeno i slažem se potpuno, mi imamo prezir prema dijalogu", rekla je ona.
Kada je reč o izlaznosti i kakva se očekuje, Dobrosavljević kaže da obično na lokalnim izborima, sem u velikim gradovima, bude velika izlaznost, bila bi još veća, dodaje, kada bi se počistio birački spisak.
"Ako pogledate poslednja dva izborna ciklusa u Zaječaru, vi vidite, recimo, da je to sredina u kojoj vlast nikada nije dobijala apsolutnu većinu nego je morala da pravi, postizborne kompromise i koalicije, pre svega sa grupama građana, da bi osvajala vlast. Kosjerić je vrlo zanimljiv iz jednog drugog razloga. Kosjerić je devedesetih godina, 1992. i 2000. godine, bila sredina, nije jedina opoziciona, ali, imala je određenu vrstu tradicije. Opet, s druge strane, na poslednjim izborima, na izuzetno visokoj izlaznosti, skoro 80 odsto, u Kosjeriću, vladajuća struktura je dobila 73 odsto. Dakle, po meni, ono što možda negde može da se generalizuje na ovim izborima u Zaječaru i u Kosjeriću su trendovi. Ja ne mislim da opozicija, recimo, ili ta alternativa treba da bude nezadovoljna, čak i ako se desi pobeda vladajućih struktura. Sve ako oni obore ispod 73 odsto rezultat, to je sasvim zadovoljavajući rezultat za njih", istakao je Dobrosavljević.
Komentari (0)