Politika

Godišnjica masovnog zločina u Gospiću: Linta poziva Srbiju na borbu za istinu i osnivanje memorijalnog centra

Komentari
Godišnjica masovnog zločina u Gospiću: Linta poziva Srbiju na borbu za istinu i osnivanje memorijalnog centra
Euronews - Copyright Euronews

Autor: Tanjug

16/10/2025

-

23:50

veličina teksta

Aa Aa

Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta izjavio je danas, povodom 34. godišnjice od masovnog zločina nad 130 Srba sa područja Gospića, da bi Srbija trebalo da pokrene aktivnu i plansku borbu za istinu o masovnom i planskom stradanju našeg naroda, a da je jedan od načina osnivanje posebne državne institucije odnosno Memorijalnog centra srpskih žrtava na prostoru bivše Jugoslavije sa sedištem u Beogradu.

Tog dana 1991. godine je i oko 250 Srba uhapšeno i odvedeno u nepoznatom pravcu, a brojne činjenice potvrđuju da je državni vrh Hrvatske dao naredbu za etničko čišćenje Srba, navodi se u saopštenju Saveza.

Zločin su počinili pripadnici hrvatskih paravojnih i policijskih snaga, a za njega su na minimalnu zatvorsku kaznu osuđeni samo tadašnji sekretar Operativog štaba u Gospiću Tihomir Orešković - na 15 godina, tadašnji komandant 118. brigade Mirko Norac na 12 godina i Stjepan Grandić na 10 godina.

U saopštenju se navodi da je osuđeni ratni zločinac Mirko Norac za gospićke i ličke Hrvate i većinu hrvatskog naroda heroj, a ne zločinac i da mnogi pripadnici hrvatske vojske i policije koji su planirali zločine, sprovodili hapšenja i učestvovali u likvidacijama nisu odgovarali za zločine.

Linta je istakao da su od dolaska Tuđmanovog režima na vlast maja 1990. godine Srbi u Gospiću i mnogim hrvatskim gradovima bili izloženi pritiscima, pretnjama i diskriminaciji.

Pripadnici hrvatskih paravojnih formacija su pevali ustaške pesme i uzvikivali ustaške pozdrave i parole, a Srbi su hapšeni i odvođeni na tzv. informativne razgovore u Okružni zatvor, gradsku bolnicu koja je pretvorena u vojni objekat, kao i zatvore u mestima Klanac, Smiljan, Zablaće i drugima, gde su brutalno prebijani, mučeni i ubijani dok su njihove kuće i stanovi bili pljačkani, navedeno je u saopštenju Saveza Srba iz regiona.

"U Gospić se nije moglo slobodno ulaziti ni izlaziti poslije 28. avgusta 1991. godine zbog blokade od strane pripadnika hrvatskih paravojnih snaga, a onda se u oktobru 1991. godine desio jedan od najvećih zločina tokom rata na području današnje Hrvatske", rekao je Linta, navodi se u saopštenju.

On je dodao da je više od 60 Srba je odvedeno iz svojih kuća i stanova i ubijeno od 16. do 18. oktobra 1991. godine na najstravičnije načine.

Kako je rekao, pronađeni su i sahranjeni posmrtni ostaci svega 60 žrtava dok se za ostalima još traga.

On je podsetio da je u proleće i leto 1991. godine počelo miniranje srpskih kuća i lokala, a da je početkom novembra 1991. godine srušena do temelja Srpska pravoslavna crkva u Gospiću na čijem mestu je izgrađeno parkiralište za automobile, a crkva je pažljivo i stručno minirana jer okolne zgrade uopšte nisu oštećene.

Komentari (0)

Srbija