Srpske svetinje na KiM meta digitalne eksproprijacije, Milašinović: “Ovo nije slučajnost, već deo šireg plana”
Komentari07/11/2025
-20:30
U pokušajima da se izbriše svaki srpski trag na prostoru Kosova i Metohije, srpske svetinje godinama su na udaru Prištine. Poslednji slučaj predstavlja označavanje srpskih manastira kao albanskih na digitalnim mapama. Visoki Dečani, Pećka Patrijaršija, Gračanica i Crkva Bogorodice Ljeviške preživeli su vekove ratova i progona, ali sada se suočavaju sa pokušajem promene identiteta.
O zaštiti srpske kulturne baštine na Kosovu i Metohiji, ulozi UNESCO-a i međunarodne zajednice, ali i domaćoj odgovornosti, za Euronews Srbija Goran Milašinović, predsednik Nacionalne komisije za saradnju sa UNESCO-om. Milašinović ističe da incident sa Google mapama nije slučajnost, već deo šireg plana. On objašnjava da Google dozvoljava lokalne jezike na teritorijama koje smatra državama, što je ranije dovodilo do albanskih naziva čak i na mapama Crne Gore. Međutim, ovde se radi o namernom pristupu koji menja srpsku kulturu u albansku.
"Dakle, na sceni je nešto što odavno prepoznajemo kao želja da se napravi neka vrsta nepoštene, vrlo smišljene i tendenciozne kulturne eksproprijacije naše kulture i naših kulturnih dobara“, kaže Milašinović. Posebno su meta spomenici sa UNESCO-ove liste svetske baštine, koji imaju globalnu važnost i privlače posetioce iz celog sveta. Ova dobra su, međutim, ugrožena, što ograničava njihovu dostupnost i suprotstavlja se UNESCO-ovoj misiji da ih sačuva za čovečanstvo.
Euronews
Prema Milašinovićevim rečima, ovakvi postupci ne povećavaju šanse Prištine za članstvo u UNESCO-u. Podseća na neuspešan pokušaj 2015. godine, kada je Priština pokazala nezrelost uništavanjem kulturnih dobara drugih naroda.
"Pokušali su 2015. i nisu uspeli upravo zbog uništavanja kulturnih dobara gde su pokazali svoju nezrelost prema drugim kulturama i zajednicama“, ističe on i dodaje da sistematsko prenominovanje predstavlja novi oblik oštećenja – davanje pogrešnih imena menja originalni identitet i ugrožava integritet spomenika.
Država Srbija je reagovala slanjem pisma generalnoj direktorki UNESCO-a Odri Azule, preko Ministarstva kulture. Milašinović smatra da su mogućnosti UNESCO-a ograničene na alarmiranje i upozoravanje dobronamernih članica. Digitalni rat nije nešto što UNESCO podržava, ali Komitet za svetsku baštinu zahteva godišnje izveštaje o dobrima u opasnosti. Od preko 1.200 spomenika na listi, samo oko 50 je ugroženo, što ukazuje na globalnu pažnju prema situaciji na KiM.
"Ako dajete pogrešna imena od originalnih, vi ih oštećujete“, naglašava Milašinović.
Srpski Zavod za zaštitu spomenika kulture uključiće ovaj incident u sledeći izveštaj, ističući nove načine ugrožavanja.
Euronews
Trenutno se održava Generalna konferencija UNESCO-a, uz promenu generalnog direktora, pa brza reakcija nije realna. Ipak, pismo detaljno opisuje perfidnosti albanske strane i pruža materijal za buduća tela. Milašinović priznaje politizaciju UNESCO-a, uprkos demokratskom principu jedne države – jedan glas i potrebi za dvotrećinskom većinom.
"Bez obzira što je UNESCO najviše od svih agencija UN najmanje politizovana, ona ipak jeste politizovana“, kaže on, navodeći primere SAD, Japana i Južne Koreje koji guraju sopstvene interese. Signali iz Srbije koriste prijateljskim državama, dok one koje priznaju Kosovo možda neće reagovati.
Na pitanje da li UNESCO-ova zaštita garantuje stabilnost svetinja, Milašinović odgovara kontrapitanjem: šta bi bilo da nisu na listi? Ova dobra nisu muzeji, već žive crkve koje ugrožavaju vernike i svakodnevni život. Bez UNESCO-ove pažnje, situacija bi bila daleko gora.
"Zamislite kako bi bilo da nisu na UNESCO-ovoj listi, zamislite da su sva ta dobra ostavljena bez UNESCO-ove liste da nismo uspeli da ih kandidujemo, zamislite u kom bi onda stanju bila“, pita on.
Godine 2015, kampanja za članstvo Prištine propala je uprkos pripremama, jer su članice, uključujući one koje je priznaju, videle nepoštovanje prema domicilnom srpskom narodu.
Kompletan razgovor za Milašinovićem pogledajte u videu iznad teksta
Komentari (0)