Politika

Euronews Srbija u Strazburu: EK predlaže otvaranje dva klastera - šta se zamera Srbiji, a šta je pohvaljeno u izveštaju

Komentari
Euronews Srbija

veličina teksta

Aa Aa

Evropska komisija predstaviće danas Izveštaj o napretku Srbije u ispunjavanju kriterijuma za članistvo u Evropskoj uniji, koji je usvojen na sastanku evropskih komesara u Strazburu u okviru ovogodišnjeg Paketa proširenja. Komisija u dokumentu, u koji je Euronews Srbija imao uvid, preporučuje otvaranje dva nova klastera u okviru pregovora Srbije i EU, a reč je o klasterima 3 i 4. 

U izveštaju se konstatuje ograničen napredak u pojedinim oblastima kao što je pravosuđe, koje je od početka jedan od ključnih uslova, poziva se nastavak implementacije dogovora sa Prištinom i postizanje sveobuhvatnog sporazuma, a izveštaj se osvrće i na proces međustranačkog dijaloga u Srbiji, borbu protiv korupcije, funkcionisanje parlamenta, pa i polarizaciju na političkoj sceni... 

Kako javlja reporterka Euronews Srbija iz Strazbura, u dokumentu se navodi da je Srbija u periodu od juna 2020. do juna 2021. godine postigla ograničen napredak u pogledu reforme javne administracije, pravosuđa, slobode izražavanja i borbi protiv organizavanog kriminala i korupcije. 

Tanjug/Yves Herman, Pool via AP

 

Kada se kaže ograničen napredak, to praktično znači da Evropska komisija nije u potpunosti zadovoljna svim reformama, pa se tako, kako javlja naša reporterka, Srbija, između ostalog, poziva da obezbedi  "politički zaštitu od potencijalnog političkog uticaja na sudstvo, kao i u reformi pravosuđa. 

U izveštaju, u koji je Euronews Srbija imao uvid, navodi se i da je u pogledu slobode izražavanja zabeležen izvestan napredak u odnosu na prošlu godinu, ali da su i dalje primetne vidljive pretnje i verbačni napadi od visokopozicioniranih zvaničnika ka novinarima i da je to zabrinjavajuće. 

Ono što je ključno u ovom izveštaju i što je Evropska komisija u više navrata isticala, pa i u nedavnim izjavama za Euronews Srbija, jeste da će brzina napredovanja Srbije na evropskom putu isključivo zavisiti od brzine reformi u oblasti vladavine prava, kao i od normalizacije odnosa sa Prištinom. 

Konačna odluka u rukama članica

Portal "European Western Balkans", ranije je naveo da nacrt izveštaja EK  konstatuje ograničen napredak u pravosuđu i postojanje političke polarizacije, ali istovremeno i pozitivne pomake u pojedinim procesima. U tom smislu ističe se i da je Srbija spremna za otvaranje dva nova klastera.

"Srbija zabeležila napredak u oblastima privrednog prava, slobode kretanja radnika i slobode pružanja usluga. Srbija je dosegla kriterijume za otvaranje poglavlja vezanih za socijalnu politiku i zapošljavanje, kao i za poglavlje vezano za energetiku", navodi se u izveštaju. 

Izveštaj Komisije o napretku Srbije važan je za dalje korake na putu ka EU. Srbija se upravo i nadala otvaranju dva klastera - broj 3 ( Konkurentnost i rast) i broj 4 ( Zelena agenda i održiva povezanost), čije je otvaranje danas i preporučeno. 

Euronews Srbija

Trenutno, Srbija se ne nalazi u zavidnoj situaciji, s obzirom da skoro dve pune godine nije otvorila nijedno poglavlje u pregovorima, odnosno nijedan novi klaster, u skladu sa novom metodologijom u pregovorima o proširenju. Pozitivan izveštaj bio bi korak u pozitivnim smeru. 

Međutim, sam izveštaj sa pozitivnim ocenama, kako je u više navrata pisao Euronews Srbija, ne garantuje otvaranje novih klastera, jer je konačna odluka na državama članicama, koje mogu iz različitih razloga, bilo da su vezani konkretno za napredak Srbije ili za neka bilateralna pitanja, da stave veto na otvranje novih klastera. 

Kakve ocene je EK dala u novom izveštaju, koji će biti zvanično predstvljen danas poslepodne?

Pitanje Kosova

EK u izveštaju ponovo naglašava da će brzina pregovora Srbije o članstvu u EU i dalje zavisti prvenstveno od brzine reformi u oblasti vladavine prava i normalizacije odnosa sa Prištinom.

U tom kontekstu, Srbija se poziva da dalje napreduje u implementaciji svih do sada postignutih dogovora sa Prištinom i doprinese postizanju sveobuhvatnog prvnoobavezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa sa Kosovom.

"Ovaj sporazum je hitan i ključan kako bi i Srbija i Kosovo napredovali na svom putu ka EU", stoji u izveštaju Komisije.

Dodaje se i da je Srbija ostala posvećena bilateralnim odnosima sa drugim zemljma iz regiona, ali i da su "odnosi sa Crnom Gorom bili obeležneni tenzijama".

Izveštaj Komisije konstatuje i da je usklađenost Srbije sa odlukama EU porasla sa 56 na 61 procenat, ali i ocenjuje da je u mnogim potezima Srbija "išla kontra" EU odlukama, navodi Tanjug.

Pravosuđe, korupcija, kriminal, politički uticaj

Evropska komisija u svom najnovijem Izveštaju o situaciji u Srbiji za period od juna 2020. godine do juna 2021. godine konstatuje "ograničen napredak" u oblastima reforme javne administracije, pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala i medija.

"Ustavna refotma je ponovo pokrenuta decembra 202. godine i planirano je da bude završena do kraja 2021", navodi se u izveštaju, u kome se Srbija poziva da obezbedi odgovarajuću zakonsku zaštitu od potencijalnog političkog uticaja na sudstvo, da radi na novoj Strategiji za borbu protiv korupcije i dostavi "uverljive rezultate" u oblasti efikasne istrage, procesuiranja i presuda za ozbiljne slučajeve organizovanog kriminala.

Sistem imenovanja sudija, i procene rada sudija i tužilaca, treba temeljno revidirati nakon usvajanja ustavnih amandmana, kako bi se omogućilo zapošljavanje i razvoj karijere u skladu sa zaslugama, budući da aktuelni zakonski okvir ne obezbeđuje dovoljno garancija protiv potencijalnog poliitčkog uticaja na pravosuđe", navodi se u dokumentu u koji je Euronews Srbija imao uvid. 

profimedia

 

I u oblasti borbe protiv korupcije navodi se da je zabeležen ograničen napredak, a dodaje se da je Grupa država za borbu protiv korupcije Saveta Evrope (GRECO) zaključila da su njene preporuke o Agenciji za sprečavanje korpucije primenjene na zadovoljavajuć način.

Navodi se da još nije usvojena nova strategija za borbu protiv korupcije i da je broj optužnica i prvostpenih presuda u slučajevima visoke korupcije dodatno opao u poređenju sa prethodnim godinama. 

"Srbija tek treba da usvoji novu antikorupcijsku strategiju, koju treba da prati i akcioni plan... Broj presuda u slučajevima visoke korupcije dodatno se smanjio u odnosu na prošlu godinu. Srbija treba da pojača napore u rešavanju ovih nedostataka i da unapredi prevenciju i borbu protiv korupcije", navodi EK.

U oblasti borbe protiv organizovanog kriminala se takođe navodi ograničen napredak i konstatuje se da Srbija tek treba da uspostavi ubedljiv rezultat efikasnih istraga, krivičnog gonjenja i konačnih presuda u ozbiljnim slučajevima organizovanog kriminala", navodi EWB. 

Međustranački dijalog, izbori i parlament

U nacrtu izveštaja o Srbiji, koji pokriva period od oktobra 2020. do oktobra 2021, naglašava se, između ostalog, da je u proteklih godinu dana održavan međupartijski dijalog o izbornim uslovima, ali da je "politička klima tokom izveštajnog perioda ostala polarizovana".

"Da bi proces bio uspešan, svi politički akteri moraju da se uključe konstruktivno i u dobroj veri i da primene mere identifikovane od strane kofasilitatora dijaloga iz Evropskog parlamenta i Parlamenta Srbije u septembru 2021 tokom međustranačkog dijaloga", stoji u izveštaju.

Na temu izbornog procesa, komisija je pozvala sve političke aktere da se angažuju u proces konstruktivno i u dobroj meri, kao i da se primene sve ključne reforme OEBS-ove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava značajno pre narednih izbora.

Tanjug/Rade Prelić

 

"Sve ključne preporuke treba da budu implementirane na inkluzivan i transparentan način, na bazi šireg političkog konsenzusa i dosta pre narednih izbora", stoji u dokumentu u koji je Euronews Srbija imao uvid. 

Kada je reč o funkcionisanju parlamenta, u nacrtu se naglašava smanjenje korišćenja hitnih procedura i usvajanje novog Kodeksa ponašanja narodnih poslanika. Međutim, "zapaljiv jezik protiv političkih protivnika i predstavnika drugih institucija koji iznose drugačije političke stvove nastavio je da se koristi tokom parlamentarnih debata". Takođe se navodi da je potrebno još napora da se uspostavi sistematska saradnja između Vlade i civilnog društva.

"Svi političkari treba da se bore protiv govora mržnje i da doprinesu političkom dijalogu o evroskim reformama, pogotovo kada je reč o fundamentalnim vrednostima demokratije i vladavine prava", navodi se u izveštaju, i dodaje da je novokreirano Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog iniciralo seriju dijaloga.

"Ipak, dalji napori su i dalje potrebni kako bi se obezbedila sistemska saradnja Vlade i civilnog društva. 

Povoljno okruženje za razvoj i finansiranje organizacija civilnog društva još uvek treba uspostaviti na terenu,a verbalni napadi na predstavnike civilnog društva su nastavljeni, uključujući i u parlamentu", navodi se u izveštaju. 

Sloboda izražavanja

Kada je reč o slobodi izražvanja, u nacrtu se ističe da je došlo  do ograničenog napretka usvajanjem i početkom primene ograničenog broja mera vezanih za Akcioni plan za sprovođenje Medijske strategije.

Međutim, kako se dodaje, verbalni napadi na novinare od strane visokih državnih funkcionera nastavili su se, a slučajevi pretnji i nasilja su i dalje zavrinjavajući. Konstatuje se da su se napadi na medije u parlamentu nastavili i nakon usvajanja novog Kodeksa ponašanja u decembru 2020.

Ekonomija 

Izveštaj EK  i ove godine daje pozitivne ocene kada je reč o ekonomskim pokazateljima u Srbiji uz konstataciju da je srpska privreda tokom krize izazvane pandemijom doživela tek "blagi pad" od jedan odsto u 2020. godini, a da je negativan uticaj krize ublažen "jakim privrednim rastom u vremenu pre pandemije kao i odgovarajućim fiskalnim i monetarnim merama podrške, kao i relativno kratkim rokom zatvaranja zemlje".

Navodi se i da nije bilo napretka u poglavljima koja se odnose na slobodu kretanja kapitala, finansijske usluge, zaštitu potrošača i zaštitu zdravlja.

Usklađenost sa evropskom spoljnom politikom

Kada je reč o spoljnim odnosima, navodi se da se sveobuhvatno gledano šabloni Srbije u usklađivanju sa evropskom spoljnom i bezbednosnom politikom nisu promenili. 

"Određeni broj poteza Srbije bio je u suprotnosti sa pozicijama EU u spoljnoj politici. Usklađenost sa spoljnom politikom EU bila je 56% u 2020, a porasla je na 61% do avgusta 2021.", navodi se u nacrtu.

Dodaje se i da je Srbija nastavila značajno da pomaže u upravljanju migratskom krizom, kroz planiranje, aktivnu i kontruktivnu ulogu i efikasnu saradnju sa komšijskim zemljama i zemljama članicama EU.  

Štiplija: Države članice će odlučiti

Urednik portala "European western Balkans" Nemanja Todorović Štiplija rekao je za Euronews Srbija da se u nacrtu sažetka izveštaja mogu videti pozitivne ocene za određene oblasti i da je otvaranje klastera preporučeno, ali da je na kraju presudna odluka džrava članica.

"Vidljivo je da je urađen važan posao, kako se navodi, u oblastima koje se tiču poglavlja iz klastera za koje postoji preporuka o otvaranju. Države članice će na kraju ipak gledati kriterijum politike i napredak u poglavljima 23 i 24 i na osnovu toga će odlučiti da li je spremna da otvori klastere"

Euronews Srbija

 

On je naveo da se kada je u pitanju borba protiv korupcije, zamera što nije usvojena nova Strategija za borbu protiv korupcije.

"Naglašava se da nije usvojena nova strategija za borbu protiv korupcije, što je mnogo važno, i ono što je još važnije, optužnice i prvostepene presude koje se tiču visoke korupcije javnih funkcionera su dodatno opale u odnosu na prethodne izveštaje", navodi Todorović Štiplija.

Predstavljanje izveštaja

Komesar Oliver Varhelji će Paket proširenja predstaviti na konferenciji za medije u 17.15, nakon što će ga izložiti poslanicima Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta, najavljeno je u Komisiji.

Evropski parlament je ranije najavio da će komesar za proširenje 19. oktobra od 15 časova na sastanku Spoljnopolitičkog odbora u Strazburu predstaviti Paket proširenja za 2021. godinu.

Paket proširenja koji sastavlja Evropska komisija obuhvata procenu stanja i reformi u zemljama u procesu pristupanja Uniji.

profimedia

 

Paket uključuje i pojedinačne izveštaje za zemlje Zapadnog Balkana i Tursku koje su u različitim stadijumima pristupanja EU.

Paket proširenja se objavljuje jednom godišnje i predstavlja najznačajniji dokument kojim se ukazuje na stanje u svim oblastima, procenjuje ispunjavanje ekonomskih i političkih kriterijuma i daju preporuke za dalje reforme zemalja na puta ka članstvu u EU.

Vučić: Bolji izveštaj

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da možemo očekivati bolji Izveštaj Evropske komisije o napretku Srbije.

Vučić je odgovarajući na pitanje novinara u Aleksincu da li može unapred da prokomentariše Izveštaj Evropske komisije koji će biti predstavljen danas popodne, kazao da i ono što zna ne sme da govori unapred.

"I to što znam ne smem da govorim pošto će popodne biti konferencija za novinare Ane Brnabić i Emanuela Žiofrea. Bolji je izveštaj, to je sve što mogu da vam kažem unapred", kazao je Vučić.

Dodao je da sve što bi dalje ulazio, ne bi bilo fer.

Komentari (0)

Srbija