Slučaj "Zvučni top" - od dezinformacije do međunarodne afere: Koja je zapravo cena lažnih vesti?

Slučaj vojnog analitičara Aleksandra Radića i navodne upotrebe "zvučnog topa" tokom protesta u Beogradu izazvao je burne reakcije javnosti i otvorio pitanje odgovornosti za širenje lažnih vesti. U fokusu istrage Višeg javnog tužilaštva našlo se pokretanje priče koja je, uprkos demantijima struke, postala dominantan narativ, ne samo u domaćim okvirima, već i u izveštajima Evropskog parlamenta.

Milan Antonijević je u razgovoru za Euronews Srbija naglasio da su informacije u medijima često plasirane s jasnim ciljem dezinformisanja javnosti. Prema njegovim rečima, priča o zvučnom topu je planski izašla iz okvira naše zemlje kako bi postala tema međunarodnih rasprava.

"Treba da se vratimo na istinitost i činjenice, na pitanja koja zaista zaslužuju pažnju. Ovo je apel svima: dezinformisanje i vođenje kampanja koje uznemiravaju javnost neće se tolerisati", poručio je Antonijević, ukazujući na to da su posledice ovakvih afera dalekosežne i da utiču čak i na narušene odnose unutar porodica.

On je objasnio da je narativ svesno menjan - od tvrdnji o NATO topu, preko ruskog infrazvuka, pa sve do "Vortex uređaja". Iako su piloti Vojske Srbije i drugi eksperti jasno rekli da takvo oružje nije upotrebljeno, insistiranje na tom scenariju ukazuje na opasnu fazu u kojoj se politički ciljevi stavljaju iznad zakona. Antonijević podseća na Zakon o zabrani diskriminacije, ističući da je svaki progon po političkom osnovu nedozvoljen, dok se u medijima često viđa dehumanizacija neistomišljenika.

"Nadam se profesionalnoj istrazi kako bismo konačno saznali kako je ova afera pravljena i koliku je štetu nanela Srbiji", kazao je.

Operativno delovanje ili politički aktivizam?

Aleksandar Lukić sa Instituta za političke studije postavio je ključno pitanje: kako je moguće da jedan vojni analitičar ubedi toliko urednika i medija u očiglednu neistinu? On sugeriše da istraga treba da utvrdi da li je reč o izolovanom incidentu ili o koordinisanoj operaciji.

"Pravo pitanje je da li je taj čovek imao prepisku samo sa medijima i političarima, ili je bio u kontaktu sa određenim službama? Da li je on to smislio ili je samo sprovodio nalog kao operativac i dezinformator?", upitao je Lukić, dodajući da su to pitanja na koja tužilaštvo mora dati odgovor.

Euronews Srbija

 

Lukić objašnjava fenomen verovanja u lažne vesti kroz prizmu političkih predrasuda. Prema njegovom mišljenju, ljudi često ne traže dokaze ako se neka informacija uklapa u njihovu a priori sliku o nekome kao o "negativcu".

"Za veru ne trebaju dokazi. Mi zapravo treba da postavimo pitanje: ne zašto neko veruje u nešto, nego kako zna da je to istina?", ističe on.

Povratak poverenja u institucije

Analizirajući same snimke sa protesta, Lukić je primetio da se ljudi nisu povlačili u haosu, što bi bio logičan scenario da je zaista korišćeno zvučno oružje, već su se razdvajali na pravilan način koji ne ukazuje na upotrebu takve sile. Cilj ovakvih narativa bio je, kako ocenjuje, svesno insistiranje na napadima vlasti na sopstveni narod, bez ikakvih materijalnih dokaza.

Euronews Srbija

Sagovornici su zaključili da je od presudnog značaja povratak poverenja u institucije koje štite bezbednost i ekonomiju. Antonijević je povukao paralelu sa međunarodnim odnosima, ističući da, ako Srbija može graditi strateški dijalog sa zemljama s kojima je imala tešku prošlost, poput SAD, onda mora biti sposobna i za unutrašnji dijalog o nacionalnim interesima. 

Kompletan razgovor sa našim sagovornicima pogledajte u snimku na početku teksta