Politika

Vujić: Novi Zakon o Pravosudnoj akademiji je korak unapred u reformi pravosuđa

Komentari
Vujić: Novi Zakon o Pravosudnoj akademiji je korak unapred u reformi pravosuđa
Vujić: Novi Zakon o Pravosudnoj akademiji je korak unapred u reformi pravosuđa - Copyright Tanjug/Amir Hamzagić

veličina teksta

Aa Aa

Ministar pravde Nenad Vujić izjavio je danas da je Zakon o Pravosudnoj akademiji, čiji predlog je ušao u skupštinsku proceduru, korak unapred u reformi pravosuđa, kojim se unapređuje institucionalni okvir Akademije i jasno definiše uloga i odnos Akademije sa Visokim savetom sudstva (VŠ) i Visokim savetom tužilaštva (VST).

Vujić je za Tanjug rekao da je Predlog zakona o Pravosudnoj akademiji dobio pozitivno mišljenje Venecijanske komisije o usklađenosti sa standardima Saveta Evrope i sa preporukama Evropske unije, odnosno, sa obavezama koje Srbija ima iz Poglavlja 23, a to je da Akademija postane "tačka ulaska u pravosuđe".

Zakonom se, kako je objasnio Vujić, jasno definiše njena uloga i odnos sa pravosudnim savetima, odnosno njihova nadzorna funkcija nad stručnim radom Akademije.

"Novi zakon o Pravosudnoj akademiji donosi nam i novu strukturu Upravnog odbora (UO), koji će imati 11 članova, od kojih su devet sudije i tužioci. Pet sudija bira VSS, a četiri tužioca bira VST. Dva predstavnika u UO biraće Vlada, od kojih jedan treba da bude iz reda zaposlenih, a jedan profesor Pravnog fakulteta ili naučni saradnik u institutima koji se bave pravosuđem", naveo je ministar pravde ukazujući da kompozicija Upravnog odbora govori da je reč o nezavisnoj instituciji kakva je Akademija.

Naglasio je da će ključnu ulogu u stručnim obukama imati Programski savet, koji čini 17 članova, 15 sudija i tužilaca, predstavnika sudske i tužilačke administracije, a koje takođe biraju VST i VŠ, čiji predstavnici su takođe članovi Programskog saveta.

"Na taj način, veza između Akademije i oba saveta je dodatno ojačana. Takođe je jasno definisana uloga saveta kada govorimo o nadzornoj funkciji nad radom Akademije", ocenio je Vujić.

Druga novina u ovom zakonu je uvođenje prethodne obuke, koja, kako je objasnio, omogućava da kandidati za sudije i tužioce prođu prethodnu obuku, kako bi se spremili za te funkcije.

Na Akademiji će se, prema njegovim rečima, sprovoditi dve osnovne obuke, prethodna obuka, koja je predviđena za buduće nosioce funkcija i stalna obuka sudija i tužilaca.

Vujić je objasnio i da je program prethodne obuke podeljen na četiri potprograma u zavisnosti od onoga koliko iskustva kandidat ima posle pravosudnog ispita.

"Kandidati koji imaju između nula i dve godine radnog iskustva posle položenog pravosudnog ispita prolaziće program od 24 meseca, koji se odvija u sudovima i tužilaštvima. Kandidati koji imaju između dve i četiri godine, prolaziće obuku od godinu dana. Takođe, kandidati koji imaju od četiri do šest godina prolaziće obuku od šest meseci, kandidati koji imaju iskustva posle pravosudnog ispita više od šest godina, imaće obuku od tri meseca", precizirao je Vujić.

Tanjug/Amir Hamzagić

 

Cilj te obuke, kako je naveo ministar pravde, jeste da se kandidati spreme za funkciju sudije ili tužioca, da prođu kroz odredbe o pravu Evropske unije, praksu Evropskog suda za ljudska prava, da steknu znanje kada je reč o upotrebi novih tehnologija, kao i ona znanja koja su neophodna kako bi unapredili pravosuđe i kako bi ono postalo dostupnije građanima.

Vujić je dodao da se u sklopu tog programa kandidati uče veštinama upravljanja postupkom i stiču znanja koja nisu dobili tokom redovnog školovanja, zbog čega ova obuka predstavlja praksu i praktičnu pripremu.

Sa druge strane, kako je dodao, program stalne obuke pruža sudijama i tužiocima kontinuiranu obuku, s obzirom na promene u pravosuđu i uvođenje novih tehnologija.

Vujić je najavio da Ministarstvo pravde planira da uđe u proces digitalizacije pravosuđa, zbog čega je neophodno da sudije, tužioci, sudijska i tužilačka administracija, sudijski i tužilački pomoćnici budu spremni za upotrebu tih novih tehnologija u pravosuđu.

Program kontinuirane obuke za sudije i tužioce može biti dobrovoljan, ali i obavezan, objasnio je Vujić i dodao da VSS i VST odlučuju da li će neki program biti obavezan, kao što može i zakonom biti propisana specijalistička obuka, što je slučaj kod Zakona o maloletnicima gde je obavezno da sudije prođu obuku kako bi postupali u takvim predmetima, koju obuku organizuje Akademija.

Pored toga, kako je naveo, predviđene su obuke i za zaposlene u sudskoj i tužilačkoj administraciji, kao i za sudijske i tužilačke pomoćnike i pripravnike.

Novi Zakon o Pravosudnoj akademiji predviđa tri organa Akademije, odnosno Upravni odbor koji ima rukovodeću funkciju, direktora Akademije, koji rukovodi operativno Akademijom i Programski savet, čija je uloga ojačana, a koji je zadužen za praćenje programa, pripreme programa, obezbeđivanja realizacije programa, praćenja stručnog rada mentora i predavača na Akademiji.

Programski savet čini veći broj članova u odnosu na Upravni odbor, jer su, kako je naglasio Vujić, programske aktivnosti ključne u Akademiji.

Ukazao je da su za sva bitna pitanja, odnosno izbor komisije za prijemni ispit, komisije za završni ispit u programu prethodne obuke, uključeni i VSS i VST, čije učešće je bitno, jer kandidati nakon programa dobijaju uverenje, odnosno sertifikat o stručnosti i osposobljenosti.

Govoreći o implementaciji novog zakona, Vujić je napomenuo da bi zakon trebalo da stupi na snagu 1. marta 2027. godine, a da će puna primena krenuti 1. januara 2030. godine, jer je neophodno pripremiti programe, prijemne ispite za programe, kao i usvojanje određenih podzakonskih akata, što iziskuje određeni period.

On je dodao da će svi koji su završili početnu obuku, ili su sada na početnoj obuci, smatrati da su stručni i osposobljeni, što važi i za kandidate za tužioce i sudije koji su položili test koji organizuju VST i VSS, a koji rezultati će važiti kao stečena prava.

"Od 1. marta 2027. do 1. januara 2030. biće jedan paralelni sistem gde ćemo imati i programe prethodne obuke u ove četiri kategorije, ali isto tako postojaće još mogućnost da lica polažu test kod VSS, odnosno VST", objasnio je Vujić dodajući da sudijski i tužilački pomoćnici, koji budu u radnom odnosu 1. januara 2027. godine, imaju pravo da i posle 1. januara 2030. godine biraju da li hoće da polažu program prethodne obuke ili test kod VSS odnosno VST.

U skupštinsku proceduru su ušli i predlozi izmena Zakona o sudijama i Zakona o javnom tužilaštvu, koji se, prema rečima ministra, u nekoliko odredbi usklađuju sa novim Zakonom o Pravosudnoj akademiji.

 

Komentari (0)

Srbija