Petrovačka cesta, 31 godinu kasnije: Kultura sećanja kao obaveza prema budućim generacijama
Komentari
Navršava se 31 godina od avio-napada hrvatske avijacije na srpsku izbegličku kolonu na Petrovačkoj cesti, u kojem su tokom akcije "Oluja" stradali civili, a tim povodom danas će u Janjili kod Bosanskog Petrovca biti održan komemorativni skup. Govoreći o kulturi sećanja, novinar i urednik lista "Politika" Marko Lakić rekao je da zločin predstavlja deo kontinuiteta zločina, a bivša potpredsednica Vlade Srbije, Zorana Mihajlović je rekla da je srpski narod danas podigoao glavu.
Komentarišući prethodne dane, Lakić je ocenio da Hrvati slave ishod koji su želeli, navodeći da su, prema njegovim rečima, dobili avnojevsku Hrvatsku bez Srba, zbog čega, kako tvrdi, taj događaj obeležavaju s velikom euforijom.
Lakić je ocenio da problem ne predstavljaju samo 'Oluja' i Petrovačka cesta, već da je, prema njegovim rečima, reč o kontinuitetu koji traje još od 1914. godine, navodeći da su pripadnici 42. domobranske divizije i 25. zagrebačke pukovnije tada u Mačvi ubijali Srbe.
"Tada se pričalo, kažu: 'Nije strašan Švaba, strašan je Švaba koji priča naški'", rekao je Lakić.
Dodao je da je problem u tome što su Srbi, prema njegovim rečima, dali državnost Hrvatima, a da im je to, kako tvrdi, vraćeno genocidom 1941. godine, koji su, kako je naveo, oprostili 1945. godine.
Euronews Srbija
"I onda se ponovilo sve to isto '91. godine", rekao je Lakić.
Lakić je ocenio da su to "mnogo teške priče” i dodao da mi ne možemo da utičemo na to da li će Hrvati slaviti ili ne. Međutim, istakao je da problem vidi u, kako tvrdi, koketiranju sa ustaštvom i nacizmom.
Govoreći o tome, Lakić je naveo da problem vidi u, kako tvrdi, koketiranju sa ustaštvom, pomenuvši Marka Škeju i dodajući da je razgovarao i sa ljudima koji su bili pripadnici HOS-a, za koji je rekao da je predstavljao ekstremno desničarsku jedinicu koja je počinila brojne zločine. Prema njegovim rečima, čak su i neki od njih pokazivali više poštovanja prema Srbima nego pojedinci danas.
Kako kaže, smatra da je, kako vreme prolazi, naša frustracija je sve veća.
"Očekivali smo da će neko i s druge strane reći: 'Ljudi, nije to baš tako. Hajde da sazremo kao društvo.' Srbi su, po mom mišljenju, mnogo zadužili Hrvate, a oni su nam to vratili na taj način. Ono što mene posebno frustrira jeste bojazan da će se i moja deca jednog dana baviti istim tim temama. Tu nema kraja i nema pogleda u budućnost", podvukao je on.
Mihajlović: Srpski narod je danas podigao glavu
Zorana Mihajlović ocenila je da je srpski narod najviše stradao u proteklih više od 100 godina i da je to, kako je rekla, obeležilo čitav taj period. Dodala je da su, prema njenim rečima, Srbi stradali od ustaša, komunista, kao i u ratovima koji su se vodili na prostoru bivše Jugoslavije.
"Uopšte više nije pitanje da li će Hrvatska da prizna ili ne prizna da li je proterala sa teritorije cele Republike Hrvatske preko 450 hiljada Srba - to mi sve znamo. Mnogo je važna jedna druga stvar, a to je da je Srbija od 2015. godine počela da obeležava sve situacije, sve događaje koji su doveli do stradanja Srba", rekla je Mihajlović.
Ona je rekla da je danas srpski narod podigao glavu. To je, kako je navela, ono što dodatno utiče na reakcije koje, prema njenim rečima, vidimo iz Republike Hrvatske Bosne i Hercegovine, Crne Gore i tako dalje.
Euronews Srbija
Dodala je da, prema njenom mišljenju, nije važno kako se prema tim događajima odnose Hrvatska ili Evropska unija, već da je najvažnije da Srbija neguje kulturu sećanja, jača kao država i društvo i ne zaboravi stradanja Srba u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Ona je podvukla da je najvažnije kakvi su Srbija i srpski narod danas i kakvi žele da budu u budućnosti - snažni, moderni i razvijeni, ali i da ne zaborave stradanja Srba u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, kako bi sačuvali kulturu sećanja za buduće generacije.
Lakić je rekao da je potomak dalmatinskih Srba i da, iako je rođen i odrastao u Beogradu, svoj identitet duboko vezuje za Dalmaciju.
Naveo je da njegova porodica na tom prostoru živi još od 16. veka, postavljajući pitanje istorijske odgovornosti za proterivanje stanovništva i ističući da je važno utvrditi ko je koga proterivao kroz istoriju.
Euronews Srbija
"I sada, moj deda, pradeda, moja familija, tamo su se doselili negde 1500. godine, jesu li oni koga okupirali? Jesu li okupirali svoje ili su njih proterali iz centra Zadra, pa su morali da beže prema Benkovcu?", pitao je Lakić.
Kompletan razgovor pogledajte u video klipu na početku teksta
Komentari (0)