Politika

23 godine od zločina u Goraždevcu: Ubijeni dvojica dečaka, četvoro ranjeno, niko nije odgovarao

Komentari
23 godine od zločina u Goraždevcu: Ubijeni dvojica dečaka, četvoro ranjeno, niko nije odgovarao
23 godine od zločina u Goraždevcu: Ubijeni dvojica dečaka, četvoro ranjeno, niko nije odgovarao - Copyright Euronews/Anđelka Ćup

veličina teksta

Aa Aa

Navršile su se 23 godine od zločina u Goraždevcu, na Kosovu i Metohiji, kada su na srpsku decu koja su se kupala u Bistrici nepoznati napadači otvorili rafalnu paljbu. Ubijena su dvojica dečaka, Ivan Jovović i Pantelija Dakić, a četvoro dece je ranjeno. Za ovaj zločin niko nije odgovarao. Međunarodna misija EULEX obustavila je istragu 2011. godine, kako su naveli, zbog nedostatka dokaza.

Kancelarija za Kosovo i Metohiju saopštila je danas, povodom 23. godišnjice ubistva Ivana Jovovića (19) i Pantelije Dakića (12) u Goraždevcu, da bol zbog tog zločina ne bledi i da njegovi počinioci, uprkos godinama koje su prošle, još nisu odgovarali.

"Dvadest i tri godine kasnije, bol zbog zločina u Goraždevcu ne bledi. Ostaje upisan u pamćenje srpskog naroda kao jedno od najtežih stradanja Srba nakon 1999. godine i dolaska međunarodnih snaga na Kosovo i Metohiju", navodi se u saopštenju Kancelarije.

U saopštenju se podseća da su Jovović i Dakić ubijeni 13. avgusta 2003. godine na obali Bistrice, dok je još četvoro srpske dece ranjeno.

"Umesto bezbrižnog detinjstva, poneli su trajne posledice jednog zločina čiji izvršioci, uprkos godinama koje su prošle, nisu odgovarali", navodi Kancelarija za KiM.

Kancelarija je istakla i da se i danas nastavljaju tenzije i pritisci na Srbe na Kosovu i Metohiji.

"Svaki novi napad, svaka duga cev upućena prema srpskom narodu i svako prećutkivanje nasilja podsećaju da istinski mir ne može da postoji tamo gde za naš narod nema zaštite, niti pozivanja na odgovornost onih koji su zločine nad srpskim narodom vršili", navodi se u saopštenju.

Dodaje se da je obaveza da se pamte Jovović i Dakić, kao i da se ne zaborave ranjena deca iz Goraždevca i da njihove porodice ne ostanu same sa svojim bolom.

"Njihov život i njihovo sećanje jači su od onih koji decenijama žele da strahom i silom proteraju Srbe sa njihovih vekovnih ognjišta", navodi Kancelarija.

Kako se navodi, "najveći odgovor onima koji su želeli da srpsko ime nestane jeste da ono i dalje živi u porodicama, u deci i u istrajnosti naroda koji nije pristao da zaboravi svoje žrtve".

Tog 13. avgusta 2003. pucano je na grupu srpske dece i mladih na improvizovanoj plaži na reci Bistrici koja protiče kroz selo, kako se smatra, iz pravca albanskog sela Zahač, a po podacima UNMIK-a ispaljeno je 87 metaka.

Ubijeni su Ivan Jovović (18) i Pantelija Dakić (12). Jovović je ubijen tokom napada, dok je Dakić preminuo kasnije u bolnici.

Istovremeno, ranjeni su Đorde Ugrenović (20), Bogdan Bukumirić (14), Marko Bogićević (12) i Dragana Srbljak (13).

Teže su povređeni Marko Bogićević i Bogdan Bukumirić, dok su rane Dragane Srbljak i Đorđa Ugrenovića bile nešto lakše.

Bile su velike vrućine, pa se grupa mladih Srba iz Goraždevca, njih dvadesetosmoro, našla na improvizovanoj plaži na Bistrici ili u reci.

Po napadu, istražitelji UNMIK-a saopštili su da je nepoznat broj lica otvorio rafalnu vatru iz "kalašnjikova" na grupu dece i mladih Srba iz Goraždevca, pri čemu je ispaljeno 87 metaka.

Kasnije su se pojavila tumačenja da je do napada odnosno ubistava došlo zbog najave povratka oko 200 prethodno izbeglih Srba u rejon Peći.

Pošto se teroristički napad dogodio, zločin u Goraždevcu osudili su zvanično ondašnji čelnici UNMIK-a i KFOR-a, predstavnici Evropske unije, kao i Sjedinjenih Američkih Država, Francuske, Rusije, čak i predstavnici privremenih vlasti u Prištini.

Vlasti Srbije zatražile su zasedanje Saveta bezbednosti OUN.

Predstavnici policije UNMIK-a izjavili su tada da će "prevrnuti svaki kamen" kako bi ubica ili ubice bili pronađeni. Raspisana je nagrada od milion evra za informaciju o zločinu.

Saslušao je do 75 svedoka, pretreseno približno stotinu kuća, od strane policije UNMIK-a ili KFOR-a.

Istraga međutim, zvanično, nije donela rezultate.

Euleks je 2010. godine, i formalno, obustavio dalju istragu, uz napomenu da istraga može biti ponovo otvorena, kako je rečeno u svakom trenutku, ukoliko se pojave nove informacije.

Institucije vlasti u Prištini, od istrage su, zvanično, odustale 2015. godine.

Prema popisu iz 1981. u Goraždevcu je bilo nastanjeno 1.440 lica. Među njima 72 odsto su bili Srbi. Po rezultatima popisa iz 2011. godine u Goraždevcu je živelo 570 osoba, od kojih Srba 255, dakle 44 odsto.

Srbi Goraždevca u više navrata su bili žrtve napada, ne samo avgusta 2003. Spomenik žrtvama terorističkog napada avgusta 2003. takođe je bio meta vandalizma.

Komentari (0)

Srbija