Šta donosi konstituisanje parlamenta: Rok od 90 dana, izbor predsednika Skupštine i pitanje odgovornosti za incident
Komentari
Konstitutivna sednica Skupštine Srbije nije samo formalni početak rada novog saziva parlamenta, već i trenutak u kojem izborna volja građana dobija institucionalni oblik, dok istovremeno počinju da teku važni ustavni rokovi. Izbor novog predsednika parlamenta posebno je značajan jer će ta osoba privremeno obavljati i funkciju predsednika Republike, a prema oceni ustavnog pravnika Miroslava Đorđevića, neophodno je da se predsednički izbori raspišu što pre.
Istovremeno, atmosfera ispred Skupštine, obeležena zvižducima i incidentom u kojem je Lidija Vukićević polivena jogurtom, otvorila je pitanje odgovornosti policije i postupanja nadležnih institucija. Govoreći o značaju današnje sednice, ustavni pravnik Miroslav Đorđević ocenio je da je reč o važnom trenutku i sa ustavnopravnog i sa političkog stanovišta, jer se izborni rezultati sada pretvaraju u institucionalni okvir.
"Danas nije samo reč o nekakvoj ceremoniji ili protokolu. Danas dolazi do suštinskog prevođenja volje birača u institucionalne okvire. Ono što je pokazano na izborima danas poprima svoj institucionalni vid“, rekao je Đorđević.
On je ukazao na to da se Srbija nalazi u specifičnom periodu, budući da su i prethodni saziv parlamenta i Vlada u tehničkom mandatu, dok funkciju predsednika Republike privremeno obavlja predsednik Narodne skupštine.
Euronews Srbija
Prema njegovim rečima, konstituisanjem novog saziva završava se jedna faza institucionalne tranzicije, a važno je da se kontinuitet državnih funkcija obezbedi bez ustavnopravnih nedoumica. Đorđević smatra da bi novi saziv parlamenta trebalo da donese i drugačiju političku kulturu, uz više međusobnog uvažavanja i prostora za različita mišljenja.
"Narodna skupština je predstavništvo političkog mišljenja svih građana. U njoj ne treba da vlada jednoumlje, već pluralizam mišljenja. Nadam se da ćemo to videti i u ovom sazivu Narodne skupštine", istakao je on.
Podela funkcija u odborima i položaj parlamentarne manjine
Jedno od pitanja koje je prethodilo konstitutivnoj sednici odnosi se na raspodelu mesta u skupštinskim odborima i mogućnost da predstavnici opozicije preuzmu njihove rukovodeće pozicije.
Đorđević je objasnio da ne postoji izričita ustavnopravna obaveza da određeni broj predsedničkih mesta u odborima pripadne opoziciji, ali da postoji praksa koja se razvijala prethodnih decenija i koja podrazumeva uključivanje predstavnika parlamentarne manjine u rad tih tela. Kako je naveo, Poslovnik predviđa proporcionalnu zastupljenost poslaničkih grupa u odborima, dok pitanje njihovog rukovođenja ostavlja prostor za politički dogovor.
Osvrćući se na izjave predstavnika Studentske liste Aleksandra Čupića, koji je govorio o mogućnosti da se kandidati za predsednike odbora biraju na osnovu stručnosti, Đorđević je ocenio da takav pristup načelno nije sporan, ali da ostaje pitanje kako će se primeniti u praksi.
"Princip demokratije nije samo vladavina većine, već vladavina većine uz uvažavanje prava manjine i omogućavanje manjini da se i ona na neki način iskaže", rekao je Đorđević.
Dodao je da bi bilo poželjno da na čelu skupštinskih odbora budu ljudi koji imaju odgovarajuću stručnost za oblasti kojima se bave, ali i da nova većina pokaže spremnost da uvaži potrebu za učešćem parlamentarne manjine.
Novi predsednik Skupštine preuzima i važnu ustavnu funkciju
Izbor predsednika Narodne skupštine ima poseban značaj i zbog činjenice da ta osoba privremeno zamenjuje predsednika Republike. Đorđević je podsetio da predsednik parlamenta ima značajna ovlašćenja: predstavlja Skupštinu, predlaže dnevni red, rukovodi sednicama i koordinira rad skupštinskih odbora.
Zbog toga smatra da bi na tu funkciju trebalo da bude izabrana osoba koja će voditi računa o interesima svih poslanika, bez obzira na njihovu političku pripadnost. Posebno je upozorio na rok od 90 dana tokom kojeg predsednik Narodne skupštine može da zamenjuje predsednika Republike, navodeći da taj rok ne počinje da teče ispočetka izborom novog predsednika parlamenta.
Podsetio je da je prethodni predsednik Republike Aleksandar Vučić podneo ostavku 27. septembra, od kada je počeo da teče rok za izbor novog šefa države.
"Mi polako ulazimo u nešto što bismo mogli nazvati cajtnotom. Izuzetno je važno da ko god bude izabran za predsednika Narodne skupštine što pre raspiše predsedničke izbore", upozorio je Đorđević.
On je naveo da postoji više tumačenja o krajnjim rokovima, a jedno od njih je da bi predsednički izbori trebalo da budu održani 27. decembra, uz raspisivanje 27. novembra. Ipak, smatra da bi bilo bolje da se izbori raspišu ranije, kako se ne bi čekale poslednje mogućnosti predviđene ustavnim i zakonskim rokovima. Đorđević je objasnio i da bi eventualna situacija u kojoj bi novi saziv Skupštine potvrdio mandate, ali ne bi izabrao novog predsednika parlamenta, otvorila dodatne ustavnopravne dileme.
Prema njegovom tumačenju, u takvom slučaju bilo bi potrebno razmotriti pitanje kontinuiteta funkcije predsednika parlamenta, zbog čega smatra da bi izbor novog predsednika trebalo obaviti bez odlaganja.
Incident ispred Skupštine otvorio pitanje odgovornosti policije
Pored ustavnopravnih pitanja, pažnju javnosti privukla je i atmosfera ispred parlamenta, gde su pojedini kandidati za poslanike dočekani zvižducima, dok je Lidija Vukićević, kandidatkinja liste "Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija", polivena jogurtom prilikom ulaska u zgradu Skupštine.
Komentarišući događaje, medijski konsultant Nikola Tomić ocenio za Euronews Srbija je da je postojala mogućnost da dođe do incidenata, posebno nakon poziva na okupljanje građana ispred parlamenta. On je rekao da ga je iznenadilo što na ulazu u Skupštinu nije bilo zaštitnih ograda i što je građanima bio omogućen pristup samom ulazu u zgradu.
"Mislio sam da postoji šansa da će opozicioni poslanici ići na sporedne ulaze, ali to bi, na neki način, bilo kao da se šunjaju u Skupštinu, na svoje radno mesto, na koje su izabrani glasovima građana", rekao je Tomić.
Euronews Srbija
Ipak, naglasio je da odgovornost za sam čin nasilja ne sme biti zanemarena.
"To ne znači da treba da oslobađamo odgovornosti one koji su činili nasilje. Oni treba da odgovaraju, ali zaista se postavlja pitanje šta radi policija i da li mi sada nemamo državu ili imamo neke paradržavne sisteme“, naveo je on.
Tomić je ukazao i na to da Vlada u tehničkom mandatu, kako je ocenio, nije dovoljno prisutna u javnosti kada je reč o drugim problemima koji opterećuju građane, a da bi postupanje policije tokom današnjeg događaja trebalo detaljno ispitati.
Zoranić: Odgovornost je i na policiji, ne samo na okupljenima
Politički analitičar Emil Zoranić ocenio je da se odgovornost za incidente ne može automatski pripisati Studentskoj listi, koja, kako je naveo, još nije preuzela vlast.
Euronews Srbija
Prema njegovim rečima, odgovornost za bezbednost građana na javnim okupljanjima snosi i Ministarstvo unutrašnjih poslova, odnosno institucije koje su zadužene za postupanje policije.
"Nije normalno da bi se bilo ko polivao jogurtom. Treba naći ko je to uradio i procesuirati ga, ali to svakako treba i osuditi", rekao je Zoranić.
On je ocenio da je policija trebalo da obezbedi prostor ispred parlamenta i spreči situacije u kojima bi moglo da dođe do ugrožavanja bezbednosti. Zoranić smatra da se događaji ispred Skupštine koriste za stvaranje slike o mogućoj destabilizaciji pre nego što je novi saziv parlamenta uopšte počeo da radi.
Tomić se delimično saglasio sa njegovom ocenom da postoje pitanja o organizaciji i postupanju nadležnih službi, ali je naglasio da ne bi mogao da tvrdi da su incidenti bili unapred režirani.
Posebno je ukazao na pitanje postupanja policije i mogućih naloga koje je dobila tokom okupljanja.
"Bilo bi zaista zanimljivo videti da li je neko i ko naredio policiji da ne reaguje i da to bude obuhvaćeno eventualnim predistražnim postupkom", zaključio je Tomić.
Detaljnije pogledajte u videu u tekstu.
Bonus video:
Komentari (0)