Fokus

Grad čuda u kojem dronovi dostavljaju hranu, a neboderi nadmašuju Njujork: Tramp stiže u kinesku Silicijumsku dolinu

Komentari
Grad čuda u kojem dronovi dostavljaju hranu, a neboderi nadmašuju Njujork: Tramp stiže u kinesku Silicijumsku dolinu
Grad čuda u kojem dronovi dostavljaju hranu, a neboderi nadmašuju Njujork: Tramp stiže u kinesku Silicijumsku dolinu - Copyright Unsplash/Wilson Fang

veličina teksta

Aa Aa

Najznačajnija kineska tehnološka metropola ima više milijardera nego bilo koji drugi grad na svetu, osim Njujorka. A ove nedelje posetiće je najpoznatiji milijarder iz Njujorka. Donald Tramp će postati prvi aktuelni američki predsednik koji će sleteti u Šenžen, gde će prisustvovati samitu APEC-a. Kineski lider Si Đinping tom prilikom predstaviće ovaj urbani mikrokosmos moderne kineske priče: vrhunsko planiranje, snažan tehnološki napredak i brzo stvaranje bogatstva.

Tamo, na samo nekoliko koraka od Hongkonga, Tramp će pronaći kineski odgovor na Silicijumsku dolinu – futuristički grad u kojem žive i rade tehnološki preduzetnici, u kojem dronovi dostavljaju hranu i u kojem se nalazi najbrži superkompjuter na svetu, prenosi CNN.

Upravo iz ovog grada potekla su mnoga tehnološka dostignuća koja su doprinela sukobu Trampa i Sija oko pristupa sirovinama, naprednim čipovima i unosnim tržištima. (Krhko primirje u trgovinskom ratu između dve najveće svetske ekonomije ističe u januaru.)

Šenžen takođe ubrzano postaje jedna od najpopularnijih kineskih destinacija za strane turiste.

Ako razgovarate sa bilo kojim od 18 miliona stanovnika Šenžena, ponosno će vam reći da je to "grad čuda".

Izgrađen na močvarnom području obraslom mangrovama za samo četiri decenije, ovaj blistavi grad ima više nebodera od Njujorka i približno tri puta više nego Čikago, prema podacima Saveta za vertikalni urbanizam.

Jedan od ovih džinovskih objekata podseća na vrh bambusovog izdanka, dok drugi izgleda poput presavijenog metalnog lista. Grad se može pohvaliti i petom najvišom zgradom na svetu – finansijskim centrom Ping An.

Dok šetate njegovim ulicama, imate osećaj da je sve potpuno novo. Električni taksiji bez vozača nečujno klize ulicama, dok dronovi lete unaokolo i dostavljaju tople obroke i ledenu kafu. Kristalne kugle vise sa drveća pored puteva, prikupljaju solarnu energiju i noću osvetljavaju ulice.

Čak su i nazivi ulica i parkova veoma zanimljivi: Park talenata, Ulica startapova, Vrt znanja, kao i brojne ulice nazvane po poznatim kineskim naučnicima.

Unsplash/- Kenny

 

U brojnim elegantno uređenim kafićima mladi ljudi – prosečna starost stanovnika grada iznosi samo 32 godine – ozbiljno razgovaraju o načinima da zarade više novca, dok uglađeni roditelji srednjih godina raspravljaju o tome gde bi trebalo da pošalju decu na školovanje u inostranstvu.

Od zabačene oblasti do megagrada

Pre pedeset godina – otprilike u vreme kada je ambiciozni mladi Tramp sklapao svoj prvi posao sa nekretninama na Menhetnu – ovaj grad praktično nije postojao.

Na tom mestu nalazila se ekonomski nerazvijena oblast okružena poljoprivrednim zemljištem, gde su se porodice borile da obezbede dovoljno hrane. Preko vode nalazio se mnogo bogatiji grad – britanski Hongkong.

Prema dokumentarnom filmu o Šenženu koji je državna televizija CCTV objavila 2019. godine, poljoprivrednik koji bi držao više od tri patke bio bi osuđen kao neko ko "ide kapitalističkim putem".

Tadašnji kineski vrhovni lider Deng Sjaoping očajnički je želeo da liberalizuje ekonomiju svoje izolovane i siromašne zemlje, koja se još oporavljala od desetogodišnje traume Kulturne revolucije.

Upravo je Sijev otac, Si Džongsjun, tadašnji guverner provincije Guangdong, kojoj pripada i Šenžen, predložio Dengu da nekoliko gradova na južnoj kineskoj obali iskoristi za eksperimente sa tržišnom ekonomijom i privlačenje stranog kapitala.

Šenžen je izabran zbog blizine Hongkonga, od kojeg je trebalo da preuzme znanja o savremenim poslovnim praksama.

Vlada je ponudila finansijske podsticaje najtalentovanijim ljudima kako bi ih privukla da dođu i rade u gradu. Među njima su bili i baba i deda Čen Dajjao, koji su u Šenžen stigli 1983. godine.

Tada im se Šenžen činio "prilično zapuštenim", rekla je za CNN ova 33-godišnja univerzitetska profesorka. Međutim, nisu bili jedini koji su prihvatili poziv ovog eksperimentalnog centra tržišne ekonomije.

Četiri godine kasnije, bivši inženjer Narodnooslobodilačke armije Žen Džengfei osnovao je sopstvenu kompaniju u Šenženu, iskoristivši novi zakon koji je istraživačima prvi put omogućio da osnivaju sopstvene firme.

Deceniju kasnije, Vang Čuanfu napustio je posao u fabrici baterija kako bi sledio isti san.

Kompanije koje su osnovali u Šenženu danas su među najpoznatijima na svetu. Ženov Huavej jedan je od najvećih tehnoloških konglomerata na svetu, dok je BYD, kompanija koju je osnovao Vang, prošle godine pretekao Teslu Ilona Maska i postao najveći svetski proizvođač električnih vozila po prodaji.

Unsplash/ダモ リ

 

"U to vreme Šenžen je verovatno nudio najbolje uslove u Kini za inovacije i preduzetništvo", rekao je Vang za CCTV 2019. godine.

Obe kompanije biće predstavljene na samitu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC), gde će zvanična vozila biti napredni modeli kompanije BYD, koji u velikoj meri koriste tehnologije Huaveja.

Grad je takođe sedište još nekoliko poslovnih giganata koji pokreću ubrzanu transformaciju Kine, među kojima su tehnološka kompanija Tencent i DJI, najveći svetski proizvođač dronova.

Čen se još kao dete mogla uveriti u brzinu razvoja svog rodnog grada.

"Do trenutka kada sam krenula u osnovnu školu, grad je već prolazio kroz izuzetno brzu urbanizaciju."

Godine 1990. Šenžen je postao prvi kineski grad koji je dobio restoran Mekdonalds. Pojava prepoznatljivih zlatnih lukova američkog lanca smatrana je istorijskim trenutkom u otvaranju Kine prema svetu.

Pozivi za prošlogodišnji samit APEC-a odavali su priznanje izuzetnom putu koji je grad prešao.

"Šenžen se tokom proteklih nekoliko decenija transformisao iz zaostalog malog ribarskog sela u modernu međunarodnu metropolu", navodi se u pozivima, a taj uspeh ponovo je opisan jednom rečju – "čudo".

Posmatrači ističu da je razvoj tempom i u razmerama kakve je zabeležio Šenžen mnogo lakše ostvariti u jednopartijskoj državi u kojoj se odluke donose odozgo.

Privlačnost za zapadne turiste

Čak i pre nego što je organizovanje samita APEC-a stavilo Šenžen na diplomatsku mapu, grad je brzo postao druga najomiljenija kineska destinacija među stranim turistima, odmah iza Šangaja.

Prema podacima gradske uprave, tokom 2025. godine više od dva miliona stranih turista prenoćilo je u Šenženu, što predstavlja neverovatan rast od 70 odsto u odnosu na godinu ranije.

Tokom 2026. godine grad je posetilo više od 6,6 miliona stranih turista, uglavnom iz zemalja azijsko-pacifičkog regiona.

Ove brojke ne uključuju više od deset miliona posetilaca koji su tokom 2025. godine stigli iz obližnjih poluautonomnih kineskih gradova Hongkonga i Makaa – što je povećanje od 25 odsto u odnosu na 2024.

Šenžen je postao omiljena destinacija stanovnika Hongkonga za vikend-izlete, zahvaljujući blizini (putovanje brzim vozom traje svega 14 minuta) i relativno pristupačnim cenama.

Nije iznenađujuće što je prva stvar koju zapadni posetioci primete u Šenženu njegova tehnološki napredna atmosfera.

Megan Džeret, rodom iz Južne Karoline, koja je u ranim tridesetim godinama i živela je u Šenženu tri godine, od 2023, rekla je za CNN da je obožavala život u tom gradu.

"Grad je tehnološki napredan i moderan, veoma je praktičan za život, ali je za mene istovremeno bio i veoma prijatan", rekla je ona.

Vil Mekaskil, 28-godišnji video-producent iz Londona, posetio je grad u maju.

"Sve što je moglo da bude ekran, bilo je ekran. Ili dron, ili nešto slično. (Šenžen) je u tom pogledu zaista bio daleko ispred drugih", rekao je on.

Međutim, iznenadilo ga je to što grad nije delovao užurbano ili naporno.

"Prolazite pored veoma gusto izgrađenog područja sa mnogo nebodera, ali kada se spustite na nivo ulice, sve je prilično mirno i deluje kao lokalna sredina."

"Grad je toliko čist, dobro izgrađen i jednostavan za snalaženje."

Čen, univerzitetska profesorka, kaže da je ponosna što je rođena u Šenženu – što je retka privilegija u gradu koji neprestano privlači nove ljude da u njemu žive, rade i zasnivaju porodice.

Zvanični podaci pokazuju da se svake godine oko pola miliona ljudi doseli u Šenžen iz drugih delova Kine.

"Pošto je Šenžen tako mlad grad, imate osećaj da se sve menja neverovatnom brzinom. Mreža metroa neprestano se širi, a železnička mreža brzih vozova stalno se unapređuje kako bi vozovi išli sve brže", kaže Čen.

"Ovde jednostavno imate osećaj da se sve stalno kreće napred."

Šta posetiti i kako stići

Kina je tokom poslednjih nekoliko godina znatno olakšala dolazak stranih turista.

Državljani Velike Britanije i zemalja Evropske unije mogu da uđu u Kinu bez vize. To važi i za američke turiste, ali uz određena ograničenja.

Američki putnici mogu da doputuju avionom u Šenžen i ostanu u provinciji Guangdong – koja obuhvata i megagrad Guangdžou – do deset dana, ali moraju da otputuju u treću destinaciju izvan kontinentalne Kine. To mogu biti Hongkong ili Makao.

Do Šenžena je lako stići i iz susednog Hongkonga, koji ima šest graničnih prelaza sa ovim gradom. (Potreban je pasoš, jer Hongkong ima status posebne administrativne oblasti Kine.)

Najjednostavnija opcija je metro, pošto linija East Rail polazi sa stanice Admiralty u centru Hongkonga i vodi do graničnih prelaza Lo Vu ili Lok Ma Čau.

Postoje i autobuske linije, brzi vozovi, pa čak i trajekti.

U međuvremenu, aerodrom Bao'an u Šenženu neprestano uvodi nove avionske linije. Danas postoje direktni letovi do Los Anđelesa, kao i sve veći broj letova ka destinacijama u azijsko-pacifičkom regionu, poput Kuala Lumpura, Melburna i Surabaje u Indoneziji.

Mnogi stranci koji žive u Šenženu nastanili su se u četvrti Šekou, na jugoistoku grada. Ova oblast danas ima opuštenu atmosferu, sa barovima i restoranima koji nude hranu iz različitih delova sveta.

Vredi posetiti i Huaćjangbej – najveće tržište elektronike na svetu. Više od 100.000 preduzeća smešteno je u gustoj mreži zgrada i prolaza nalik lavirintu, gde prodaju robu po povoljnim cenama.

Međutim, Šenžen se trudi da postane poznat po mnogo čemu više od jeftine hrane i elektronike.

Grad ima sve veći broj novih muzeja. Muzej Fotografiska, osnovan u Stokholmu, otvorio je svoju filijalu u Šenženu u oktobru.

U maju je grad proslavio otvaranje Međunarodnog muzeja umetnosti u Šenženu, u kojem se nalaze dela renesansnih slikara Ticijana i Tintoreta, sedam bronzanih glava životinja iz kineskog zodijaka, poznata dela kineske kaligrafije, kao i radovi velikana kineske umetnosti Ći Bajšija i Džang Dacijana.

Bonus video:

Komentari (0)

Svet