Politika

Direktno s Minjom Miletić: Srbija između Istoka i Zapada - ima li prijateljstva u politici

Komentari

Autor: Euronews Srbija

13/05/2022

-

23:28

Euronews

veličina teksta

Aa Aa

Srbija je jedina evropska zemlja koja nije uvela sankcije Rusiji, a zbog toga je trenutno pod pritiskom. Da li postoji rizik od izolacije Srbije iz Evrope zbog odsustva očekivane reakcije na rusku agresiju, koje posledice može da snosi naša zemlja ukoliko se nađe na ruskoj listi neprijateljskih država, a šta bi uopšte mogao da bude najpametniji sled u trenutku kada se očekuju geopolitički tektonski poremećaji, teme su u kojima su razgovarali gosti emisije "Direktno s Minjom Miletić".

"Mi se nalazimo u bezizlaznoj situaciji, sa ogromnim pritiskom. Sumorne su perspektive pred Srbijom. Videli smo na poslednjem sastanku u Briselu, Borelj je rekao da su sve zemlje Zapadnog Balkana dobro došle osim nas. Sankcija se ne bojim toliko koliko se bojim izolacije, ona bi nas devastirala. Tako je na primer, jedan danski nabavljač vinskih proizvoda već rekao da više neće da nabavlja iz Srbije", kazao je izvršni direktor Saveta za strateške politike Nikola Lunić.

On ističe da bi Srbija trebalo jasno i jednoglasno da krene prema Evropskoj uniji.

Urednica Sputnjika Ljubinka Milinčić smatra da u trenutku kada su svetski geopolitički odnosi nestabilni, ne bi trebalo rizikovati sa velikim promena.

"Svi priznajemo da će biti geopolitičkih promena, ali se ponašamo da će sve ostati isto i gledamo ka EU. Srbija treba da se ponaša u skladu sa svojim interesima, te ne može da uvede sankcije Rusiji, jer joj je potreban gas. Mi ne znamo da li će biti Evropske unije, geopolitičke promene će biti velike", ističe Milinčić.

Ona navodi da, od Rusije nismo izloženi pritiscima, ali da bismo mogli da dobijemo drugačiji tretman ukoliko postanemo "neprijateljska država". 

"Amerika može da zadovolji 10 odsto evropske potrebe za gasom, a mislite li da će to doći do nas? Srbija treba da pita Evropu: da li ćemo dobiti gas ako uvedemo sankcije Rusiji?", rekla je urednica Sputnjika.

Lunić: Rusi nisu braća Srbima

Lunić tvrdi da je stav javnog mnjena o prijateljskim odnosima Srbije i Rusije, zapravo samo, kako on kaže "zabluda velike sile".

Euronews/Printscreen

 

"Rusija ima odnos velike sile prema Balkanu, ona projektuje interes novcem, ali i zabludama. Zabluda je da smo mi braća. Ona projektuje svoje interese i ne gleda srpske interese. To smo videli u naoružavanju Hrvatske tokom Oluje", podvlači direktor Saveta za strateške politike.

Na pitanje Ljubinke Milinčić da li je Oluju organizovao Zapad ili Rusija, Lunić odgovara: "Zapad je organizovao i pomagao Hrvatsku, ali ju je Rusija aktivno naoružavala i operativno osposobila vojsku da sprovede Oluju".

Komentarišući srpsku zavisnost od gasa i pritisak sa Zapada da se uvedu sankcije, Lunić dodaje.

"Hipotetički govoreći, da sam ja zvaničnik u Moskvi, koji odlučuje o ratovima rekao bih: 'Braćo iz Srbije, uvedite nam te sankcije i preuzmite NIS pa ćemo posle rata lako'. Ali oni to ne rade, zato što im je cilj destabilizacija celog regiona".

Na ovu izjavu Milinčić je odgovorila: "Što onda Nemci ne kažu 'Braćo Srbi toliko ste mali, malo vam gasa treba, zašto ne uzmete od Rusije?"

Kosovo kao presedan

Komentarišući izjavu ruskog predsednika Vladimira Putina, u kojoj se pozvao na "priznanje Kosova" i uporedio taj slučaj sa situacijom u Donjecku i Lugansku, Ljubinka Milinčić je navela da je to više bilo "postavljanje ogledala".

"Hteo je da kaže 'Vi ste te i te godine u Hagu doneli jednu odluku, pa kako sada imate drugačiji stav'. To nikako nije imao taj smisao kako smo mi protumačili, ali smo preosetljivi na tu temu", dodala je.

Lunić pak smatra da je Kosovo postalo "zavodljiv presedan" iako, kao on kaže, Zapad to nikada nije hteo, već je hteo da bude protumačen kao jedinstveni slučaj.

Kako do energetske diverzifikacije?

Lunić kaže da je, pored javnog mnjenja, energetska zavisnost gotovo jedini razlog zašto Srbija još nije uvela sankcije Rusiji.

"Zločin prema našim nacionalnim interesima, je što pojedine političke grupacije nisu obezbedile energetske diversifikacije. Naša perspektiva je pre ili kasnije da razmišljamo o nuklearnim elektranama. Za gasne diversifikacije je potrebno više godina", ističe Lunić.

On dodaje da je Srbija toliko geopolitički mala da mora da se prilagodi regionu. Urednica Sputnjika međutim, ne vidi rešenje bez ruskog gasa.

Euronews/Printscreen

 

"Nema gasa iz Azerbejdžana, on je prodat sav Italiji. Rusija ima gas i to je tako. Za nuklearne elektrane vam treba deset godina, Amerika može da zadovolji 10 odsto potrebe Evrope, ali po mnogo skupljoj ceni. Mi ni iz Banatskog dvora ne možemo da izvučemo sav gas odjednom", rekla je.

Ona takođe očekuje da Srbija kao prijateljska zemlja Rusiji, dobije bolju cenu od ostalih ruskih partnera.

"Mi smo 'prijateljsku cenu' imali pre. Ako danas gas košta 1.200 dolara, mi ga nećemo dobiti po ceni od 1.100, nego po još nižoj", smatra ona.

Postoji li preventivni rat

Milinčić tvrdi da je Ukrajinu u rat gurnula Amerika 

"Rusija i Amerika su zemlje sa atomskim naoružanjem i nijedna neće da napadne drugu", tvrdi ona.

Lunić je izneo stav da Rusija u ovom ratu gubi ne samo na bojnom polju nego i u etičkom smislu. 

"Oni su agresori. Tvrdnje da je Rusija ušla u rat radi preventive ne mogu biti tačne. Prevenvni rat ne postoji, to se naziva agresija", naveo je Lunić. 

Govoreći o planovima Švedske i Finske da postanu članice NATO, Milinčić kaže da to "Moskvi predstavlja pretnju".

"NATO je rešio da dođe na granice Rusije, i naravno da se to Rusiji ne dopada. Tu više nije neutralna Finska, to je ozbiljna članica Alijanse koja može da se ponaša kako se do sada ponašala, te Rusija ima razloga za strah", rekla je.

Lunić smatra da se neutralne zemlje osećaju ugroženo zbog pretnji koje potiču iz izuzetno ubrzanog tehnološkog razvoja, od kojih, kako kaže, nijedna država ne može sama da se odbrani. Dodao je da proces primanja ovih zemalja u NATO će ići relativno brzo.

"Može se očekivati da će do jeseni Švedska i Finska biti prihvaćene u NATO", rekao je.

 

Komentari (0)

Srbija