Fokus

Apokaliptični oblaci: Naučnici otkrili smrtonosne vremenske sisteme koje izazivaju požari

Komentari
Apokaliptični oblaci: Naučnici otkrili smrtonosne vremenske sisteme koje izazivaju požari
Apokaliptični oblaci: Naučnici otkrili smrtonosne vremenske sisteme koje izazivaju požari - Copyright Tanjug/AP/Pablo Garcia

Autor: Euronews

05/10/2025

-

08:35

veličina teksta

Aa Aa

Neki požari su toliko veliki i vreli da mogu da stvore sopstvene vremenske sisteme. Naučnici procenjuju da se desetine do stotine oluja izazvanih požarima dogode širom sveta svake godine. Trend sve ozbiljnijih požara, podstaknut klimatskim promenama, znači da će se taj broj verovatno povećavati.

Ove oluje izazvane požarima postaju sve češći deo vatrene sezone širom sveta, sa dugotrajnim posledicama po kvalitet vazduha, vremenske uslove i klimu. Takođe čine požare izuzetno vrelim i haotičnim, ometajući strategije gašenja vatre.

Do sada su stručnjaci imali problema da ovaj vremenski fenomen precizno prikažu u svojim modelima. Ali nova studija, objavljena u časopisu "Geofozička istraživačka pisma" (Geophysical Research Letters), donosi proboj koji bi mogao pomoći u njihovom predviđanju i razumevanju njihovog uticaja na globalnu klimu.

Tanjug/AP/Pablo Garcia

 

Kako požar stvara sopstveni vremenski sistem?

Goreća vegetacija zagreva vazduh blizu tla, koji potom počinje da se uzdiže. Hladniji vazduh potom nadolazi da popuni prazninu, stvarajući vetrove.

Kada su uslovi pogodni, brzo uzdizanje vrelih dimnih stubova i vazduha iz požara hladi se i formira oblak poznat kao pirokumulonimbus, ili "pyroCB". NASA ih naziva "zmajevima oblaka koji dišu vatru".

Ako se oslobodi dovoljno energije i ako se uzlazna struja pojača, formira se grmljavinska oluja sposobna da stvori silazne vetrove koji šire plamen i opasne munje koje mogu zapaliti nove požare.

Te oluje često ne donose kišu, već samo "suve munje", što ih čini posebno opasnim jer nema padavina koje bi ugasile požare izazvane udarima munja.

Kada grmljavinska oluja počne da slabi, silazni vetrovi mogu izazvati nepredvidive vetrove na tlu, koji šire požar u neočekivanim pravcima.

Vatrene oluje mogu imati smrtonosne posledice

Požar "Krik" u Kaliforniji 2020. godine bio je toliko intenzivan da je počeo da stvara sopstveni vremenski sistem. Ekstremna toplota izazvala je nastanak kumulonimbus oblaka, koji prethode grmljavinskim olujama. To je ugrozilo vatrogasce i otežalo kontrolu požara, jer su munje nastavile da padaju, a vetrovi raspirivali vatru.

Pedrogo Grande, malo mesto u centralnom Portugalu, suočilo se sa sličnom situacijom 2017. godine. Ogroman stub dima iz požara narastao je sve dok se nisu formirali oblaci u višim slojevima atmosfere. Bio je to jedan od prvih zabeleženih pirokumulonimbusa u Zapadnoj Evropi.

Na kraju se stub dima, visok oko 13 kilometara, urušio i poslao hladan vazduh na osnovu požara. U izveštaju koji je naručila portugalska vlada, meštani su opisali da je to bilo "kao iznenadna bomba vatre, koja širi jezike plamena i varnice u svim pravcima".

Požari u Pedrogo Grandeu odneli su 66 života, dok je 250 ljudi povređeno. Oko 24.000 hektara zemljišta je izgorelo, a više od 500 kuća je delimično ili potpuno uništeno tokom pet dana.

Tanjug AP/Lalo R. Villar

 

Svetski naučni proboj

U novoj studiji, naučnici su uspešno rekonstruisali vreme, visinu i jačinu grmljavinske oluje koja je viđena tokom požara Krik – jednog od najvećih pirokumulonimbus oblaka zabeleženih u SAD, prema NASA-i. Njihovi modeli takođe su replicirali više oluja koje je stvorio kalifornijski požar Diksi 2021. godine, iako su se desile u potpuno drugačijim uslovima.

"Ovo je prvi takav proboj u modeliranju Zemljinog sistema", rekao je vodeći naučnik Ziming Ki sa Istraživačkog instituta za pustinju u Nevadi, u SAD.

Ki dodaje da bi ovaj "proboj" mogao da poboljša otpornost i spremnost na nacionalnom nivou jer naučnici sada mogu bolje da predviđaju ove oluje. To bi takođe moglo pomoći u razumevanju njihovog globalnog uticaja.

Kada se formira pirokumulonimbus oblak, on ubacuje dim i vlagu u više slojeve atmosfere – na nivoima sličnim maloj vulkanskoj erupciji. To utiče na to kako Zemljina atmosfera prima i reflektuje svetlost, a zagađenje može ostati mesecima. Ako se prenese do polarnih regiona, može ubrzati topljenje leda i snega.

Uz globalno intenziviranje sezona šumskih požara, sposobnost predviđanja i razumevanja ovih oluja izazvanih požarom može se pokazati ključnom u zaštiti života i klimatskih sistema planete.
 

Komentari (0)

Svet